Connect with us

Svijet

TRAMP DRMA NATO! Traži kraj misije u Iraku i rezanje snaga na Kosovu!

Administracija SAD-a pod Donaldom Trampom (Donald Trump) vrši pritisak na saveznike u NATO-u da okončaju savjetodavnu misiju u Iraku i postepeno smanje mirovnu operaciju KFOR-a na Kosovu, uz ograničavanje učešća Ukrajine i indo-pacifičkih partnera – Australije, Novog Zelanda, Japana i Južne Koreje – na julskom samitu u Ankari.

Prema navodima četvorice diplomata u NATO-u, Vašington (Washington) insistira da se savez vrati svom užem mandatu kolektivne odbrane i odvraćanja, smanjujući tzv. “out-of-area activities” koje podrazumijevaju angažman izvan tradicionalnog euroatlantskog prostora.

Unutar Alijanse ovaj zaokret se neformalno opisuje kao “povratak na fabrička podešavanja”, a odražava politiku Bijele kuće da NATO tretira isključivo kao euroatlantski odbrambeni pakt. SAD su u proteklim mjesecima lobirale da se smanji mirovna operacija KFOR-a na Kosovu te da se Ukrajina i četiri indo-pacifička partnera – Australija, Novi Zeland, Japan i Južna Koreja – ne pozovu na formalne sastanke na godišnjem samitu NATO-a u Ankari u julu. Prema ovim planovima, partneri bi mogli biti prisutni samo na sporednim događajima, uz obrazloženje da se želi smanjiti broj formalnih sesija i fokusirati na “osnovna pitanja NATO-a”.

Zamjenik šefa Pentagona, Elbridge Kolbi (Elbridge Colby), nedavno je saveznicima izložio viziju onoga što je nazvao “NATO 3.0”, naglašavajući da ne svaka misija može biti prioritet i da ne svaka sposobnost može biti vrhunski opremljena.

On je, obraćajući se ministrima odbrane članica Alijanse, poručio da će mjera ozbiljnosti biti sposobnost evropskih snaga da se bore, izdrže i pobijede u scenarijima koji su najvažniji za odbranu saveza. Jedna od ključnih meta američkog pritiska je NATO misija u Iraku. Savez u toj zemlji održava savjetodavnu misiju usmjerenu na jačanje iračkih sigurnosnih institucija, uključujući policiju, te sprečavanje povratka grupe Islamska država.

Operacija je uspostavljena tokom prvog mandata Donalda Trampa 2018. godine i višekratno proširivana od 2021., na zahtjev vlasti u Bagdadu (Baghdad). Prema riječima dvojice diplomata, Vašington je od saveznika zatražio da misiju okončaju već u septembru.

Paralelno s tim, SAD bi trebale povući oko 2.500 vojnika iz Iraka na osnovu sporazuma iz 2024. s iračkom vladom. Jedan zvaničnik američke administracije rekao je da je ovaj potez dio Trampove “posvećenosti okončanju vječitih ratova”, uz naglašavanje da se povlačenje provodi u “bliskoj koordinaciji” s Bagdadom.

Stručnjak za Irak, Tamer Badavi (Tamer Badawi), saradnik Centra za primijenjena istraživanja u Partnerstvu s Orijentom, ocijenio je da sama NATO misija nije “presudna” za sigurnost zemlje. Međutim, smatra da bi njeno ukidanje, istovremeno s američkim povlačenjem, moglo ojačati milicijske grupe i imati “destabilizujući” učinak na sjevernu Kurdistansku regionalnu vladu.

Unutar NATO-a postoji otpor brzom okončanju misije. Prvi od četvorice diplomata citiranih u tekstu istakao je da “nije trenutak da se napušta Irak” i da vlada u Bagdadu želi prisustvo saveza. Drugi diplomat naveo je da se “većina” saveznika slaže da misiju treba smanjiti, ali u dužem vremenskom periodu i uz zadržavanje manjeg prisustva na terenu.

Slična rasprava vodi se i oko KFOR-a, međunarodne mirovne misije na Kosovu koju predvodi NATO još od 1999. godine i koja trenutno broji oko 4.500 vojnika. SAD su, prema četvorici diplomata, signalizirale želju da se operacija postepeno okonča, što izaziva dodatnu zabrinutost među evropskim saveznicima, prenosi Avaz.

