Connect with us

Društvo

GLAVOBOLJA ZBOG ROBNE RAZMJENE: Deficit skoro 10 milijardi KM

U periodu od januara do septembra ove godine spoljnotrgovinski deficit je iznosio 9,634 milijarde KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Kako se navodi u ovim podacima, izvoz je iznosio 12,6 milijardi KM, što je za šest odsto više nego u istom periodu 2024. godine.

“Uvoz je iznosio 22,235 milijardi KM, što je za 4,3 odsto više nego u istom periodu prethodne godine”, stoji u podacima.

Pokrivenost uvoza izvozom
Dalje piše da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,7 odsto.

“Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde i 187 miliona KM, što je za 9,8% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 771 milion KM, što je za 10,5% više nego u istom periodu prethodne godine”, piše u podacima.

Ističe se da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 78,9%.

“Izvoz u zemlje EU je iznosio devet milijardi i 280 miliona KM, što je za 5,8% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 12 milijardi i 903 miliona KM, što je za 1,9% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 71,9%”, navodi se u podacima.

Gdje je problem?
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da veličina trgovinskog deficita ukazuje na to da naš problem nije na strani tražnje, već na strani ponude.

“Nekonkurentna domaća proizvodnja nije u stanju da iskoristi impuls domaće tražnje, te se ona kroz uvoz prelijeva u zemlje sa kojima imamo trgovinsku razmjenu i podstiče njihov rast. Podatak da najveći dio tog deficita otpada na zemlje regije svjedoči da bi se odgovarajućom strategijom uvozne supstitucije značajan dio uvozne tražnje mogao preusmjeriti na domaću proizvodnju”, istakao je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, za uspješnu primjenu ove strategije potrebno je analizirati strukturu uvoza i u dijelu proizvoda i usluga koji mogu biti zamijenjeni domaćom proizvodnjom te definisati mjere za pomoć proizvođačima za unapređenja kvaliteta proizvoda i snižavanja troškova proizvodnje.

“Na taj način bi domaći proizvođači postali konkurentniji kako na tržištima gdje dominira konkurencija kvaliteta, tako i na tržištima proizvoda gdje je opredjeljujuća cjenovna konkurencija. Uz izgradnju infrastrukture koja bi smanjila logističke troškove, firme iz regije bi mogle preseliti kapacitete u našu zemlju i proizvoditi ovdje kako za potrebe domaćeg, tako i za potrebe regionalnog tržišta. Koliko bi ovo bilo značajno za naš rast najbolje govori podatak da bi preusmjeravanje trgovinskog deficita na domaću proizvodnju bilo dovoljno u ovom trenutku da generiše rast od blizu 20%”, objasnio je Mlinarević.

Dva paralelna problema
Ekonomista Igor Gavran kaže da imamo dva paralelna problema, izvoz daleko ispod naših mogućnosti i uvoz daleko iznad naših potreba.

“Dio razloga je u našoj nekonkurentnosti, ali nije samo to u pitanju – ovisni smo o tržištu EU i regije i vrlo malo izvozimo izvan tog ograničenog okvira, iako nas niko ne sprečava da barem pokušavamo ući na nova tržišta – recimo na tržištu Ruske Federacije konkurencija je manja nego ranije zbog sankcija brojnih zemalja, ali to ne koristimo, a uvoz je daleko iznad naših potreba, gdje se enorman dio odnosi na one proizvode koje ili sami proizvodimo u dovoljnim količinama ili ih lako možemo sami proizvesti”, naglasio je Gavran.

Dodao je da su problem i strukture da izvozimo sirovine, repromaterijale i jeftinije gotove proizvode, a uvozimo skuplje.

“Odnedavno je posebno tragičan slučaj električne energije koju sve manje izvozimo, a sve više uvozimo. Nafta i naftni derivati su druga tragedija, ali dugoročna, jer imamo čak i određene rezerve sirove nafte (koje ne istražujemo i ne eksploatišemo), imamo rafineriju nafte koja bi mogla proizvoditi derivate za cijelo bh. tržište i izvoz, ali ništa od toga ne koristimo. Sada kada se Srbija suočava sa sankcijama mogli bismo izvoziti i tamo, ali umjesto toga imamo rafineriju koja ne radi bez ikakvog tehničkog ili ekonomskog opravdanja”, zaključio je Gavran.

Društvo

SJEĆANJE NA VELIKU TRAGEDIJU! Vlada RS proglasila Dan žalosti zbog stradanja Srba u Podrinju i Birču

– Vlada Republike Srpske proglasila je 4. jul Danom žalosti u Republici Srpskoj povodom obilježavanja više od tri decenije od stradanja Srba u srednjem Podrinju i Birču od 1992. do 1995. godine.

Odluka je donesena na telefonskoj sjednici, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Dan žalosti, kako je navedeno, obilježava se na način propisan Zakonom o obilježavanju dana žalosti.

Pomen za 3.267 poginulih srpskih boraca i civila sa područja srednjeg Podrinja i Birča u Odbrambeno-otadžbinskom ratu biće održan u subotu, 4. jula, u Bratuncu.

