Connect with us

Svijet

OD RATNOG HEROJA DO HAPŠENJA: Endru prvi kraljevski član priveden u 400 godina

Iako je navodno bio miljenik svoje majke, kraljice Elizabete II, bivši princ Endru dugo je bio izvor problema za britansku kraljevsku porodicu.

Hapšenje bez presedana u modernoj istoriji monarhije
Endru Mauntbaten-Vindzor (Andrew Mountbatten-Windsor) uhapšen je juče, 20 februara, na svoj 66. rođendan, zbog sumnje na zloupotrebu položaja u javnoj službi u okviru istrage koja proizlazi iz njegovog odnosa sa Džefrijem Epstinom (Jeffrey Epstein). On je prvi viši član britanske kraljevske porodice uhapšen u gotovo 400 godina, još od kralja Čarlsa I.

Od ratnog heroja do kontroverznog izaslanika

Rođen kao princ 1960. godine, Endru je treće dijete i drugi sin kraljice i njenog supruga princa Filipa. Dok je njegov stariji brat Čarls bio predodređen za prijesto, Endru je slijedio provjereni put za mlađe kraljevske sinove: vojnu službu.

Nakon 22 godine u Kraljevskoj mornarici, tokom kojih je kao pilot helikoptera učestvovao u borbenim operacijama u Foklandskom ratu 1982. godine, Endru je 2001. imenovan za posebnog predstavnika Britanije za međunarodnu trgovinu i ulaganja. Zbog čestih putovanja finansiranih novcem poreskih obveznika u štampi je zaradio nadimak “Er Majls Endi” (Air Miles Andy).

Sadašnja policijska istraga povezana je upravo sa tim periodom.

Uslijedila je nakon što su dokumenti u nedavno objavljenim Epstinovim dokumentima sugerisali da je Endru, dok je bio trgovinski izaslanik, predavao službena vladina dokumenta pokojnom finansijeru.

Bivši princ nije optužen za krivično djelo i dugo je negirao bilo kakve nepravilnosti u vezi sa svojim vezama sa Epstinom.

Sumnjiva prijateljstva i finansije
Nekada predmet medijske fascinacije zbog svog ljubavnog života, čovjek kog su tabloidi prozvali “Rendi Endi” (Randy Andy) postao je redovan izvor naslovnica zbog svojih finansijskih problema i veza sa sumnjivim osobama, uključujući Epstina, američkog finansijera i osuđenog seksualnog prestupnika.

Poslovne veze tadašnjeg princa bile su tema tabloidnih priča još od 2007. godine, kada je svoju kuću u blizini dvorca Vindzor (Windsor) prodao za 20 odsto iznad tražene cijene od 15 miliona funti. Kupac je navodno bio Timur Kulibajev (Timur Kulibayev), zet tadašnjeg kazahstanskog predsjednika Nursultana Nazarbajeva (Nursultan Nazarbayev), što je izazvalo zabrinutost da je dogovor bio pokušaj kupovine uticaja u Britaniji.

Endru Mauntbaten-Vindzor bio je primoran da odstupi sa dužnosti trgovinskog predstavnika 2011. godine zbog rastuće zabrinutosti zbog prijateljstva sa Epstinom, koji je 2008. osuđen na 18 mjeseci zatvora nakon što je priznao krivicu za podvođenje maloljetnice radi prostitucije.

Optužbe, BBC intervju i povlačenje iz javnosti

Godine 2015. u američkim sudskim dokumentima pojavile su se tvrdnje da je Endru tri puta imao seksualni odnos sa ženom između 1999. i 2002. godine u Londonu, Njujorku i na Epstinovom privatnom karipskom ostrvu, uključujući i vrijeme kada je prema američkom zakonu bila maloljetna. On je negirao da je ikada upoznao tu ženu, kasnije identifikovanu kao Virdžinija Roberts Džufre.

Nakon što je Epstin ponovo uhapšen 2019. godine, Endru je dao katastrofalan intervju za BBC-jev program Njuznajt, u kojem je pokušao da objasni svoje kontakte sa Epstinom. To se pokazalo kao potpuni promašaj, bio je kritikovan zbog nevjerodostojnih objašnjenja i nedostatka saosjećanja prema Epstinovim žrtvama.

Gubitak titula i povlačenje iz javnosti

Suočen sa negativnim reakcijama, Endru je 20. novembra 2019. objavio da se povlači sa javnih dužnosti i dobrotvornih uloga “do daljeg”.

