Connect with us

Svijet

Amerika privremeno obustavila vazdušne udare na Iran: TRAMP UPOZOREN NA KRITIČAN MANJAK MUNICIJE

SAD su privremeno obustavile vazdušne udare na Iran nakon što je vojni vrh upozorio Trampa na smanjene zalihe municije i rizik od eskalacije. Bijela kuća sada daje šansu diplomatiji.

Zabrinutost zbog zaliha municije bila je samo jedna od više tačaka koje su iznesene Trampu na tom sastanku. Još nije poznato da li su upravo ta upozorenja bila odlučujući razlog za privremenu obustavu ili će se napadi uskoro nastaviti.

Sjedinjene Američke Države u petak su, nakon gotovo dve nedelje uzastopnih noćnih vazdušnih udara, privremeno prekinule bombardovanje iranskih ciljeva. Operacije su “na čekanju”, potvrdio je u subotu izvor iz američkog Ministarstva odbrane, izvještava CNN. Ključni razlog za pauzu, prema izvorima upoznatim sa dešavanjima, leži u sastanku koji je u petak održan u Bijeloj kući. Na njemu su potpredsjednik Džuls Dejvid Vens (JD Vance) i načelnik Združenog štaba general Dan Kejn (Dan Caine) direktno iznijeli zabrinutost zbog moguće eskalacije rata sa Iranom. Kejn je posebno upozorio na stanje američkih zaliha municije i šire negativne posljedice koje bi dalji napadi mogli izazvati. Prema riječima jednog od izvora, general je rekao predsjedniku Donaldu Trampu i vojnom vrhu da vojska može uspješno izvesti raspoložive vojne opcije, ali je odmah zatim upozorio na moguće implikacije takvog koraka.

Zabrinutost zbog zaliha municije bila je samo jedna od više tačaka koje su iznesene Trampu na tom sastanku. Još nije poznato da li su upravo ta upozorenja bila odlučujući razlog za privremenu obustavu ili će se napadi uskoro nastaviti. Portparol Bijele kuće Stiven Čung (Steven Cheung) u službenoj izjavi je naglasio da Tramp i dalje daje prednost diplomatskom rješenju, ali zadržava sve opcije ako Iran nastavi sa “terorističkim aktivnostima” u Ormuskom prolazu ili protiv američkih saveznika. “U kombinaciji sa uspješnim sankcijama koje su oštetile iransku privredu i 13 uzastopnih dana udara na vojne ciljeve kao odgovor na njihovu ponovljenu agresiju, bilo bi mudro da Iran radi na pregovaračkom sporazumu. Inače, znaju šta sledi”, poručio je Čung.

CNN je zatražio komentar i od kancelarije potpredsjednika Vensa, ali do objave teksta odgovor nije stigao. Situacija dolazi u trenutku kada su ključne američke zalihe naoružanja i dalje značajno smanjene. CNN je već ranije izveštavao da bi nastavak udara na Iran dodatno opteretio te zalihe. I prije početka rata general Kejn i drugi vojni čelnici upozoravali su Trampa da dugotrajna vojna kampanja može ozbiljno ugroziti američke zalihe oružja. Nakon sastanka sa članovima Kabineta i najbližim savjetnicima, Tramp je novinarima rekao da su američki pregovarači aktivno u kontaktu sa Iranom. Dodao je, međutim, da postoji mogućnost nastavka bombardovanja ili čak “jače doze” udara. Tvrdio je da Iran u pregovorima djeluje “sve ozbiljnije”.

Izvori bliski administraciji kažu da je Tramp još u petak poslije podne razmatrao kako bi eventualna eskalacija izgledala. Zemlje Persijskog zaliva u nedavnim razgovorima sa američkim zvaničnicima pozivale su na uzdržanost, iako priznaju da SAD imaju jedinstvene vojne sposobnosti za pojačavanje pritiska. Čak i nakon što je Tramp tokom nedelje najavljivao mogućnost velikog napada, privatno je uputio svoje pregovarače da nastave da razgovaraju, što pokazuje da balansira između ograničenih vojnih opcija i želje da izbjegne uvođenje američkih kopnenih snaga.

Više izvora navodi da malo ko u Trampovom užem krugu ili unutar Pentagona vjeruje da bi dalja eskalacija donela rezultate koje on traži. Portparol Pentagona Šon Parnel (Sean Parnell) u izjavi za CNN poručio je da je američka vojska „najmoćnija na svijetu i ima sve što joj treba da izvrši zadatke u vrijeme i na mjestu koje odredi predsednik”. Naglasio je da su uspješno sprovedene višestruke operacije u različitim komandama, uz zadržavanje dubokih zaliha sposobnosti za zaštitu američkog naroda i interesa.

Related Topics:

Svijet

Tramp otkrio detalje razgovora s Putinom: ŽELI KRAJ RATA

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je početkom sedmice obavio „odličan“ telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, istakavši da ruski lider želi postići dogovor o okončanju rata u Ukrajini.