Svijet

DRAMA NA DUNAVU! Vojska minira rijeku dok državi prijeti POTPUNI MRAK! Očajnička trka s vremenom za spas nuklearne elektrane!

Više od 100 rumunskih vojnika učestvuje u kontrolisanim detonacijama stene kako bi preusmjerili vodu Dunava ka nuklearnoj elektrani Černavoda i sprečili gašenje drugog reaktora.

Ministarstvo odbrane objavilo je snimak probne eksplozije u nedjelju popodne, navodeći da je u operaciji učestvovalo više od 100 vojnika. Kasnije je kontraadmiral Marsel Nekulae, zamjenik načelnika štaba rumunske mornarice, objavio da će uklanjanje stene Paržoaja biti nastavljeno u ponedjeljak i da se nadaju da će operacija biti završena u utorak.

Stena Paržoaja na desnoj obali Dunava je granitna formacija, zapravo izbočina zemlje, koja utiče na količinu vode koja ulazi u dva kraka rijeke. Njena eksplozija dijeli javno mnjenje, na primjer, postojala je zabrinutost da intervencija u vanrednim situacijama uopšte ne uzima u obzir stavove mještana.

Novinar Valentin Koman skrenuo je pažnju na činjenicu da vlasti do sada nisu riješile ozbiljne infrastrukturne nedostatke, kao što je činjenica da selo Paržoaja nema vodu za piće, pa su mještani prepušteni na milost i nemilost protoka vode iz bunara i izvora. Koman je takođe izrazio zabrinutost da li će lokalna crkva, koja je dio kulturne baštine Dobrudže, biti pogođena eksplozijom.

Ministarstvo odbrane je u petak saopštilo da je rumunska mornarica počela sa istraživanjem Dunava u pogođenom području kako bi se pripremila za preusmjeravanje vodenog toka. Sljedeća faza intervencije je djelimično zatvaranje kraka Bala, o čemu je takođe bilo riječi u petak. Pro TV je u subotu uveče izvijestio da će četiri barže, dugačke približno 70 metara i visoke 3 metra, biti napunjene kamenom i potopljene kako bi se stvorio podvodni prag koji će smanjiti količinu vode koja ulazi u krak Bala i preusmjeriti vodeni tok ka Starom Dunavu.

Pored toga, Direkcija za donji Dunav radi na produbljivanju korita Starog Dunava za jedan metar, a čisti se i kanal koji vodi do bazena za hlađenje reaktora Černavoda. Vlada je iz rezervnog fonda izdvojila 7 miliona leja za radove. Romeo Soare, predstavnik Direkcije za donji Dunav, rekao je za ProTV da će se efekti radova oko nuklearne elektrane osjetiti najranije sredinom sljedeće nedjelje.

Nivo Dunava opada za 2-3 centimetara dnevno

Sorin Rindašu, zamjenik generalnog direktora Rumunske direkcije za upravljanje vodama, upozorio je u subotu, prema pisanju Agerpresa, da će reaktor 2 nuklearne elektrane, koji je još uvijek u funkciji, trajati oko četiri do pet dana pod trenutnim uslovima, jer nivo vode Dunava u oblasti Černavode opada za oko 2-3 centimetra dnevno. Prema riječima Rindašua, potrebne su vanredne mjere kako bi se zaustavio pad nivoa vode.

Stručnjak je takođe rekao da, iako pada kiša na gornjem Dunavu u Austriji, a padavine su povećale vodostaj pritoka rijeke, a samim tim i Dunava, biće potrebno sedam dana da ova poplava stigne do granice, a još pet dana da stigne do Černavode.

Reaktor 1 nuklearne elektrane Černavaca je isključen iz nacionalnog energetskog sistema u utorak ujutru, a u četvrtak je prvo objavljeno da će biti isključen i reaktor 2, ali je potom odlučeno da se nastavi sa radom. Nuklearna elektrana Černavaca pokriva skoro 20 procenata potrošnje električne energije Rumunije. Instalirani kapacitet bloka 1 je 706,5 MW, a bloka 2 704,8 MW, tako da bi istovremeni kvar dva bloka mogao da znači gubitak proizvodnog kapaciteta od više od 1.400 MW za nacionalnu mrežu.

