Connect with us

Svijet

SEDAM NAJIZGLEDNIJIH SCENARIJA: Šta će se dogoditi ako Amerika napadne Iran?

Sjedinjene Američke Države djeluju spremne da izvedu napad na Iran. Već nedjeljama Vašington pojačava svoje snage na Bliskom istoku i sada izgleda da će u regionu koncentrisati više vazdušnih snaga nego u bilo kom trenutku od invazije na Irak 2003. godine.

Naravno, to bi i dalje mogao biti blef osmišljen da izvrši pritisak na iranski režim kako bi pristao na sporazum koji ne želi da prihvati. Poznato je da su američki arapski saveznici iz Zaliva upozorili na američki napad koji bi mogao imati nepredviđene posljedice, prenosi BBC.

Dakle, iako su potencijalne mete američkog napada uglavnom predvidljive, ishod nije. Ako pregovori propadnu i predsjednik SAD Donald Tramp odluči da naredi napad, koji su mogući ishodi?

Ovo je sedam najizglednijih opcija

1. Ciljani, hirurški udari, minimalne civilne žrtve, prelazak na demokratiju

Američke vazdušne i pomorske snage sprovode ograničene, precizne udare usmjerene na vojne baze iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) i jedinice Basidž paravojne formacije pod kontrolom IRGC kao i na lokacije za lansiranje i skladištenje balističkih raketa, te iranski nuklearni program.

Već oslabljen režim biva srušen, a zemlja na kraju prelazi u istinsku demokratiju u kojoj Iran može ponovo da se pridruži ostatku svijeta.

Ovo je veoma optimističan scenario. Zapadna vojna intervencija u Iraku i Libiji nije dovela do glatke tranzicije ka demokratiji. Iako je u oba slučaja okončala brutalne diktature, otvorila je godine haosa i krvoprolića.

2. Režim opstaje, ali umjereno mijenja svoju politiku

Ovo bi se uopšteno moglo nazvati “venecuelanskim modelom” gdje brza, snažna akcija SAD ostavlja režim netaknutim, ali sa umjerenom politikom.

U slučaju Irana, to bi značilo da je Islamska Republika opstala, što neće zadovoljiti veliki broj Iranaca, ali je primorana da smanji podršku nasilnim milicijama širom Bliskog istoka, obustavi ili ograniči svoje domaće nuklearne i balističke raketne programe, kao i da ublaži suzbijanje protesta.

Opet, ovo je na manje vjerovatnom kraju skale.

Rukovodstvo Islamske Republike ostalo je prkosno i otporno na promene već 47 godina. Čini se da sada nije u stanju da promeni kurs. Vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, koji je sada u osamdesetim godinama, posebno je otporan na promjene ili kompromis.

3. Režim se urušava, zamjenjuje ga vojna uprava

Mnogi misle da je ovo najvjerovatniji mogući ishod.

Iako je režim očigledno nepopularan kod mnogih, i svaki naredni talas protesta tokom godina ga dodatno slabi, ostaje ogromna i sveprisutna duboka država bezbjednosti sa ličnim interesom u statusu kvo. IRGC, na primer, duboko je uključena u iransku ekonomiju.

Glavni razlozi zašto protesti do sada nisu uspjeli da svrgnu režim jesu taj što nije bilo značajnih prebjega na njihovu stranu, dok su oni koji su na kontroli spremni da koriste neograničenu silu i brutalnost da bi ostali na vlasti.

U zbrci posljedica bilo kakvih američkih udara zamislivo je da Iranom na kraju vlada jaka, vojna vlada sastavljena uglavnom od ličnosti IRGC.

4. Iran uzvraća napadima na američke snage, arapske susjede i Izrael

Ovo je veoma vjerovatno.

Iran se prošlog mjeseca zakleo da će uzvratiti na svaki američki napad, rekavši da je “njegov prst na okidaču”, a ajatolah Hamnei je obećao da će zadati “šamar” američkim snagama ako budu napadnute.

Iran očigledno nije ravan moći američke mornarice i vazduhoplovstva, ali bi i dalje mogao da nanese udarac svojim arsenalom balističkih raketa i dronova, od kojih su mnogi skriveni u pećinama, pod zemljom ili na udaljenim planinskim padinama.

Američke baze i objekti su raspoređeni duž arapske strane Zaliva, posebno u Bahreinu i Kataru, ali Iran bi takođe mogao, ako bi želio, da cilja dio kritične infrastrukture bilo koje nacije za koju smatra da je saučesnica u američkom napadu, poput Jordana ili Izraela.