“On želi da postigne dogovor, a ako i Volodimir Zelenski želi da postigne dogovor, to bi bilo veoma dobro”, rekao je Tramp novinarima prije odlaska na nacionalnu konvenciju Republikanske stranke u Dalasu.

Prema navodima agencije Rojters, razgovor Trampa i Putina uslijedio je nakon diplomatske misije američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kušnera, koji su prethodno boravili u Moskvi i Kijevu razgovarajući o mogućim prijedlozima za završetak rata.

U mirovne napore uključio se i direktor CIA-e Džon Retklif, koji se prošlog mjeseca sastao s ruskim obavještajnim zvaničnicima u Moskvi kako bi ih podstakao na pronalaženje rješenja za sukob.

Govoreći o preprekama za postizanje mira, Tramp je ocijenio da problem predstavlja duboko nepovjerenje između dvojice lidera.

“Zastoj izazivaju dvojica ljudi koji se međusobno mrze”, rekao je Tramp, aludirajući na Putina i Zelenskog, te dodao da upravo to vidi kao najveću prepreku za postizanje dogovora.

Nastavi čitati

Svijet

BLISKI ISTOK NA KORAK OD EKSPLOZIJE! Šta se dešava iza zatvorenih vrata Vašingtona i Teherana?

Tenzije na Bliskom istoku dodatno su porasle nakon što je američkim projektilom pogođen iranski naftni tanker kod ostrva Harg, dok su istovremeno najavljene nove sankcije izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali, a Velika Britanija pooštrila je mjere protiv Irana.

Iran i Amerika ponovo su na ivici nove eskalacije nakon što su američke snage uništile pet iranskih naftnih tankera, dok je Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila da je napala dva američka broda i više tankera u Ormuskom moreuzu.

Američka centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su američke snage uništile pet iranskih tankera iz takozvane flote u sjenci, navodeći da je akcija odgovor na dva pokušaja Irana da balističkim raketama napadne američke ratne brodove, prenosi Tanjug.

Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je da će Amerika nastaviti da napada iranske tankere svaki put kada Iran pokuša da napadne američke ratne brodove, prenosi Euronews.

“Iran nastavlja da pokušava da napadne američke ratne brodove i svaki put kada to urade ili pokušaju da urade, izgubiće tankere”, rekao je Rubio.

IRGC je potom saopštio da je njegova mornarica napala dva američka broda i osam tankera za naftu u Ormuskom moreuzu, tvrdeći da je riječ o odgovoru na američke napade, prenosi Tanjug.

Iranska strana navela je i da su njene snage napale još 10 brodova koji su pokušavali da prođu kroz, kako tvrdi Teheran, “zabranjenu i nebezbjednu zonu”.

U međuvremenu, napetosti se šire i na druge dijelove regiona. U južnom Libanu izraelske snage ušle su u selo Kfarčuba i podigle izraelsku zastavu, dok su u napadima Huta na Saudijsku Arabiju u utorak povrijeđene najmanje 73 osobe.

“Zona isključenja”

Iran je istovremeno najavio uspostavljanje nove “zone isključenja” u blizini Ormuskog moreuza za plovila koja namjeravaju da prođu kroz taj strateški pomorski prolaz.

Američke snage su, prema navodima američkih zvaničnika, prethodno napale više iranskih tankera nakon novih pokušaja raketnih napada na američke ratne brodove.

Time je sukob ponovo dobio direktnu pomorsku dimenziju, uz sve veći rizik za međunarodni pomorski saobraćaj.

Iran najavio uspostavljanje nove
Iran najavio uspostavljanje nove “zone isključenja” blizu Ormuskog moreuza Foto Tanjug/AP

Ormuski moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte, pa svako ozbiljnije ograničavanje plovidbe kroz taj prolaz može imati posljedice i daleko izvan Bliskog istoka.

Napetosti dodatno podižu i nove američke sankcije usmjerene na dijelove iranske avio-industrije. Mjerama je obuhvaćeno više od dvije desetine komercijalnih i privatnih avio-kompanija, kao i strani pružaoci usluga u vazdušnom transportu tereta.

Velika Britanija je takođe pooštrila sankcije Iranu, uključujući nova trgovinska ograničenja i ovlaštenja za ciljanje brodova, dok su London i još 11 zapadnih zemalja najavili nove mjere protiv izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.

Napetosti širom regiona

Istovremeno sa novim sukobom Irana i Amerike, izraelske snage ušle su u selo Kfarčuba na jugu Libana i podigle izraelsku zastavu na jednom od brda.

Taj potez dodatno je povećao napetosti na prostoru na kojem već postoji rizik od širenja sukoba između Izraela i Hezbolaha.

