Connect with us

Svijet

Trampove nove globalne carine STUPILE NA SNAGU

Nove globalne carine predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa od 10 odsto stupile su danas na snagu, nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud poništio njegove prvobitne sveobuhvatne ovlasti za uvođenje tarifa, objavio je Blumberg.

Tramp je prošlog petka potpisao izvršnu naredbu kojom se uvodi osnovna stopa od 10 odsto, dok je Bijela kuća najavila rad na formalnoj naredbi koja bi podigla globalnu carinu na 15 odsto, ali rok za sprovođenje još nije utvrđen.

Carine se primenjuju prema Članu 122 Zakona o trgovini iz 1974. godine, što omogućava predsjedniku SAD da uvede takse do 150 dana bez odobrenja Kongresa.

Naredba zadržava izuzeća za robu u skladu sa Sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini (NAFTA) koji su 1994. potpisale SAD, Kanada i Meksiko i za određene poljoprivredne proizvode.

Prosječna efektivna američka carinska stopa sa izuzećima iznosi oko 10,2 odsto, u odnosu na 13,6 pre sudske odluke, dok bi potencijalna globalna stopa od 15 odsto podigla efektivnu stopu na oko 12 odsto.

Neizvesnost oko novih tarifa izazvala je zastoje u trgovinskim pregovorima sa glavnim partnerima, uključujući Evropsku uniju i Indiju, dok Trampova administracija planira istrage o uvozu industrijskih proizvoda, uključujući baterije, gvožđe, telekomunikacionu opremu i hemikalije, što bi moglo da dovede do dodatnih carina, ističe Blumberg.

Svijet

AMERIKA ISTRAŽUJE IRANSKO ORUŽJE NA KUBI! Oglasio se Tramp: “Ako ima dronova, mi ćemo se pobrinuti za to”

SAD istražuju navode da Iran na Kubi drži vojne dronove i projektile, potvrdio je Donald Tramp. Američki predsjednik upozorio je da će Vašington reagovati ako se to pokaže tačnim.

Sjedinjene Države istražuju da li Iran skladišti bespilotne letjelice na Kubi, potvrdio je u ponedjeljak američki predsjednik Donald Tramp. Njegova administracija provjerava navode da Teheran na ostrvu drži dronove, a moguće i projektile, te je upozorio da će Vašington djelovati ako se informacije pokažu tačnim, piše Euronews. Na novinarsko pitanje o obavještajnom izvještaju koji na to ukazuje, Tramp je iz Ovalnog kabineta direktno odgovorio: “Ako ih imaju, a vrlo je moguće da ih imaju, pobrinućemo se za to”. Predsjednik je dodao da bi ostrvo moglo da skriva i iranske projektile, što je, kako je rekao, predmet istrage njegove administracije.

Tramp nije ponudio nikakve fotografije, obavještajne dokumente ni detalje o broju, modelu ili lokaciji navodne opreme. Pitanje koje je podstaklo njegove izjave postavio je novinar medijske kuće bliske konzervativnim stavovima, pozivajući se na prethodno neobjavljen izvještaj.

Spomenuo je i da se državni sekretar Marko Rubio nalazio u susjednoj prostoriji, čime je stavio do znanja da se Stejt department već bavi tim pitanjem. Zasad je potvrđeno samo da je Vašington pokrenuo istragu, a ne i da oružje zaista postoji ili predstavlja neposrednu prijetnju. Kuba se još nije oglasila o tvrdnjama američkog predsjednika.

Pojačan pritisak na Havanu
Trampove izjave dolaze u vreme pojačanog pritiska na Havanu. Stejt department nedavno je na spisak sankcionisanih subjekata povezanih sa kubanskom vladom dodao deset kompanija, među kojima su Enetec S.A. i Coreydan S.A. koje trguju gorivom, kao i poslovne grupe Gecomex i Gemar. Taj potez opisan je kao dio inicijative za suzbijanje “zlonamernih aktivnosti kubanskog režima”.

U junu su sankcije već pogodile kubanskog predsjednika Migela Dijaza-Kanela, nekoliko članova njegove porodice i pukovnika Alehandra Kastra Espina, sina bivšeg predsjednika Raula Kastra. Kastro Espin je u SAD suočen i sa optužnicom Ministarstva pravde zbog rušenja dva mala aviona kojima su 1996. upravljali kubanski prognanici, pri čemu su poginule četiri osobe.

Uz embargo koji traje više od šest decenija, Trampova administracija je od početka godine uvela i energetsku blokadu. Kubanske vlasti tu blokadu povezuju sa ovogodišnjim čestim nestancima struje širom zemlje, od kojih se posljednji dogodio prošlog petka.

Izvještaj o iranskim i ruskim dronovima
Istovremeno, analiza portala Aksios, koju prenose brojni mediji, tvrdi da je kubanski režim od 2023. godine nabavio više od 300 vojnih dronova ruskog i iranskog porijekla. U analizi stoji da Revolucionarne oružane snage Kube proučavaju moguću upotrebu tih sistema protiv američkih ciljeva, poput pomorske baze Gvantanamo ili objekata u Ki Vestu na Floridi.

U samom izvještaju se upozorava da je prikazivanje naoružanih dronova kao odbrambenih sredstava više jezička manipulacija nego standardna vojna doktrina. Takođe se naglašava da je raspoređivanje tih sistema rezultat višegodišnjeg planiranja, a ne improvizovani odgovor na nedavne tenzije sa Vašingtonom.

Sjenke Hladnog rata
Cijela situacija podsjeća na istorijske tenzije. U februaru 1962. godine Vašington je uveo finansijski i trgovinski embargo protiv Kube, koji je i danas na snazi, kao odgovor na približavanje Fidela Kastra Sovjetskom Savezu. Samo nekoliko mjeseci kasnije, u oktobru 1962. godine, SAD su na Kubi otkrile postrojenja za sovjetske nuklearne projektile, što je svijet na dvije nedjelje dovelo na ivicu nuklearnog rata. Ta kriza, poznata kao Kubanska raketna kriza, na kraju je okončana pregovorima.

Nastavi čitati

Svijet

AUSTRALIJA OTKRILA PROPUST: Provjera uzrasta na društvenim mrežama ne funkcioniše

Testiranje softvera pokazalo je da platforme nisu tražile dokaz o uzrastu ni na jednom od 50 naloga otvorenih na društvenim mrežama u Australiji nakon što je stupio na snagu zakon o zabrani korišćenja društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina.

Australija je prva država koja je uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Od stupanja zakona na snagu prošlo je nekoliko mjeseci, a vlasti su do sada sprovele više provjera njegove efikasnosti.

Prva provjera obavljena je šest mjeseci nakon početka primjene zakona, a rezultati su pokazali da su maloljetnici i dalje prisutni na društvenim mrežama.

Nedavno je sprovedena i druga provjera, koja je ukazala na isti problem. Naime, nijedan od 50 testnih naloga nije prošao provjeru uzrasta, što pokazuje da se mlađi od 16 godina i dalje mogu nesmetano registrovati i koristiti društvene mreže.

Korisnici nisu mogli da se registruju ukoliko bi sami naveli da imaju manje od 16 godina. Međutim, na jednom testnom nalogu ponašanje je bilo podešeno tako da simulira korisnika mlađeg od 16 godina, nakon čega su se ubrzo počele prikazivati reklame namijenjene djeci i tinejdžerima. To ukazuje da su maloljetnici i dalje aktivni na društvenim mrežama u Australiji.

Kako bi pokušala da spriječi ovakvu praksu, Australija je prošlog mjeseca udvostručila maksimalne kazne i upozorila na moguće sudske postupke protiv tehnoloških kompanija zbog nepoštovanja propisa, prenosi PC Press.

Nijedna od tehnoloških kompanija nije komentarisala navode australijskih vlasti.

Nastavi čitati

Svijet

Satelitski snimci otkrili šta Kina gradi u pustinji: AMERIČKI RATNI BRODOVI KAO METE

U jeku geopolitičkog rivalstva Kine i Sjedinjenih Američkih Država, satelitski snimci otkrili su novu repliku američkog razarača na kineskom vojnom poligonu u pustinji Taklamakan, u pokrajini Sinkjang. Analitičari smatraju da to ukazuje na nastojanje Pekinga da usavrši sposobnosti za gađanje ratnih brodova.

Objekat je prvi identifikovao Džozef Vu, suosnivač Inicijative za odbrambene studije Tajvana.

Pored nove replike američkog razarača, na satelitskim snimcima kompanije Maxar uočene su i makete nosača aviona američke mornarice i drugih ratnih brodova.

Makete, prema ocjenama analitičara, odražavaju kineske napore da razvije sposobnosti za borbu protiv nosača aviona, posebno protiv američke mornarice, dok su tenzije s Vašingtonom i dalje visoke zbog Tajvana i Južnog kineskog mora, prenosi Market Screener.

Satelitski snimci pokazali su da su u onome što izgleda kao novi kompleks poligona za gađanje u pustinji Taklamakan izgrađeni obrisi američkog nosača aviona u prirodnoj veličini i najmanje dva razarača klase Arleigh Burke s vođenim raketama.

Američki Pomorski institut (U.S. Naval Institute) objavio je da je kompleks korišten za testiranje balističkih raketa, pozivajući se na kompaniju za geoprostornu obavještajnu analizu All Source Analysis.

Kineskim programima protivbrodskih raketa upravljaju Raketne snage Narodnooslobodilačke vojske Kine (PLARF).

Prema posljednjem godišnjem izvještaju Pentagona o kineskoj vojsci, PLARF je u julu 2020. godine izveo prvo potvrđeno lansiranje bojevih raketa u Južno kinesko more, ispalivši šest protivbrodskih balističkih raketa DF-21 u vode sjeverno od ostrva Spratli, oko kojih Kina vodi teritorijalne sporove s Tajvanom i četiri zemlje jugoistočne Azije.

Testovi na moru možda su Kini pokazali da je “još uvijek daleko od stvaranja precizne protivbrodske balističke rakete (ASBM)”, rekao je Kolin Ko, istraživački saradnik na Školi za međunarodne studije S. Radžaratnam u Singapuru, prenosi Market Screener.

“Ne mislim da su mete u pustinji završna faza. One služe za dalje usavršavanje.”

Ko je pojasnio da test u pustinji ne odražava stvarne uslove morskog okruženja, koji može uticati na senzore i navođenje, ali bi Kini omogućio da testove sprovodi bezbjednije.

„Susjedne zemlje, zabrinute zbog mogućnosti da rakete pogode druge brodove u blizini mete, takođe bi mogle da se usprotive kineskom testiranju na moru“, dodao je.

Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je u julu da će Sjedinjene Američke Države braniti Filipine ukoliko budu napadnuti u Južnom kineskom moru i upozorio Kinu da prekine svoje “provokativno ponašanje”.

Vojske širom svijeta koriste replike vojnih ciljeva za testiranje naoružanja. Tako su i Sjedinjene Američke Države, na primjer, izgradile replike kineskih sistema protivvazdušne odbrane za potrebe ispitivanja oružja, objavio je prošle godine The Defense Post, prenosi Bloomberg.

Nastavi čitati

Aktuelno