Svijet
ZABRANA DRUŠTVENIH MREŽA: Šta pokazuje primjer Australije?
Njemačka se pridružila sve većem broju zemalja EU koje razmatraju mogućnost da se djeci zabrani pristup društvenim mrežama. Australija je to već učinila za mlađe od 16 godina. Šta iz tog primjera može da se nauči?
Njemački kancelar Fridrih Merc smatra da bi regulacija društvenih mreža mogla da pomogne u sprečavanju “deficita ličnosti i problema u socijalnom ponašanju mladih”. Španski premijer Pedro Sančez želi da zaštiti djecu od “digitalnog Divljeg zapada”. Francuski predsjednik Emanuel Makron insistira da “emocije naše djece i tinejdžera nisu na prodaju, niti smiju biti predmet manipulacije”.
Iako nijedna evropska zemlja još nije u potpunosti uvela zabranu društvenih mreža za djecu, namjera je jasna – a procesi uvođenja zabrane u toku. Norveška, Grčka, Velika Britanija, Danska, Italija i Holandija su među brojnim evropskim državama koje razmatraju neki oblik zabrane. Ujedno se i Evropska unija sve više okreće podršci takvoj politici.
Mnoge vlade vjerovatno će se osloniti na iskustvo Australije koja je u decembru prva na svijetu uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Ta politika oslanja se na nadzor samih kompanija društvenih mreža. Platforme kao što su Fejsbuk, Instagram, Snepčet, TikTok, Iks, Jutjub i Redit – koji je podnio tužbu protiv zabrane – sada imaju starosna ograničenja, dok onlajn-igre i aplikacije za dopisivanje poput VotsApa nisu obuhvaćene zabranom.
Šefica australijske Komisije za elektronsku bezbjednost, Džuli Inman Grant, prošlog mjeseca je izvijestila da su kompanije koje stoje iza društvenih mreža “u prvoj polovini decembra uklonile pristup za oko 4,7 miliona naloga dece mlađe od 16 godina”. DW-u ipak, nakon upita, nisu dostavljeni noviji podaci.
Udarne brojke ne govore cijelu priču
Tama Liver, profesor internet studija na Univerzitetu Kertin u Pertu, izjavio je za DW da te impresivne brojke, koje su privukle pažnju mnogih u Evropi, ne moraju nužno da budu odraz kompletne situacije.
“Nemamo detaljnu razradu tog broja, niti znamo koliko ima novih naloga otvoreno u istom periodu – moguće od strane tinejdžera koji se predstavljaju kao stariji“, ukazao je Liver.
On dodaje i da “mnogi mladi od 13 do 15 godina izgleda uspijevaju da zaobiđu zabranu, dok su drugi blokirani na nekim platformama, ali na nekima nisu.” Takvu procjenu potvrđuju i izvještaji medija, ali drugi stručnjaci.
“Na tehničkom nivou, ograničenja i nepreciznost pokušaja verifikacije starosti putem selfija i drugih alata bili su uglavnom nepouzdani“, podsjeća Liver.
Da li druge zemlje prebrzo slijede Australiju?
Talas evropskih, ali i zemalja svijeta, poput Indije i Malezije – koje žele da slijede australijski primjer, iznenadio je Suzan Sojer iz najvećeg australijskog centra za istraživanje dječjeg zdravlja “Mardok”
“Očekivala sam da će postojati mnogo veća opreznost u praćenju rezultata australijske zabrane prije nego što se druge vlade u to uključe“, rekla je za DW. “Ne znamo kakvi će biti efekti zabrane i moramo to pažljivo da evaluiramo. Vlade ne smiju da misle da su zabrane društvenih mreža čarobno rješenje za taj problem.“
Liver se slaže da bi Evropa za sada trebalo samo da prati razvoj situacije.
“Niko zapravo ne zna šta će ta zabrana da donese i kakvu će razliku da napravi u odnosu na period pre nje, ali znamo sigurno da će proći godine, a ne mjeseci, prije nego što se eventualno pojavi mjerljiva kulturna promjena – ako se uopšte pojavi. Imalo bi više smisla da druge zemlje sačekaju i vide šta će se dogoditi u Australiji i koje se lekcije mogu izvući, prije nego što požure sa sopstvenim, nepreciznim zakonodavstvom“, rekao je.
