Svijet sa strepnjom posmatra Bliski istok dok se Sjedinjene Američke Države pripremaju za ono što bi moglo postati najznačajnija vojna operacija u regionu u posljednje dvije decenije. Prema izvještajima visokih zvaničnika za nacionalnu bezbjednost, američke oružane snage su u stanju pune pripravnosti i mogle bi započeti vazdušne udare na iranske ciljeve već u subotu ili nedjelju.

Dok predsjednik Donald Tramp i dalje vaga između diplomatije i vojne sile, razmjere nagomilavanja trupa i opreme sugerišu da je Vašington spreman za scenario koji daleko prevazilazi ograničene kaznene udare.

Američki predsjednik Donald Tramp upravo je izdao novi desetodnevni ultimatum Iranu da postigne mirovni sporazum ili će, u suprotnom, pokrenuti razorno bombardovanje. On je upozorio svjetske lidere da bi SAD mogle da napadnu Iran ukoliko se u narednih 10 dana ne postigne dogovor.

To se dogodilo danas tokom prvog ikada održanog sastanka Odbora za mir u Vašingtonu, gdje se predsjednik žalio na visoke troškove rata, prenio je “Daily Mail”.

Tajming: Zašto subota ili nedjelja?

Izvori upoznati sa situacijom prethodno su rekli da je američka vojska tehnički spremna da pokrene napade već ovog vikenda. Vremenski okvir je opisan kao “fluidan”, pri čemu Bijela kuća razmatra rizike šireg regionalnog sukoba naspram potencijalnih dobitaka.

Predsjednik Amerike Donald Tramp je dobio obavještajne podatke da su snage spremne za akciju “već u subotu”, iako konačna odluka još nije donijeta.

Tenzije su dostigle vrhunac uslijed tekućih, ali za sada neuspješnih, indirektnih pregovora u Ženevi i Omanu. Iako je portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit naglasila da diplomatija ostaje “prva opcija”, jasno je stavljeno do znanja da je vojna akcija čvrsto na stolu.

Analitičari upozoravaju da bi sam obim vojnog prisustva mogao da stvori sopstveni momentum koji je teško zaustaviti, gurajući region ka sukobu bez obzira na diplomatske napore.

Najveće vojno raspoređivanje od invazije na Irak 2003.

Ono što ovaj trenutak čini istorijski kritičnim jeste obim američke vojne moći koja se slila u region. Ovo je zvanično najznačajnije raspoređivanje američkih vojnih snaga na Bliskom istoku od invazije na Irak 2003. godine. Pentagon ne šalje samo poruku, on postavlja infrastrukturu za dugotrajan i intenzivan rat.

Američka mornarica i vazduhoplovstvo formirali su “čelični prsten” oko Irana. Trenutno je u regionu stacionirano:

– 13 američkih ratnih brodova

– Nosač aviona USS Abraham Linkoln

– Devet razarača

– Tri broda za priobalnu borbu

Kako bi se dodatno pojačao pritisak, Amerika je naredila premještanje drugog nosača aviona, USS Džerald R. Ford, najvećeg ratnog broda na svijetu, iz Karipskog mora ka Bliskom istoku.

Ovaj nosač, koji predvodi najnapredniju udarnu grupu, pridružiće se floti zajedno sa još tri razarača, čime se drastično proširuju opcije za udare.

Kako bi se dodatno pojačao pritisak, Amerika je naredila premještanje drugog nosača aviona, USS Džerald R. Ford, najvećeg ratnog broda na svijetu, iz Karipskog mora ka Bliskom istoku. Ovaj nosač, koji predvodi najnapredniju udarnu grupu, pridružiće se floti zajedno sa još tri razarača, čime se drastično proširuju opcije za udare.

Arsenal na nebu: Koje oružje je poslato

Vazdušna moć koju su SAD akumulirale je zastrašujuća i ukazuje na pripremu za sofisticiranu vazdušnu kampanju. Pored mornaričkih kapaciteta, u region su prebačeni najnapredniji američki borbeni avioni:

Lovci pete generacije: Raspoređeni su nevidljivi lovci F-22 i F-35, dizajnirani da probiju napredne sisteme protivvazdušne odbrane.

Taktički bombarderi i lovci: Eskadrile aviona F-15 i F-16 su repozicionirane bliže Iranu.

Strateški bombarderi: Tramp je nagovijestio upotrebu dugometnih bombardera, uključujući nevidljive B-2 Spirit bombardere, koji bi mogli poletjeti direktno iz SAD ili iz baze Dijego Garsija u Indijskom okeanu.

Podrška i logistika: Ključni element koji ukazuje na pripremu za duži sukob je dolazak aviona za komandu i kontrolu (poput E-3 Sentry) i letećih cisterni KC-135. Podaci o praćenju letova pokazuju da ovi avioni već operišu u regionu, postavljajući temelje za operacije koje bi mogle trajati nedjeljama, a ne biti samo jednokratni udar.

Evo završnog dijela teksta prebačenog na ijekavicu:

Sat otkucava do subote

Iran, oslanjajući se na svoj raketni arsenal i bez značajnih vazduhoplovnih snaga, mogao bi da pokuša da zatvori Ormuski moreuz ili gađa američke baze, ali masovno prisustvo američkih snaga i oslabljena mreža saveznika stavljaju Teheran u izuzetno tešku poziciju.

Dok sat otkucava ka suboti, svijet čeka da vidi da li će “najveća sila od 2003. godine” biti upotrijebljena ili će poslužiti kao ultimativni adut u pregovorima.

(Blic)