Connect with us

Društvo

OD MASTER DIPLOME DO NJIVE: Teodora izabrala poljoprivredu

U vremenu kada mnogi mladi napuštaju sela, Teodora Jovanov iz Ilandže odlučila je da, uprkos završenim master studijama iz agroekonomije, ostane na porodičnom gazdinstvu i svoj život posveti poljoprivredi. Na skoro 200 jutara zemlje, njena porodica kombinuje ratarstvo i povrtarstvo, a upravo je diverzifikacija proizvodnje postala njihov odgovor na nestabilne prinose i tržišne oscilacije.

Kombinacija ratarstva i povrtarstva kao odgovor na loše godine

Porodično gazdinstvo Jovanovih obrađuje nešto manje od 200 jutara zemlje, od čega je oko pet jutara stalno pod povrtarskim kulturama. Iako su tradicionalno bili usmjereni na ratarstvo, posljednje četiri godine povrtarstvo zauzima stabilno mjesto u njihovoj proizvodnji.

Kako objašnjava Teodora, odluka nije bila slučajna. Sušne godine, podbačeni prinosi i niske otkupne cijene pokazali su koliko ratarstvo može biti rizično. Upravo zato su odlučili da dio rizika kompenzuju povrtarskom proizvodnjom.

Ipak, iako je površinski daleko manje zastupljeno, povrtarstvo je znatno zahtjevnije.

Povrtarstvo je dosta zahtjevnije, zahtijeva mnogo više radne snage i prosto mnogo više fizičkog rada, dok je kod ratarstva dovoljna dobra mehanizacija i to je to. Mnogo lakše se završava.“

Povratak na njivu bio neminovan
Iako je završila master studije iz agroekonomije i pokušala da pronađe posao van porodičnog gazdinstva, Teodora je brzo shvatila da kancelarija nije njen put.

“U više navrata, odnosno tri puta sam pokušala da se zaposlim, ali to je baš kratko trajalo. Dolazila sam kući u suzama i vidjela sam da to nije za mene. Prosto mi je jako veliki problem da imam autoritet nad sobom i da radim ono klasično radno vrijeme od osam do četiri”, priča Teodora.

Danas je, kako kaže, svoj gazda – donosi odluke, ali snosi i odgovornost za njih.

Traktor, kombajn i borba za mjesto u “muškom” poslu.

Još kao djevojčica željela je da vozi traktor, ali podrška u početku nije bila bezrezervna.

“Oduvijek me je to privlačilo. Tata nije želio da se ja bavim poljoprivredom. Vjerovatno zato što sam žensko i u selu i okolini nemamo takvih djevojaka poput mene”, kaže Teodora., prenosi AGROmedia.

Ipak, uz pomoć radnika koji su je učili da upravlja mehanizacijom, izborila je svoje mjesto. Danas bez problema vozi i traktor i kombajn, obavlja oranje, sjetvu i transport, dok je zaštita bilja i dalje u nadležnosti njenog oca.

Na gazdinstvu su koristili stariji traktor, ali nabavka novog modela CLAAS Arion 440 donijela je novu dimenziju rada.

“Imali smo CLAAS Ares 656 i otkad je stigao CLAAS Arion 440, potpuno nov u gazdinstvu, više niko nije htio stariji da vozi. I vječita je svađa ko će s novim traktorom da ide na njivu”, ističe ova mlada djevojka.

Administracija, IPARD i ulaganja – njen dio posla

Pored rada u polju, Teodora je preuzela i administrativni dio gazdinstva. Upravo je ona konkurisala za IPARD sredstva preko kojih je kupljen novi traktor.

“Mi smo taj CLAAS Arion kupili preko IPARD-a, gdje sam ja konkurisala. Ja sam odrađivala dokumentaciju u saradnji s jednom agencijom iz Novog Sada”, kazala je ona.

Gazdinstvo je investiralo i u navigaciju, za koju su konkurisali na pokrajinskom konkursu, a sada očekuju povrat sredstava kroz republički program.

Žene u poljoprivredi udružene
U Ilandži i okolini nema mnogo primjera djevojaka koje su odlučile da ostanu u poljoprivredi. Ipak, Teodora je aktivna i van svog gazdinstva.

Članica je Asocijacije žena preduzetnica Srbije, koja okuplja žene iz poljoprivrede i promoviše ravnopravno učešće u proizvodnji.

“Promovišemo da žene mogu sve što zamisle, da mogu da budu ravnopravni učesnici u poljoprivrednoj proizvodnji.“

Od njive do tegle – dodata vrijednost kroz preradu

Porodica Jovanov ne prodaje samo sirovinu. Uz pomoć majke, dio povrća prerađuju i plasiraju kao gotove proizvode.

“Imamo kuvani paradajz. Cijedimo paradajz i kuvamo ga na stari, tradicionalni način. Imamo turšiju, da ne bismo bacili zeleni paradajz… Takođe proizvodimo i feferone… i imamo naš domaći ren, priča ona.

Najzastupljenije sorte paradajza su Rio Grande (šljivar), koji se pretežno koristi za kuvanje, i Narvik, koji se prodaje kao konzumni.

Plasman, kako kaže, za sada ne predstavlja problem. Proizvodi se prodaju u većim gradovima, poput Novog Sada, ali i u lokalnoj sredini.

Izazovi radne snage i planovi za budućnost
Ipak, izazovi postoje. Povrtarstvo zahtijeva dodatnu radnu snagu, a satnica od oko 500 dinara predstavlja ozbiljan trošak.

Uprkos tome, planovi su jasni: povećati obim prerade i obezbijediti kontinuiranu ponudu tokom cijele godine.