Razorni raketni i napadi dronovima na petrohemijska postrojenja kompanije Saudi Aramko 2019. godine, koji se pripisuje miliciji u Iraku koju podržava Iran, pokazao je Saudijcima koliko su ranjivi na iranske rakete.

Iranski susjedi u Zalivu, svi saveznici SAD, razumljivo su izuzetno nervozni u ovom trenutku jer će se svaka američka vojna akcija na kraju svaliti na njihova pleća.

Prošlog mjeseca, Saudijska Arabija i UAE su rekli da neće dozvoliti SAD da koriste njihov vazdušni prostor za bilo kakav napad. To ih ne mora nužno poštedjeti iranske odmazde.

5. Iran uzvraća postavljanjem mina u Zalivu

Ovo se dugo predstavljalo kao potencijalna prijetnja globalnom pomorstvu i snabdevanju naftom, još od iransko-iračkog rata 1980-88. godine, kada je Iran zaista minirao plovne puteve, a minolovci Kraljevske mornarice su pomogli u njihovom čišćenju.

Uski Ormuski moreuz između Irana i Omana je kritična tačka. Oko 20 odsto svjetskog izvoza tečnog prirodnog gasa (TPG) i između 20-25 odsto nafte i naftnih nusproizvoda prolazi kroz ovaj moreuz svake godine.

Dok su se početkom ove nedjelje u Ženevi odvijali pregovori o sporazumu između SAD i Irana, Iran je zatvorio moreuz na nekoliko sati kako bi izveo vježbe bojeve municije, prvi put da je zatvoren od 1980-ih, što je bila simbolična demonstracija sile.

U četvrtak je, kako se navodi, izveo vojne vježbe zajedno sa ruskim mornarima u Omanskom zalivu i Indijskom okeanu.

Takođe je izveo vježbe brzog postavljanja morskih mina. Ako bi to ponovo uradio, to bi neizbježno uticalo na svjetsku trgovinu i cijene nafte. Najveći gubitnici u ovom scenariju bili bi sam Iran, jer se oslanja na izvoz nafte za prihode, i njegovi glavni kupci u Aziji, posebno Kina.

6. Iran uzvraća, potapajući američki ratni brod

Kapetan američke mornarice na ratnom brodu u Zalivu jednom je rekao da je jedna od prijetnji iz Irana zbog kojih se najviše brine “napad rojeva”.

U tom slučaju Iran lansira toliko eksplozivnih dronova i brzih torpednih čamaca na jednu ili više meta da čak ni snažna bliska odbrana američke mornarice nije u stanju da ih sve eliminiše na vrijeme.

Mornarica IRGC je odavno zamijenila konvencionalnu iransku mornaricu u Zalivu, a neki od čijih su se komandanata čak obučavali u Dartmutu za vrijeme šaha.

Iranske pomorske posade su veliki dio svoje obuke fokusirale na nekonvencionalno ili “asimetrično” ratovanje, tražeći načine da prevaziđu ili zaobiđu tehničke prednosti koje uživa njihov glavni protivnik, Peta flota američke mornarice.

Potapanje američkog ratnog broda, praćeno mogućim zarobljavanjem preživelih među njegovom posadom, bilo bi ogromno poniženje za SAD.

Iako se ovaj scenario smatra malo vjerovatnim, razarač USS Kol, vrijedan milijardu dolara, osakaćen je samoubilačkim napadom Al Kaide u luci Aden 2000. godine, u kojem je poginulo 17 američkih mornara.

Pre toga, 1987. godine, irački pilot mlaznog aviona greškom je ispalio dvije rakete Eksoset na američki ratni brod, USS Stark, u Zalivu, ubivši 37 mornara.

SAD će imati dve udarne grupe nosača aviona u regionu kada američki brod USS Džerald R. Ford, koji trenutno plovi preko Sredozemnog mora, stigne u narednim nedjeljama.

7. Režim se urušava, zamjenjuje ga haos
Ovo je veoma realna opasnost i jedna je od glavnih briga susjeda poput Katara i Saudijske Arabije.

Pored mogućnosti građanskog rata, kakav su doživeli Sirija, Jemen i Libija, postoji i rizik da se u haosu i konfuziji etničke tenzije preliju u oružani sukob, jer Kurdi, Baluči, Azerbejdžanci i druge manjine pokušavaju da zaštite svoj narod usred nacionalnog vakuuma moći.

Veliki deo Bliskog istoka bi svakako bio srećan da vidi leđa Islamskoj Republici, a niko više od Izraela, koji je već nanio teške udarce iranskim saveznicima širom regiona i koji se plaši egzistencijalne prijetnje od sumnjivog iranskog nuklearnog programa.