U avgustu 2021. Džufre je podnijela tužbu protiv Endrua sudu u Njujorku tvrdeći da je princ imao seksualni odnos s njom kada je imala 17 godina. Endru je nastavio da negira optužbe, ali su mu oduzete sve vojne pripadnosti i kraljevske dobrotvorne funkcije.

Naposljetku je postigao nagodbu u slučaju za neobjavljeni iznos. Iako nije priznao krivicu, Endru je priznao patnju Džufre kao žrtve trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije. Džufre je u aprilu prošle godine izvršila samoubistvo u 41. godini.

Veze sa navodnim kineskim špijunom
Prošle godine sudski slučaj otkrio je Endruov odnos sa poslovnim čovjekom i osumnjičenim kineskim špijunom kome je zabranjen ulazak u Ujedinjeno Kraljevstvo kao prijetnji nacionalnoj bezbjednosti. Vlasti su bile zabrinute da je taj čovjek mogao zloupotrebiti svoj uticaj na Endrua, navodi se u sudskim dokumentima.

Nakon što su se pojavili imejlovi koji pokazuju da je Endru ostao u kontaktu sa Epstinom duže nego što je ranije tvrdio, te nakon što su posthumno objavljeni memoari Virdžinije Džufre donijeli nove optužbe, kralj Čarls III u oktobru prošle godine oduzeo je bratu titule princa i vojvode od Jorka i iselio ga iz njegove vile Rojal Lodž (Royal Lodge) u Vindzoru.

I dalje je u redu za britanski prijesto
Objavljivanje miliona stranica Epstinovih spisa od strane američkog Ministarstva pravde prošlog mjeseca podstaklo je nove provjere.

Uprkos oduzimanju titula, i dalje je osmi u redu za britanski prijesto. Za njegovo uklanjanje iz linije nasljeđivanja moraće da bude donijet poseban zakon.

Endru se 1986. oženio Sarom Ferguson (Sarah Ferguson), sa kojom ima dvije kćerke, princezu Beatris (Beatrice) i princezu Judžini (Eugenie), a razveli su se deceniju kasnije. Ferguson se takođe suočava s pitanjima o svom prijateljstvu sa Epstinom.

Related Topics:

Svijet

Huti udaraju tamo gdje Saudijsku Arabiju najviše boli: ŠTA ŽELI IRAN?

Napadi Huta na Saudijsku Arabiju imaju ciljeve koji prevazilaze sukob u Jemenu, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla da ugrozi čitav region Persijskog zaliva.

Gađanjem infrastrukture i ometanjem investicionih događaja koji su ključni za ekonomske ambicije Saudijske Arabije, Huti nastoje da izvrše pritisak na saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana kako bi, s jedne strane, ispunio njihove zahtjeve u Jemenu, a s druge, ubijedio predsjednika Donalda Trampa da ublaži američku blokadu koja guši iransku ekonomiju, kazali su za Reuters saudijski, iranski i regionalni izvori, a prenose Vijesti.me.

Ova kampanja odražava procjenu Irana i Huta da ekonomski prosperitet Saudijske Arabije, njene investicione ambicije i osjetljivost na poremećaje predstavljaju slabu tačku koju mogu da iskoriste za pritisak u sukobu koji se proteže od Ormuskog moreuza, na ulazu u Persijski zaliv, do moreuza Bab el Mandeb u Crvenom moru.

Iran, koji se suočava sa sve snažnijim ekonomskim i vojnim pritiskom nakon početka rata 28. februara, nastoji da poveća cijenu američke strategije napadima na regionalne partnere Vašingtona, ocijenio je Majkl Najts iz strateške konsultantske kuće Horizon Engage.

“Iranci su u čeličnom stisku”, kazao je Najts.

Pošto ne mogu direktno da natjeraju Vašington da promijeni politiku, Teheran i Huti “udaraju po Saudijskoj Arabiji, gađaju slabu tačku”, dodao je on, objašnjavajući da na taj način iskorišćavaju ekonomsku ranjivost kraljevine i njenu težnju ka stabilnosti.

Zašto Huti pojačavaju pritisak na Saudijsku Arabiju?

Visoki iranski zvaničnik izjavio je da su napadi Huta dio šire strategije Irana i njegovih saveznika usmjerene na promjenu odnosa snaga u regionu, kroz napade na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske puteve.

On je ocijenio da Rijad ne može da se oslanja na američku zaštitu, već mora da se okrene pregovorima, dodajući da će se napadi Huta nastaviti ukoliko saudijska ograničenja ne budu ukinuta.

Takva strategija, međutim, stavlja Mohameda bin Salmana pred dilemu, navode izvori upoznati s razmišljanjima saudijskog rukovodstva.