Napetosti su porasle i na jugu Arabijskog poluostrva. U napadima Huta iz Jemena na Saudijsku Arabiju povrijeđene su najmanje 73 osobe, saopštila je koalicija koju podržava Rijad.

U međuvremenu, Jordan je saopštio da je njegova protivvazdušna odbrana presrela 18 od 20 balističkih raketa lansiranih sa teritorije Irana.

Napetosti se šire i na druge dijelove regiona. Foto Tanjug/AP
Napetosti se šire i na druge dijelove regiona. Foto Tanjug/AP

Preostale dvije rakete pale su u nenaseljena područja, a prema dostupnim informacijama, nije bilo žrtava.

Nova razmjena napada pokazuje koliko je situacija na Bliskom istoku ponovo nestabilna.

Direktni američko-iranski sukob na moru, uz istovremene napetosti u Libanu, Jemenu, Saudijskoj Arabiji i Izraelu, povećava rizik da se sukob proširi na više frontova.

Posebno osjetljiva ostaje situacija u Ormuskom moreuzu, gdje bi nastavak napada mogao ugroziti sigurnost brodova i dodatno poremetiti globalno snabdijevanje energentima.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP SLAVI POBJEDU AFD-a U NJEMAČKOJ: „Konačno su se umorili od užasnih imigracionih pravila“

Američki predsjednik Donald Tramp pozdravio je istorijski rezultat Alternative za Njemačku u Saksoniji-Anhalt, gdje je stranka osvojila više od 43 odsto glasova i ubjedljivo završila prva. Tramp tvrdi da je rezultat posljedica nezadovoljstva građana migrantskom politikom.

Američki predsjednik Donald Tramp otvoreno je pozdravio izborni uspjeh njemačke Alternative za Njemačku (AfD), nakon što je ta stranka na izborima u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt ostvarila ubjedljivo najbolji rezultat.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social ocijenio da je AfD imao „zaista sjajno veče“ i povezao njegov izborni uspon sa nezadovoljstvom Nijemaca zbog migrantske politike.

„Populistička stranka u Njemačkoj je upravo imala zaista sjajno veče. Konačno su se umorili od apsolutno užasnih imigracionih pravila i propisa koji su toliko naštetili Njemačkoj. U usponu su i više to neće trpjeti“, napisao je Tramp.

AfD napravio istorijski rezultat

AfD je na izborima održanim 6. septembra osvojio oko 43,8 odsto glasova, čime je više nego udvostručio rezultat iz 2021. godine.

Drugi je bio CDU kancelara Fridriha Merca sa oko 17,2 odsto, što predstavlja ogroman zaostatak za prvoplasiranom strankom.

Rezultat predstavlja jednu od najvećih izbornih pobjeda AfD-a od osnivanja stranke i novi znak njenog snažnog uspona na istoku Njemačke.

AfD je osvojio najviše glasova, ali nije osvojio apsolutnu većinu potrebnu za samostalno formiranje pokrajinske vlade. Ostale relevantne stranke i dalje odbacuju saradnju sa AfD-om, što znači da će formiranje nove vlasti zahtijevati pregovore i potencijalno neuobičajenu koaliciju.

Tramp: „Više to neće trpjeti“

Tramp je rezultat u Saksoniji-Anhalt predstavio kao posljedicu promjene raspoloženja njemačkih birača.

Njegova poruka praktično je direktno povezala izborni uspjeh AfD-a sa pitanjem migracija, koje je posljednjih godina postalo jedno od centralnih političkih pitanja u Njemačkoj.

Američki predsjednik je i ranije podržavao evropske desničarske i populističke pokrete, a AfD je posljednjih godina postao jedna od najjačih opozicionih političkih snaga u Njemačkoj.

Istovremeno, njemačke vlasti i politički protivnici AfD-a upozoravaju na njegovu radikalnu političku orijentaciju. Pokrajinski ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhalt klasifikovan je od strane tamošnjih službi za zaštitu ustavnog poretka kao „potvrđeno ekstremno desničarski“, što stranka odbacuje.

Najveći test za njemački politički sistem

Izborni rezultat AfD-a predstavlja veliki izazov za tradicionalne njemačke stranke.

CDU, SPD, Zeleni i druge stranke suočavaju se sa pitanjem kako formirati funkcionalnu vlast bez saradnje sa strankom koja je osvojila ubjedljivo najviše glasova.

Istovremeno, rezultat pokazuje koliko je AfD uspio da proširi biračku bazu, posebno u istočnim dijelovima zemlje.

Trampova reakcija dodatno daje međunarodnu dimenziju izborima u Saksoniji-Anhalt: dok on pobjedu AfD-a predstavlja kao pobunu protiv migrantske politike, njemačke etablirane stranke suočavaju se sa sve težim zadatkom da odgovore na rast podrške krajnjoj desnici bez rušenja dosadašnjeg političkog konsenzusa.

Nastavi čitati

Aktuelno