Da li je zabrana zbunila tinejdžere?
Istraživanje koje je vodila Sojer, a predstavljeno je senatskom odboru prije uvođenja zabrane, pokazalo je da su djeca uzrasta od 10 do 13 godina pokazivala najizraženije negativne posljedice korišćenja društvenih mreža – naročito djevojčice. Iako u evropskim prijedlozima starosne granice nisu iste kao u Australiji, ona smatra da će svaka promjena biti “spora i postepena”.
“U narednih nekoliko godina sadašnja generacija djece od šest do deset godina, koja još nemaju pristup pametnim telefonima ili društvenim mrežama, biće starija u trenutku kada im roditelji prvi put dozvole pristup mrežama. To će biti promjena društvenih normi koja se neće dogoditi preko noći.“
Liver se zalaže za postepeno uvođenje eventualnih zabrana i duži, dublji period konsultacija sa djecom.
“Najzbunjenija grupa su oni od 13 do 15 godina, koji su već imali naloge na društvenim mrežama, pa su uklonjeni sa platformi, a zatim će se na njih vratiti kada napune 16 godina“, kaže on. “Imalo bi mnogo više smisla da se pravila uvode postepeno – da mlađi od 13 ne mogu da otvore naloge do 16. godine, ali da oni koji već imaju naloge zadrže pristup. Mislim da mnogi tinejdžeri od 13 do 15 godina osjećaju da je zabrana donesena protiv njih, a ne sa njima i u njihovu korist.“
Može li australijski model da funkcioniše u Evropi?
S obzirom na brzinu kojom Evropa napreduje ka zabranama i dosadašnje odsustvo dječjih glasova u raspravi, to bi mogao biti problem.
Međutim, dr Štefan Drajer iz hamburškog Lajbnic-instituta za istraživanje medija, rekao je za DW da, prema njegovom mišljenju, Njemačkoj i Evropi takve zabrane u stvari i nisu potrebne.
On ističe da evropski Zakon o digitalnim uslugama (Digital Services Act), koji je usvojen prije godinu dana, već tretira i reguliše mnoge bezbjednosne brige, te da način na koji funkcioniše pravo Evropske unije čini prilično složenim obavezivanje platformi da sprovode nacionalne zabrane. Iako u EU postoje različiti načini za postizanje sličnih ciljeva, taj stručnjak smatra da su podaci i dalje nejasni.
“Pouka za Evropu je upozoravajuća: Australija pokazuje jaz između političkog poziva na odlučnu zabranu i tehničkih i pravnih složenosti njene primjene. Verifikacija starosti u velikim razmjerama zahtijeva ili sveobuhvatnu infrastrukturu kontrole, ili probabilističko profilisanje – pri čemu oba pristupa predstavljaju dubok upad u prava svih korisnika. Evropa, sa svojim snažnim okvirima zaštite osnovnih prava i GDPR‑om, suočila bi se sa tim tenzijama još izraženije. Treba da učimo iz poteškoća Australije, a ne da žurimo da ih ponovimo.“
Svijet
DRAMA U VAZDUHU: Pobuna na letu Ryanaira, putovanje od tri sata trajalo skoro 12!
Let Ryanaira iz Londona za Tiranu, koji je trebalo da traje oko tri sata, pretvorio se u gotovo dvanaestočasovnu dramu obilježenu snažnim nevremenom, prinudnim preusmjeravanjima, nestašicom hrane i pića te sukobima putnika sa posadom.
Situacija je u jednom trenutku toliko eskalirala da je nakon slijetanja u Grčku na avion pozvana policija.
Nevrijeme promijenilo plan leta
Avion na letu RK8288 poletio je 3. juna sa londonskog aerodroma Stansted prema glavnom gradu Albanije, ali je zbog jakog nevremena pilot bio primoran da promijeni plan leta.
Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi.
Nakon slijetanja u Italiju avion je gotovo tri sata ostao na pisti, a putnici tvrde da su za to vrijeme dobijali veoma malo informacija o tome šta se dešava. Posada je potom najavila nastavak leta prema Tirani, ali je samo desetak minuta prije planiranog slijetanja saopšteno da se avion ponovo preusmjerava, ovoga puta prema grčkom Solunu, zbog grmljavinskog nevremena iznad Albanije, piše The Sun.
Pobuna putnika ispred kokpita
Tada je među putnicima zavladalo veliko nezadovoljstvo.
“To je trenutak kada su svi izgubili živce i kada je počela pobuna”, ispričao je jedan od putnika za britanske medije.
Grupa muškaraca okupila se ispred kokpita i počela prozivati pilota.
“On je kukavica. Pilot mora da izađe i suoči se s nama kao muškarac”, vikali su nezadovoljni putnici.
Policija intervenisala u Solunu
Po slijetanju u Solun oko 12 putnika zahtijevalo je da im bude dozvoljeno da napuste avion.
“Nema šanse da nas možete zadržati ovdje”, poručivali su.
Prema navodima putnika, na kraju je pozvana grčka policija koja je posadi preporučila da putnicima omogući izlazak iz aviona.
Pijani putnik i nestašica hrane
Problemi su nastavljeni i nakon ponovnog polijetanja. Jedan putnik, za kojeg svjedoci tvrde da je bio “potpuno pijan”, ignorisao je uputstva posade i počeo da hoda kabinom.
Stjuardesa ga je, prema riječima očevidaca, morala fizički vratiti na njegovo sjedište.
“Bukvalno ga je zgrabila, podigla kao dijete i vratila na sjedište. Bilo je nevjerovatno”, ispričao je jedan od putnika.
Neposredno prije trećeg polijetanja još jedan muškarac povratio je po sebi, otrčao u toalet, a nekoliko minuta kasnije vratio se bez majice.
Dodatno nezadovoljstvo izazvala je nestašica hrane i pića. Putnici tvrde da im nakon nekoliko sati više nije bilo dozvoljeno da kupe osvježenje, pa su se morali snalaziti dijeleći među sobom grickalice koje su imali.
“Nisu nam dali ništa besplatno, a neko vrijeme nismo mogli ni da kupimo hranu ni piće. Ljudi su bili žedni i gladni. Već smo četiri sata bili u avionu, možda i duže”, rekao je jedan od putnika.
Posada je kasnije ponovo otvorila prodaju hrane i pića, ali su se zalihe veoma brzo ispraznile te je, prema riječima putnika, ostalo tek nekoliko kesica čipsa.
Aplauz nakon iscrpljujućeg putovanja
Avion je konačno sletio u Tiranu oko pet časova ujutro po lokalnom vremenu.
“Pozdrav, Albanijo”, rekao je pilot nakon slijetanja.
Putnici su njegovu poruku dočekali aplauzom, srećni što je iscrpljujuće putovanje napokon završeno.
Svijet
VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.
Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.
Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.
“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.
Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.
“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.
Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.
Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.
Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.
Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.
Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.
On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.
Svijet
“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.
Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.
“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.
Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.
“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.
On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.
Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.
Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.
“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.
Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.
Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.
On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.
Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.
On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.
Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.
-
Politika3 dana agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Društvo3 dana agoSRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama
-
Politika2 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Politika3 dana agoPIC DANAS ODLUČUJE O NOVOM VISOKOM PREDSTAVNIKU: Hoće li Luis Krišok ostati ili stiže Šmitov nasljednik?
-
Društvo2 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Društvo3 dana agoINDUSTRIJA U RS NE IZLAZI IZ KRIZE: Proizvodnja pala 7,6 odsto, manje i zaposlenih
-
Društvo3 dana agoLIDL ŠIRI MREŽU U BIH: Poznato gdje stižu novi marketi
-
Sport3 dana agoFIFA REKLA „DA“: Argentina dobila posebno odobrenje pred veliki okršaj s Engleskom