Eskalacija sukoba nosi rizik od šireg rata koji bi mogao da ugrozi njegov ambiciozni plan ekonomskih i društvenih reformi, dok bi ustupci Hutima mogli da ojačaju pokret koji godinama osporava saudijski uticaj u regionu.

Što sukob duže traje, to je veća prijetnja bezbjednosti Saudijske Arabije, povjerenju investitora i ostvarivanju ciljeva razvojnog programa “Vizija 2030”.

Napadi na aerodrom i Aramko

Saudijska Arabija suočila se tokom protekle sedmice sa sve intenzivnijim napadima Huta, uključujući smrtonosne udare na Međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu i napad na saudijsku naftnu kompaniju Aramko, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i jednog od stubova saudijske ekonomije, koji je izazvao požar što se proširio na nekoliko spratova.

Napadi su poremetili održavanje vodeće naftne konferencije u Rijadu, zbog čega su pojedini visoki rukovodioci naftnih kompanija otkazali učešće.

Huti su i ranije izvodili napade duboko unutar saudijske teritorije, uključujući 2019. godinu, kada su udari na postrojenja Aramka privremeno poremetili oko pet odsto globalnog snabdijevanja naftom.

Ti napadi uslijedili su nakon što je Rijad 2015. godine vojno intervenisao u Jemenu, pošto su Huti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Rat je potom prerastao u krvavi sukob bez odlučujućeg pobjednika, sve do primirja postignutog 2022. godine.

Međutim, saudijsko rukovodstvo sada smatra da je vojni pritisak jedina održiva opcija, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaliva sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.

“Došli su do tačke u kojoj pregovori više nisu mogući”, rekao je Sager.

“Nemaju drugog izbora osim vojne akcije”, dodao je.

“Huti traže mir pod uslovima pobjednika”

S druge strane, Huti sve više smatraju da u eventualne pregovore ulaze sa pozicije snage, nastojeći da obezbijede priznanje svoje vlasti u Sani i ublažavanje ograničenja nametnutih Jemenu, ocijenio je Favaz Džerdžes, stručnjak za Bliski istok sa Londonske škole ekonomije.

“Ono što Huti sada traže jeste mir pod uslovima pobjednika”, kazao je Džerdžes.

Sjedinjene Države pokazuju malo spremnosti da pokrenu novu dugotrajnu vojnu kampanju protiv Huta, nakon što su ih prošle godine bombardovale zbog napada na brodove u Crvenom moru, a potom pristale na primirje.

Takva uzdržanost Vašingtona ostavlja Rijad pred sukobom u kojem vojni pritisak sam po sebi možda neće biti dovoljan za postizanje odlučujućeg ishoda.

Na početku kampanje napada Huta, Mohamed bin Salman zatražio je pomoć od Trampa u borbi protiv tog pokreta, ali Tramp nije pristao na američke vojne udare, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.

Vašington je umjesto toga ponudio pomoć u određivanju ciljeva i razmjenu obavještajnih podataka. Tramp je kasnije izjavio da razmatra moguće mjere protiv Huta, ali je istovremeno nagovijestio da bi eventualni odgovor mogao da odloži do završetka američkih izbora za Kongres.

Prijeti li novi rat iscrpljivanja?

Dok napadi dronovima i raketama otkrivaju slabosti saudijske odbrane, analitičari upozoravaju da bi sukob mogao da preraste u rat iscrpljivanja, u kojem Huti vjeruju da im vrijeme i geografski položaj idu naruku.

Bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler ocijenio je da prednost Huta nije samo u njihovom položaju u blizini strateški važnog moreuza Bab el Mandeb, već i u velikoj nesrazmjeri između onoga što dvije strane mogu da izgube.

“Saudijska infrastruktura mnogo je vrednija od infrastrukture Huta”, rekao je Miler.

“Oni imaju mnogo manje da izgube od Saudijaca”, dodao je.

Analitičar za Jemen Farea el Muslimi smatra da kampanja Huta protiv Rijada predstavlja pokušaj uspostavljanja regionalne prevlasti, uz rizik od izbijanja znatno šireg sukoba na Arabijskom poluostrvu.

Prema njegovim riječima, u središtu krize nalazi se raspad mirovnog plana iz 2023. godine, koji je podržavala Saudijska Arabija i koji je Hutima nudio put ka političkom legitimitetu i sredstvima za obnovu zemlje.

Tim planom bilo je predviđeno da Rijad pomogne finansiranje plata zaposlenih u javnom sektoru i obnovu infrastrukture. Međutim, sukob u Crvenom moru zaustavio je taj proces, dok su Huti istovremeno produbljivali veze sa Iranom.