(Srna)

Nastavi čitati

Društvo

CRNE PROGNOZE CENTRALNE BANKE BiH! Inflacija skače na 6,1%, narod plaća cijenu tuđe POHLEPE i zloupotreba!

Centralna banka BiH značajno je povećala procjene inflacije za ovu godinu, upozoravajući da rast cijena energenata na svjetskom tržištu i izraženi rizici iz međunarodnog i domaćeg okruženja održavaju snažne inflatorne pritiske.

Prema najnovijim projekcijama, ukupna inflacija mogla bi dostići 6,1 odsto u trećem kvartalu, dok ekonomisti upozoravaju da bi, uz spoljne šokove i neopravdana poskupljenja na domaćem tržištu, rast cijena mogao ostati povišen i do kraja godine.

Iz Centralne banke BiH ističu da su inflatorni pritisci pojačani zbog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, čiji se efekti sve više prelijevaju na domaće cijene.

“Trenutno procjenjujemo da bi ukupna inflacija u prvoj polovini 2026. godine mogla iznositi 5,3 odsto, a temeljna inflacija 4,5 odsto. Očekujemo da će inflatorni pritisci ostati prisutni i u trećem kvartalu, kada bi ukupna inflacija mogla dostići 6,1 odsto, dok bi temeljna inflacija ostala na nivou od 4,5 odsto”, navode iz Centralne banke BiH.

Iz CB BiH upozoravaju da su rizici za dalje kretanje cijena izrazito naglašeni zbog neizvjesnosti u međunarodnom i domaćem okruženju. Za razliku od ranijih godina, Centralna banka ovog puta nije objavila preliminarne procjene inflacije za četvrti kvartal.

Kako navode, trenutni nivo neizvjesnosti i asimetrični rizici otežavaju pouzdano predviđanje kretanja cijena do kraja godine, zbog čega će preciznije projekcije za završnicu 2026. biti poznate u narednim krugovima ekonomskih procjena.

Ekonomista Igor Gavran ističe da inflatorna očekivanja u BiH imaju dvije dimenzije.

“Ako gledamo realne parametre i stvarni rast troškova poslovanja, ne bi trebalo da bude daljeg povećanja cijena, osim u slučaju širenja sukoba na Bliskom istoku i novog rasta cijena goriva”, rekao je Gavran.

Prema njegovim riječima, trajno okončanje sukoba stabilnim mirovnim sporazumom moglo bi dovesti do značajnog pojeftinjenja goriva, a time i do pada cijena drugih proizvoda i usluga.

“Međutim, drugu dimenziju čine unutrašnji faktori rasta cijena, gdje dominiraju pohlepa i zloupotreba tržišnih okolnosti, odnosno povećanje cijena sa malo ili nimalo osnova, čak i kada troškovi poslovanja ne rastu ili se smanjuju”, pojasnio je Gavran.

Dodao je da bi otpornost na spoljne šokove mogla biti ojačana povećanjem strateških rezervi goriva, pokretanjem prerade nafte u domaćoj rafineriji i razvojem infrastrukture za tranziciju na električna vozila.

“S druge strane, zloupotrebe tržišta i ostvarivanje ekstra profita moguće je suzbiti jedino odlučnijim kontrolama cijena, strožim kaznama i dodatnim oporezivanjem, ali vlasti zasad ne pokazuju namjeru da preduzmu takve mjere”, rekao je Gavran.

On smatra da je bojazan od zadržavanja ili čak dodatnog rasta inflacije opravdana, iako bi njeni efekti mogli biti ublaženi adekvatnim djelovanjem nadležnih institucija.

Istovremeno, CB BiH procjenjuje da je godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu 2026. godine iznosio 2,1 odsto, što je identično brzoj procjeni objavljenoj u martu.

U odnosu na martovski krug procjena, sadašnje projekcije ne donose značajnije promjene u kratkoročnim izgledima ekonomskog rasta, potvrđujući očekivanja o umjerenoj dinamici privredne aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za drugi kvartal 2026. godine iznosi dva odsto. Najveći doprinos rastu daje sektor usluga, dok je doprinos prerađivačke industrije negativan usljed slabe spoljne tražnje i povišenih troškova proizvodnje.

(Nezavisne)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Paklene vrućine ne popuštaju, očekuje nas i do 40 stepeni

U BiH će biti pretežno sunčano i vruće sa tempereturom do 40 stepeni Celzijusovih, a u poslijepodnevnim časovima u pojedinim krajevima moguće je naoblačenje sa povremenim lokalnim pljuskovuima i grmljavinom.

U prvom dijelu dana pretežno sunčano i vruće, a od sredine dana i tokom noći razvoj oblaka od jugozapada ka jugu i jugoistoku koji će donijeti povremene lokalne pljuskove sa grmljavinom, koji negdje mogu biti i izraženiji, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 15 do 22, na jugu do 25 stepeni, a dnevna od 34 do 40, u višim predjelima od 28 stepeni. Duvaće slab do umjeren vjetar, istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Nastavi čitati

Aktuelno