Proglašena energetska kriza

Vršilac dužnosti premijera Ilie Bolojan objavio je nakon vanredne sjednice kabineta u petak uveče da je u Rumuniji proglašena nacionalna energetska kriza za avgust zbog pada proizvodnje električne energije. Vlada je pozvala sve rumunske elektrane da rade maksimalnim kapacitetom, dok Nacionalna regulatorna agencija za energetiku (ANRE) i Transelektrika hitno priključuju na mrežu solarne elektrane, vjetroelektrane i kapacitete za skladištenje koji su već završeni, ali još uvijek čekaju dozvole.

Pored hitnih mjera, rekao je Bolojan, biće obustavljen i projekat usmjeren na ekološku sanaciju područja ogranka Bala, što bi takođe bilo važno zbog planiranih reaktora 3 i 4 nuklearne elektrane Černovci. Investicija od 150 miliona evra je jednom došla do faze objavljivanja postupka javne nabavke, ali je na kraju otkazana.

Bolojan je u petak pozvao stanovništvo i javne institucije da dobrovoljno smanje potrošnju, posebno u večernjim satima. Rekao je da su najveći industrijski potrošači u Rumuniji već upozoreni na situaciju i da će u ponedjeljak biti konsultovani o planiranim ograničenjima proizvodnje. Kao odgovor na poziv, Jaši je bio prvi veći rumunski grad koji je odlučio da ograniči javnu rasvjetu noću.

Nastavi čitati

Svijet

“SVE SE TRESLO, ČULA SE JEZIVA EKSPLOZIJA!” Snažan zemljotres pogodio Egipat u blizini Sueckog kanala!

Egipat je danas pogodio zemljotres jačine 5,2 stepena po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

Epicentar zemljotresa bio je blizu Sueckog kanala, na dubini od 10 kilometara i udaljen 38 kilometara od grada Sueca.

Prema izjavama očevidaca, objavljenim na veb-sajtu EMSC-a, potres se snažno osjetio i pratio ga je jak zvuk nalik eksploziji.

Stanovnici Sueca kažu da se sve treslo i da je osjećaj bio zastrašujući.

Nastavi čitati

Svijet

ŠOKANTNO PRIZNANJE: Tramp objasnio zbog čega Amerika nije napala Iran

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da su Sjedinjene Američke Države obustavile planirane vojne udare na Iran, nakon što je, kako tvrdi, iz Teherana i više zemalja Bliskog istoka stigao zahtjev da se pruži prilika za postizanje brzog sporazuma.

U objavi na društvenoj mreži “Truth Social” Tramp je naveo da su američke i izraelske snage bile spremne za napad, ali da je odlučio da odgodi vojnu akciju ukoliko pregovori u kratkom roku dovedu do dogovora.

Ključni uslovi: Ormuski moreuz i nuklearni program

Prema Trampovim riječima, okvir budućeg sporazuma podrazumijeva potpuno i trenutno otvaranje Ormuskog moreuza za međunarodni pomorski saobraćaj, kao i otklanjanje, kako je naveo, iranske nuklearne prijetnje. Dodao je da Izrael podržava odlaganje vojne akcije i pozvao sve uključene strane da što prije finalizuju dogovor koji bi spriječio novu eskalaciju sukoba u regionu, prenose Nezavisne novine.

Region i dalje u stanju pripravnosti

Trampova objava dolazi nakon višednevnih medijskih izvještaja da su SAD i Izrael razmatrali nove udare na ciljeve u Iranu zbog zastoja u diplomatskim pregovorima.

Istovremeno, američke ambasade u više država Bliskog istoka upozorile su svoje državljane na mogućnost iznenadne eskalacije, dok analitičari ocjenjuju da bi svaki novi sukob mogao ozbiljno ugroziti bezbjednost pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, kojim prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte, te dodatno uzdrmati globalno energetsko tržište, navodi “PeninsulaQatar”.

Nastavi čitati

Aktuelno