“Idemo ka najgorem mogućem ishodu”, upozorio je El Muslimi.

“Ratu gorem od onog iz 2015. godine. Ovog puta biće krvaviji, a Saudijska Arabija će u njega ući sa manje saveznika”, kazao je.

On je naglasio da uspješna vojna kampanja protiv Huta nije moguća bez jedinstva zalivskih država, prije svega Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Huti nisu prijetnja samo Saudijskoj Arabiji”, rekao je El Muslimi.

“Oni ugrožavaju čitav Zaliv i širi region. Ovo nije samo saudijski rat. Ovo je rat koji se tiče cijelog Zaliva”, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA ULAZI U ZIMU NESPREMNA, prijeti nestašica gasa

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je liderima EU da razmotre uspostavljanje strateških rezervi gasa na nivou Unije, usljed zabrinutosti da bi Evropa ove zime mogla da se suoči sa nestašicom, piše “Politiko”.

Evropska skladišta gasa, koja pune komercijalne kompanije, ove godine imaju rekordno niske nivoe zaliha.

Zbog visokih ljetnih cijena, uslovljenih ratom u Iranu, smanjena je tržišna motivacija za popunjavanje zaliha, a posljedica toga je da EU ulazi u zimu nedovoljno pripremljena.

Diplomatama još nije jasno kako bi te rezerve funkcionisale u praksi, a visoki zvaničnik EU opisao ih je kao dugoročnu mjeru zaštite od budućih poremećaja u snabdijevanju.

Taj model bi bi sličan postojećim državnim rezervama nafte i naftnih derivata.

Raniji dokumenti o planovima za reorganizaciju snabdijevanja gasom predviđaju bolje krizno upravljanje u kompanijama.

Međutim, ti planovi ne spominju direktno strateške rezerve koje bi vlade bile obavezne da pune do određenog nivoa kako bi se kompenzovao manjak nezavisno od tržišnih uslova.

Države koje se inače oslanjaju na komercijalno punjenje skladišta već su ove godine morale da promijene pristup, nakon što su uočena ograničenja postojećeg modela.

Holandija je odlučila da subvencioniše nabavku energenata, za šta je izdvojila gotovo milijardu evra, dok NJemačka razmatra uspostavljanje vlastitih strateških zaliha.

Nastavi čitati

Svijet

KRVAVI NAPAD U ŠKOLI: Ubijeno troje djece i nastavnik, napadač mrtav

Troje djece i jedan nastavnik ubijeni su u pucnjavi u osnovnoj školi Silver Rail u gradu Bendu, u američkoj saveznoj državi Oregon.

Još jedno dijete i nastavnica teško su povrijeđeni, a osumnjičeni za napad, šesnaestogodišnjak iz Benda, smrtno je ranjen nakon intervencije jednog građanina, saopštile su lokalne vlasti.

Prema riječima načelnika policije Benda Majka Kranca, ubijena djeca imala su pet, osam i 11 godina. Povrijeđeni sedmogodišnjak i nastavnica stara 54 godine prevezeni su u bolnicu u kritičnom stanju.

Kako prenosi ABC News, pucnjava je počela nešto prije 13 sati po lokalnom vremenu u četvrtak, kada je policija dobila prijavu vozača da je na njega više puta pucano. Ubrzo su uslijedili pozivi hitnim službama zbog naoružane osobe koja je ušla u osnovnu školu.

Prema preliminarnim rezultatima istrage, osumnjičeni je pucao u zaključana vrata kako bi ušao u školsku zgradu. Policija nije objavila njegov identitet niti je potvrdila da li je pohađao tu školu ili poznavao nekoga od učenika i zaposlenih.

Osumnjičeni je smrtno ranjen nakon što je jedan član lokalne zajednice intervenisao i zaustavio ga. Guvernerka Oregona Tina Kotek zahvalila je nastavnicima, školskom osoblju i pripadnicima hitnih službi na brzoj reakciji, posebno ističući građanina čija je hrabra intervencija, kako je navela, spriječila dalji gubitak života.

U istragu su uključeni i federalni agenti FBI-ja, potvrdio je direktor te agencije Keš Patel. Na mjesto pucnjave upućeni su i pripadnici Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive.

Nakon napada policija je evakuisala školu i pregledala prostoriju po prostoriju. Za porodice učenika uspostavljeno je mjesto za okupljanje u obližnjoj crkvi, dok su sve nastavne aktivnosti, školske manifestacije i sportski događaji u školskom okrugu Bend-La Pajna otkazani.

Istraga o motivima napada i svim okolnostima tragedije je u toku.

Nastavi čitati

Aktuelno