Ali niko ne želi da vidi kako najveća bliskoistočna nacija po broju stanovnika oko 93 miliona tone u haos, izazivajući humanitarnu i izbjegličku krizu.

Najveća opasnost sada je da predsjednik Tramp, nakon što je akumulirao ovu moćnu silu blizu iranskih granica, odluči da mora da djeluje ili će izgubiti obraz, i da rat počne bez jasnog krajnjeg stanja i sa nepredvidivim i potencijalno štetnim posljedicama.

Related Topics:

Svijet

KAMIONI KRUŽE NJUJORKOM: Na njima snimci života Srba na KiM

Kamioni sa velikim video-bimovima na kojima se prikazuju snimci života Srba na Kosovu i Metohiji prolaze ulicama Njujorka, uključujući i Tajms skver, u vrijeme održavanja godišnje sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Akciju je pokrenula srpska dijaspora u SAD sa ciljem da državnicima koji borave u Njujorku skrene pažnju na položaj Srba na Kosovu i Metohiji.

Na ekranima se, između ostalog, prikazuju snimci Martovskog pogroma iz 2004. godine, ranjenog dječaka Stefana Stojanovića iz Gotovuše, kao i protesta srpskih ljekara.

U ime srpske dijaspore u Americi, Aleks Mitrović izjavio je za Tanjug da je cilj akcije da se tokom Generalne debate skrene pažnja brojnim državnicima na život srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija.

“Želim da napomenem da ovo nije politička akcija, već naprotiv, humanitarna i, pre svega, akcija patriotizma”, rekao je Mitrović.

Kamioni koji prikazuju snimke života srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija do sada su prošli najvažnijim njujorškim ulicama, kao i glavnim trgom u centru grada Tajms skverom.

Na kamionima se mogu vidjeti snimci iz marta 2004. godine za vrijeme Martovskog pogroma, kao i snimci povrijeđenog srpskog dečaka Stefana Stojanovića u Gotovuši, koga je Azem Kurtaj ranio na Badnji dan 2023. godine.

Takođe, emituju se i snimci protesta srpskih ljekara u južnoj pokrajini u maju i junu ove godine, neosnovana privođenja pojedinih Srba u AP Kosovo i Metohija, kao i poruke podrške predsjedniku SAD Donaldu Trampu u Beogradu, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

GRADONAČELNIK NJUJORKA PRED POSJETU NETANJAHUA: “On je ratni zločinac, ali ne mogu da ga uhapsim”

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani ponovo je nazvao Netanjahua ratnim zločincem, ali je priznao da grad nema ovlaštenja da ga uhapsi po nalogu MKS-a, uprkos obećanjima iz kampanje.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani nazvao je izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ratnim zločincem i tako nastavio sa oštrim kritikama na njegov račun. Mamdani je istovremeno priznao da nema ovlašćenja da ga uhapsi, iako je to obećavao u gradonačelničkoj kampanji. Cijeli intervju sa Kristijan Amanpur biće emitovan u utorak na programima CNN International i CNN All Access, piše CNN.

Mamdani je i ranije Netanjahua nazivao ratnim zločincem i tokom kampanje je govorio da bi, ako izraelski premijer dođe u Njujork, grad trebalo da postupi prema nalogu Međunarodnog krivičnog suda (MKS). Njegova administracija je nakon preuzimanja vlasti razmatrala pravne mogućnosti, ali je zaključila da grad nema nezavisna ovlašćenja za izvršenje tog naloga. Mamdani je potom pozvao saveznu vladu da preduzme korake.

MKS je u novembra 2024. izdao nalog za hapšenje Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti povezane sa ratom u Gazi. Netanjahu i izraelske vlasti odbacuju optužbe i osporavaju nadležnost suda. Ni SAD ni Izrael nisu članice MKS-a.

Mamdani je ranije poručio i da Netanjahu nije dobrodošao u Njujork. Izraelski premijer bi ipak ove nedjelje trebalo da stigne u grad kako bi se obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Mamdani je rekao da ne planira da učestvuje u većini najavljenih protesta, ali je naglasio da građani imaju pravo da protestuju.

Susret gradonačelnika sa Trampom

Predsjednik Donald Tramp i gradonačelnik Mamdani sastali su se u ponedjeljak u gradonačelničkoj rezidenciji Grejsi Menšn (Gracie Mansion). Bio je to njihov treći susret uživo i prvi na Mamdanijevom terenu otkako je postao gradonačelnik.

