Connect with us

Svijet

KRAJ ZA BIVŠEG PRINCA: Velika Britanija mijenja zakon o kruni, povlači se potez koji nije viđen od1936. godine

Vlada Velike Britanije razmatra mogućnost da zakonskim putem ukloni Endrua Mauntbatena-Vindzora iz linije nasljedstva britanskog prestola, čime bi mu bilo onemogućeno da ikada postane kralj, budući da istraga protiv njega i dalje traje.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva razmatra uvođenje posebnog zakona kojim bi Endru Mauntbaten-Vindzor bio uklonjen iz linije nasljedstva krune, čime bi mu bilo onemogućeno da ikada postane kralj.

Ministar odbrane Luk Polard izjavio je za BBC da je taj potez “ispravna stvar”, bez obzira na ishod aktuelne policijske istrage.

Gostujući u emisiji “Any Questions” na BBC Radiju 4, Polard je potvrdio da vlada “apsolutno” sarađuje sa Bakingemskom palatom na planovima da se bivši princ spriječi da “potencijalno bude na otkucaj srca od prestola“.

Dodao je da se nada širokoj političkoj podršci, ali da je “ispravno da se o tome odlučuje tek kada se policijska istraga okonča“.

Istraga i pretresi u Kraljevskoj loži
Endru, brat kralja Čarlsa Trećeg, trenutno je osmi u redu za presto, iako su mu prošlog oktobra oduzete titule, uključujući i titulu “princ“, usled pritisaka zbog njegovih veza sa osuđenim p*dofilom i finansijerom Džefrijem Epstinom.

U četvrtak uveče pušten je na slobodu uz nastavak istrage, 11 sati nakon hapšenja zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja. On je u više navrata odlučno negirao bilo kakvu krivicu.

U subotu je više neobilježenih policijskih vozila ponovo viđeno kako ulaze u Kraljevsku ložu, imanje sa 30 prostorija u Vindzoru u kojem je Endru godinama živio.

U jednom trenutku u petak više od 20 vozila bilo je parkirano na tom posjedu, ali nije potvrđeno da li su sva povezana sa istragom. Policija doline Temze, koja ga je i uhapsila, prema navodima BBC-ja, planira da nastavi pretragu do ponedjeljka.

Potrebna saglasnost Parlamenta i Komonvelta
Ukoliko bi zakon bio pokrenut, morao bi da prođe kroz oba doma britanskog parlamenta i da dobije kraljevsku saglasnost kako bi stupio na snagu.

Pored toga, promjenu bi morale da podrže i 14 država Komonvelta u kojima je Čarls Treći šef države, uključujući Kanadu, Australiju, Jamajku i Novi Zeland.

Posljednji put linija nasledstva menjana je 2013. godine Zakonom o nasledstvu krune, kada su vraćena prava osobama koje su prethodno bile isključene jer su stupile u brak sa katolikom.

Posljednji slučaj uklanjanja iz linije nasljedstva dogodio se 1936. godine, kada su bivši kralj Edvard Osmi i njegovi potomci uklonjeni nakon njegove abdikacije.

Podijeljene reakcije na političkoj sceni
Predlog vlade dolazi nakon što su pojedini poslanici, uključujući Liberalne demokrate i Škotsku nacionalnu partiju (SNP), signalizirali podršku takvoj inicijativi.

Lider Liberalnih demokrata ser Ed Dejvi izjavio je da policiji treba „omogućiti da radi svoj posao bez straha i pritisaka“, ali je dodao da je “jasno da će Parlament morati da razmotri ovo pitanje u pravo vrijeme“.

Vestminsterski lider SNP-a Stiven Flin rekao je da bi njegova stranka podržala uklanjanje Endrua iz linije nasljedstva ukoliko bude potreban zakon.

Laburistička poslanica Rejčel Maskel izjavila je: “Podržala bih zakon kojim bi Endru bio uklonjen iz linije nasljedstva, kao i sa mjesta državnog savjetnika.”

Državni savjetnici mogu da zamenjuju monarha kada je bolestan ili u inostranstvu, iako se u praksi očekuje da te dužnosti obavljaju samo aktivni članovi kraljevske porodice. Prema podacima Biblioteke Donjeg doma, uklanjanje iz linije nasljedstva automatski bi značilo i gubitak te funkcije.

Istoričar Dejvid Olusoga ocijenio je za BBC Njuznajt da sada postoji “očajnička želja unutar vlade i palate da se povuče zaštitni zid između ove krize i šire monarhije“.

Bakingemska palata se zasad nije javno oglasila povodom planova vlade.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno