Connect with us

Svijet

OBRT U SAD-a?: Za sada vode republikanci

Neposredno pred američke izbore na kojim su ulog kontrola nad oba doma Kongresa i mnogih važnih službi na nivou saveznih država, čini se da se trenutak okreće u korist Republikanske partije, javlja Glas Amerike (VOA).

Tokom nekoliko mjeseci sredinom 2022. demokrate su sebi dozvoljavale da se nadaju da bi ove godine mogle izbjeći uobičajenu sudbinu predsjednikove stranke tokom kongresnih izbora – skoro neizbježan gubitak mjesta u Kongresu.

Činilo se da su presuda Vrhovnog suda koja je ukinula ustavno pravo na abortus i serija kongresnih pretresa koji su osvjetljavali ulogu bivšeg predsjednika Donalda Trampa u napadu na američki Kapitol 6. januara 2021, ohrabrili demokratske birače, koji su se pojavili u rekordnom broju na primarnim izborima tokom ljeta.

Međutim, s obzirom na to da se zemlja bori sa nivoom inflacije koji nije viđen više generacija i rejtingom demokratskog predsjednika Džoa Bajdena znatno ispod 50 odsto, ankete javnog mnjenja pokazuju da republikanci ostvaruju dobitke u više izbornih trka.

U Predstavničkom domu kontrolu ima stranka koja ima većinu od 435 mjesta. Trenutno, demokrate imaju 220 mjesta, samo dva više od 218 koliko je potrebno za prostu većinu.

Zbog ionako tijesne granice za kontrolu u Predstavničkom domu, čak i mali dobitak republikanaca bio bi dovoljan da im omogući kontrolu nad donjim domom, rezultat koji većina izbornih posmatrača sa priličnom sigurnošću predviđa već mjesecima.

Na izborima za 435 mesta koja čine Predstavnički dom, velika većina izbornih trka se uopšte ne smatra konkurentnim. Tokom mnogo godina, kroz proces poznat kao „džerimendering“, izborni okruzi su bili formirani na takav način da najviše favorizuju članove jedne ili druge stranke.

Na primjer, u svojoj najnovijoj analizi, “Cook Political Report” ocjenjuje ukupno 347 mjesta u Predstavničkom domu kao “solidne” za jednu ili drugu stranku, pri čemu republikanci održavaju prednost od 188 prema 159.

Među preostalima, “Cook Political” ocjenjuje 13 kao „vjerovatnu” pobjedu demokrata i 11 kao vjerovatnu pobjedu republikanaca, dok još 16 mjesta „naginju” demokratama, a 13 ka republikancima.

Pod pretpostavkom da sve izborne trke prođu kako se očekivalo, republikancima će da pripadne 212 mjesta, a demokratama 188.

To ostavlja ukupno 35 izbornih trka u kojima je ishod neizvjestan. Republikanci bi trebalo da osvoje samo šest od tog broja da bi preuzeli kontrolu, ali se očekuje da će osvojiti znatno više od toga.

Stotinu mjesta u Senatu trenutno je ravnomjerno podijeljeno između republikanaca na jednoj strani i demokrata i nezavisnih, na drugoj strani. Demokrate drže kontrolu nad Senatom samo zato što potpredsjednica Kamala Haris ima ovlašćenje da glasa kada je rezultat glasanja neriješen.

Na svim federalnim izborima, izbori za Senat se sprovode samo za oko jednu trećinu mjesta jer senatori služe šestogodišnji mandat. Ove godine ima 35 mjesta na glasačkom listiću, 14 trenutno imaju demokrate, a 21 republikanci.

Related Topics:

Svijet

Jezive poplave u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji: AUTOMOBILI PLUTAJU ULICAMA

Poplave zbog jakih oluja su nastale u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji.

Nekoliko regiona u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj i Holandiji pogođeno je jakim kišama i poplavama, što je izazvalo značajnu štetu. Njemački kancelar Olaf Šolc posetio je danas regiju Sar, na granici sa Francuskom i Luksemburgom, koja je najviše pogođena porastom vodostaja poslije proloma oblaka tokom noći.

“Ovdje vidimo svu silu prirode i šta ona može da izazove i u kojoj mjeri moramo da se pripremimo za ovakve događaje”, rekao je Šolc. U toj pokrajini je prije 36 sati proglašeno vanredno stanje zbog vremenskih prilika. Ovo su najgore poplave koje su pogodile region Saara u posljednjih 30 godina.

Nakon što su probijeni nasipi u Kuierschiedu, vlasti su obustavile rad elektrane. U Saru je mobilisano oko 850 pripadnika vatrogasne službe i civilne zaštite. Njemačka još pamti katastrofalne poplave iz 2021. godine u kojima su život izgubile 183 osobe.

Obilne kiše u Francuskoj, Belgiji…
Oblast Liježa u istočnoj Belgiji takođe je pogođena poplavama izazvanim obilnim kišama, koje su već izazvale štetu u Francuskoj. Na području tog grada do sada je zabilježeno oko 550 intervencija, a guverner Erve Jamar mobilisao je 150 vatrogasaca u borbi protiv posljedica elementarne nepogode. “Uglavnom se radi o intervencijama ispumpavanja vode koje se nastavljaju u subotu ujutru”, saopštila je kancelarija guvernera pogođene pokrajine.

U Furonu, na sjeveroistoku zemlje, voda u nekim kućama porasla je “do grudnog koša”, rekao je gradonačelnik Joris Gaens i dodao da je to najgora poplava u istoriji Furona. Sa druge strane granice, u holandskoj pokrajini Limburg, evakuisana su dva kampa zbog opasnosti od poplava.

Nastavi čitati

Svijet

ITALIJANSKI MEDIJI: Kejt Midlton operisali doktori koji su liječili papu Franju

Operaciju abdomena kojoj je Kejt Midlton bila podvrgnuta u januaru ove godine, navodno je izveo tim italijanskih ljekara koji su prethodno operisali papu Franju, pišu italijanski mediji.

Papa je podvrgnut laparotomiji u julu prošle godine, a ova operacija uključuje otvaranje abdomena.

Prema pisanju italijanskog portala ”Gente“, ovaj tim specijalista je iz rimske klinike ”Gemelli” otišao u London kako bi operisao princezu od Velsa, a ova operacija je dovela do dijagostifikovanja kancera.

Kejt Midlton povukla se sa javnih dužnosti nakon što je 22. marta objavila da joj je dijagnostikovan oblik raka i da je započela tretman hemoterapijom.

Princ Vilijam je u petak podijelio novosti o zdravstvenom stanju svoje supruge Kejt rekavši da joj ”dobro ide“.

Nastavi čitati

Svijet

ERDOGAN JE PRVI JAVNO REKAO “Izvori vode i rezervoari postaju PODRUČJA SUKOBA širom svijeta”

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da zbog negativnih efekata klimatskih promjena, izvori vode i rezervoari postaju područja sukoba širom svijeta.

“Mnogi sukobi u Aziji, Americi, severnoj Africi i na Bliskom istoku potiču od sporova oko izvora vode. Zbog štetnih efekata klimatskih promena, izvori vode i rezervoari postaju područja sukoba”, rekao je Erdogan na skupu o poljoprivredi koji je organizovala turska državna banka Zirat u Istanbulu, prenosi Anadolija.

Povodom dogovora o crnomorskom žitu iz 2022. godine, uz posredovanje Turske i UN između Rusije i Ukrajine, Erdogan je ocijenio da, da nije bilo tog sporazuma u kojem je Turska posredovala, “mnoga područja bi patila od gladi, posebno afričke zemlje”.

Predsjednik je naglasio da je Turska u jeku pandemije kovida 19 i rata u Ukrajini “spriječila pogoršanje situacije tako što je obezbedila prolazak 33 miliona tona žitarica” kroz svoje moreuze.

Nastavi čitati

Aktuelno