Tramp se zahvalio Mamdaniju na gostoprimstvu i izrazio nadu da će biti “sjajan gradonačelnik”. Predsjednik boravi u Njujorku zbog Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, gdje će se u utorak obratiti svjetskim liderima. Mamdani je povodom sastanka naglasio da vjeruje u “slobodu medija” i pobrinuo se da za novinare ne bude nikakvih ograničenja.

Nastavi čitati

Svijet

BLANUŠA ODBIO TV DUEL SA MINIĆEM: „Neću da budem dio ovog igrokaza režima“

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša saopštio je da neće učestvovati u direktnom sučeljavanju sa kandidatom SNSD-a Savom Minićem na RTRS-u, zakazanom za 23. septembar. Kao razlog naveo je kratak rok za pripremu i ranije zakazane aktivnosti u Kozarskoj Dubici i Prijedoru.

Predsjednička kampanja u Republici Srpskoj dobila je novi nastavak polemike oko televizijskog sučeljavanja Branka Blanuše i Save Minića.

RTRS je kandidatima SDS-a i SNSD-a uputio poziv za direktnu debatu koja je planirana za srijedu, 23. septembra, u 20.10 časova, ali je Blanuša večeras saopštio da neće učestvovati. Minić je, prema informacijama RTRS-a, potvrdio dolazak.

Blanuša: „Rok od dva dana je besmislen“

Blanuša je rekao da je poziv za emisiju dobio ujutro, za termin koji je već zakazan za samo dva dana.

„Jutros sam dobio poziv za snimanje emisije na Radio-televiziji Republike Srpske za srijedu uveče. U ovoj emisiji bi, takođe, trebalo da gostuje kandidat SNSD-a za predsjednika, gospodin Savo Minić“, naveo je Blanuša.

Prema njegovim riječima, kandidati već imaju unaprijed isplanirane obaveze u toku predizborne kampanje.

„RTRS i Savo Minić znaju da su, u jeku predizborne kampanje, kalendari kandidata već odavno prepuni aktivnosti i da je rok od dva dana besmislen“, rekao je.

Blanuša je dodao da su, kako tvrdi, prethodnih dana iz SNSD-a stizale poruke o potrebi njihovog duela, što je ocijenio kao politički potez.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza“

Kandidat SDS-a potom je direktno poručio da neće prihvatiti poziv za emisiju.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza režima“, rekao je Blanuša.

On je svoju odluku povezao i sa ranije zakazanim razgovorima sa građanima.

„U srijedu sam u Kozarskoj Dubici i Prijedoru, gdje imam odavno zakazane susrete i razgovore sa građanima“, naveo je.

Blanuša je rekao da tim aktivnostima daje prednost u odnosu na gostovanje na televiziji.

„Ljudi su mi bitniji“

Blanuša je posebno naglasio da, kako kaže, ne želi da zbog televizijskog duela odustane od ranije dogovorenih susreta sa građanima.

„Nema te sile koja će me natjerati da zbog gostovanja u emisiji sa čovjekom koji je dio režima koji je natjerao građane Republike Srpske da bježe u bijeli svijet, te iste građane iznevjerim. Ipak su mi ljudi bitniji“, poručio je.

Ova ocjena o vlasti i uticaju politike na iseljavanje predstavlja Blanušin politički stav.

Nova polemika oko televizijskih debata

Odluka da ne učestvuje u debati sa Minićem nije prvi put da Blanuša odbija poziv za televizijsko sučeljavanje.

RTRS navodi da je i ranije tokom kampanje postojala slična situacija, dok su iz SNSD-a tada kritikovali njegovu odluku. Milorad Dodik je u septembru javno prozvao Blanušu zbog neučešća u prethodno planiranom duelu i pozvao ga da se suoči sa Minićem.

Sada je nova debata zakazana za 23. septembar, a Blanuša je ponovo odbio poziv.

„Neće spriječiti da se pravda vrati“

Blanuša je na kraju poručio da, kako smatra, politički pritisci neće promijeniti njegovu kampanju.

„U SNSD-u moraju da znaju da ovakvim jeftinim politikantskim trikovima neće spriječiti da se pravda vrati u Republiku Srpsku“, rekao je.

Dodao je:

„Narod ih je odavno prozreo.“

RTRS je saopštio da su pozivi za televizijska sučeljavanja upućeni kandidatima za predsjednika Republike Srpske, dok je za emisiju 23. septembra potvrđeno učešće Save Minića. Blanuša je, međutim, naveo da zbog kratkog roka i ranije zakazanih obaveza neće doći u studio.

Nastavi čitati

Aktuelno