“Ja bih voljela da zaokružim ovu proizvodnju paradajza, odnosno da tokom cijele godine imam skuvani paradajz koji konstantno prodajem, jer sada sve što proizvedem prodam u roku od mjesec dana. Bukvalno do decembra već nemam paradajza na stanju”, kaže Teodora.

Teodorin primjer pokazuje da poljoprivreda za mlade nije samo nasljedstvo – ona može biti i svjesni izbor. A kada se znanje, hrabrost i upornost spoje s tradicijom, selo dobija novu perspektivu.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nema predaha od vrućine temperature do 36 stepeni

U Republici Srpskoj i FBiH se očekuje sunčano vrijeme, a slab dnevni razvoj oblačnosti lokalno na jugoistoku može usloviti kratkotrajnu kišu ili pljusak.

Jutro će biti promjenljivo do pretežno oblačno i uglavnom suvo, u Hercegovini vedro. U prijepodnevnim časovima očekuje se smanjenje oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 20, a dnevna od 27 do 33, na jugu do 36 stepeni Celzijusovih, u višim predjelima od 24. Duvaće slab do umjeren jugozapadni vjetar na jugu i jugozapadu, a u ostalim područjima istočni i sjeveroistočni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

UGOVOR JOŠ NIJE ZAKLJUČEN: Šta koči Južnu interkonekciju

Rok za potpisivanje ugovora između Vlade FBiH i američke kompanije “AAFS Infrastructure & Energy” u vezi sa izgradnjom gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska istekao je još u junu, i još nema naznaka da bi u skorije vrijeme taj ugovor mogao biti i potpisan.

Aktivnosti zamrle
“Na temu Južne interkonekcije i obaveza koje su proistekle iz izmjena Zakona o gasovodu Južna interkonekcija ništa se nije desilo. Te aktivnosti su zamrle. Da li se čeka neki povoljniji trenutak? Može se naslutiti da ova američka kompanija želi da uključi Vladu Federacije BiH u ugovor koji se odnosi na finansiranje i da Vlada Federacije BiH bude garant neke buduće potrošnje. Govori se da američka kompanija ne može da dobije kredit jer nema obezbijeđenu potrošnju gasa i sada do mene dolazi priča da se od Vlade FBiH traži da to bude trojni sporazum – američka kompanija, Vlada Federacije i neki budući kreditor. To bi bila omča oko vrata”, rekao je Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i bivši direktor kompanije “BH gas”.

Sporazum
U nekoliko navrata Vedran Lakić, federalni ministar energetike, rekao je da će sporazum biti potpisan.

Krajem jula, recimo, naveo je da je taj sporazum u završnoj fazi, a nakon toga polovinom avgusta održan je i sastanak u Vladi Federacije BiH sa predstavnicima američke kompanije.

Nakon tog sastanka takođe je rečeno da se usaglašavaju detalji tog ugovora, međutim do danas to se nije desilo.

BiH i Hrvatska još nisu ratifikovale međunarodni sporazum
Osim toga što nije potpisan ugovor, BiH i Hrvatska još nisu ratifikovale međunarodni sporazum koji se odnosi na ovaj projekat, i o njemu bi se uskoro trebalo odlučivati u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Ipak, pitanje je da li će taj sporazum ovom mandatu uopšte i biti ratifikovan.

Državna imovina
Pojedini političari iz Federacije BiH koji čine vlast na nivou BiH pozvali su svoje koalicione partnere, ali i opoziciju, da se takav sporazum ne potpisuje, i to dok se ne dobije jasna slika plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlaštenja te viđenja pitanja o državnoj imovini.

Inače, ova državna imovina trenutno je možda i najveća prepreka za izgradnju gasovoda Južna interkonekcija.

Inače, odmah nakon što su u Parlamentu FBiH, u oba doma, usvojene izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, pojavio se problem i odmah su pojedinci rekli da će teško biti realizovati taj projekat jer nije riješeno pitanje “državne imovine”.

Suština problema je u tome što je visoki predstavnik u BiH još ranije donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na to da gasovod kroz oko 30 odsto trase prolazi takvom imovinom, pitanje je kako će se to na kraju riješiti.

Podsjećanja radi, realizacijom projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, BiH bi diversifikovala pravac snabdijevanja.

Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.

Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju gasa u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Društvo

SKANDAL U SARAJEVU! Otjerali dijete (15) iz kluba zbog fotografije Ratka Mladića!

Fudbaler Sarajeva Vasilije Vučetić izbačen je iz kluba zbog očeve objave kojom je veličao Ratka Mladića.

Fudbalski klub Sarajevo otjerao je srpskog fudbalera Vasilija Vučetića iz omladinske škole, jer je njegov otac objavio fotografiju kojom je veličao generala Ratka Mladića.

“Hvala za sve, Generale!”, objavio je Vučetić stariji na mrežama i u klubu su zato otjerali njegovog sina, iako nije imao bilo kakve veze sa tim. Vasilije Vučetić ima samo 15 godina, rođen je u Sarajevu i brani za U-15 reprezentaciju Bosne i Hercegovine.

Smrt generala Ratka Mladića i poruke na društvenim mrežama kojima se veličao nisu prvi put razlog za kazne u klubovima u Federaciji BiH, navodi Mondo.

Sportski fudbalski klub Libero iz Goražda suspendovao je prošle nedjelje dvije igračice zbog objava na društvenim mrežama, a povodom smrti generala Ratka Mladića. U pitanju su Milena Đurđević i Radmila Ždero koje su se oglasile kada je stigla vijest o smrti Ratka Mladića u 85. godini. Iz SFK Libero su poručili da takve stavove i poruke ne podržavaju niti ih na bilo koji način povezuju sa stavovima kluba, dodajući da je u pitanju sportski kolektiv koji okuplja djevojčice i djevojke različitih uvjerenja.

Nastavi čitati

Aktuelno