Connect with us

Politika

KO JE IVAN MIŠIĆ kome je Republika Srpska uplatila 1,3 miliona za LOBIRANJE U AMERICI?!

“Bio je član Demokratske stranke. Bio je polaznik Organizacije mladih lidera Srbije 2004, a godišnjeg seminara 2006”, dodala je…Mišić je do nedavno obnašao funkciju potpredsjednika Pokreta “Mi – Snaga naroda” Branimira Nestorovića…

Poznata beogradska aktivistkinja Sonja Licht nije se isprva mogla sjetiti imena Ivana Mišića. Ova osnivačica Beogradskog fonda za političku izvrsnost organizovala je obuke mladih političara. Dobro poznaje političku scenu u ovoj zemlji, ali Ivan se za nju nije ni po čemu isticao.

Još uvijek ima bazu podataka o svim učesnicima pa je zamolila za vrijeme za provjeru.

“Našli smo ga”, napisala je nekoliko dana kasnije novinarima Detektora u SMS poruci.

“Bio je član Demokratske stranke. Bio je polaznik Organizacije mladih lidera Srbije 2004, a godišnjeg seminara 2006”, dodala je.

Drugih detalja o njemu nije se mogla sjetiti. Ljudi s kojima je Mišić sredinom 2000-tih, kao član Demokratske stranke, putovao u Sjedinjene Američke Države (SAD) i koji se još uvijek mogu vidjeti na Facebook profilu Američke ambasade u Beogradu, nisu bili raspoloženi da pričaju o njemu za Detektor.

Danas je gotovo nemoguće naći bilo koga u Srbiji ko Mišića poznaje, da bi pričao o njemu.

Njegovo ime u Bosni i Hercegovini postalo je poznatije nedavno, kada je otkriveno da mu je Vlada Republike Srpske uplatila više od milion maraka za lobiranje u SAD-u i to na račun firme koju je u Banjaluci osnovao samo nekoliko sedmica prije ugovora na adresi poznatog hotela.

Ovo je jedan od rijetkih među brojnim ugovorima za lobiranje u SAD-u koji nije potpisan sa američkim lobističkim kućama.

Mišić u srpskim televizijskim i internet programima koji ga pozovu u gostovanje voli da priča o svojoj prošlosti i vezama u SAD-u, posebno sa administracijom predsjednika Donalda Trampa, ali nakon samo nekoliko rečenica on je prekinuo komunikaciju s novinarkom Detektora uz prijetnju tužbom i blokiranjem na društvenim mrežama.

Uradio je to nakon pitanja zašto je njegova firma odabrana za lobiranje u Americi i zbog čega je osnivao firmu nekoliko sedmica prije potpisivanja ugovora s Vladom Republike Srpske.

Detektor je otkrio da je Mišić od početka 2026. zaledio poslovanje svoje firme u Beogradu koju je osnovao krajem jula prošle godine.

Sastanak sa Dodikom prije ugovora

Vlajko Senić, Joe Biden, Jovana Tavčar, Ivan Mišić i Nenad Milić tokom posjete SAD-u 2006. godine. Foto: Ambasada SAD-a u Srbiji

U BiH je krajem godine osnovao kompaniju s kojom je Vlada Republike Srpske ubrzo potpisala ugovor vrijedan dva miliona dolara, od čega je u prvoj tranši Mišiću isplaćeno 1,3 miliona maraka. Na Mišićevom Facebook profilu objavljena je fotografija iz koje je jasno da se prije potpisivanja ugovora sastao s Miloradom Dodikom.

Ovaj sastanak nije najavljen niti o njemu postoje zvanični javni izvještaji. Poput Dodika, Mišić je prošao put od sastanaka s demokratskim vlastima u SAD-u do obožavaoca Donalda Trampa.

Kao član Demokratske stranke, Mišić je 2006. godine učestvovao u programu za međunarodne posjetioce američkog State Departmenta i boravio u Vašingtonu s grupom srpskih političara mlađe generacije.

Gosti iz Srbije su, uz Ivana Mišića, bili i Vlajko Senić, tadašnji zamjenik ministra turizma, Nenad Milić, bivši član Liberalno-demokratske partije, i Jovana Tavčar, tada iz Građanskog saveza Srbije.

Milić nije želio govoriti o Mišiću.

Učesnici programa su se tada sastali s bivšim predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajdenom, koji je u tom momentu obavljao funkciju sentora savezne države Delaware.

Samo četiri godine poslije, Mišić je prestao biti član Demokratske stranke.

“On je izbačen iz stranke zbog grubog kršenja statuta i stranačke discipline”, potvrđeno je za Detektor iz Demokratske stranke.

Zbog ove odluke DS-a Mišić je 2010. štrajkovao glađu, o čemu su tada izvještavali srpski mediji.

“Štrajk glađu koji pominjete je tačan, ali je trajao tri-četiri sata”, kazao je jedan od članova DS-a koji poznaje Mišića, uz molbu za anonimnost jer dijeli informacije koje nisu zvaničan stav stranke.

On nema pozitivno mišljenje o Mišićevim privatnim i poslovnim dostignućima i sposobnostima.

“Pa su i ti neki potezi tog tipa bili odraz toga. I tada su nadležni u stranci lako utvrdili da se radi o osobi koja je problematična u tom smislu”, dodao je.

Mišić se, nakon razlaza s DS-om, pojavljivao na predizbornim skupovima Vuka Jeremića. Nakon toga, njegovo ime nestaje iz političke javnosti.

Okret prema Rusiji

U posljednjim godinama Mišić mijenja politički kurs. Sredinom 2025. se pojavljuje kao komentator geopolitičkih odnosa na platformama ruskih medija Russia Today i Sputnik, kao i na internet medijskoj platformi Balkan info, na kojoj gosti nerijetko šire teorije zavjera.

Mišić je do nedavno obnašao funkciju potpredsjednika Pokreta “Mi – Snaga naroda”. Pokret predvodi kontroverzni srpski doktor Branimir Nestorović, poznat po antizapadnim, antirodnim i antivakcinalnim stavovima, promovisanju različitih teorija zavjera, isticanju bliskosti s Rusijom i istovremeno iskazivanju javne podrške Donaldu Trampu. Neke od ovih poruka promoviše i Ivan Mišić.

“Mi koji ekstremno simpatišemo Rusku Federaciju znamo koliko oni mogu da budu oštri, konkretni, da kažem hrabri. Veliki stepen razumevanja pokazuju. Mislim da će to ceniti Bela kuća”, rekao je Mišić u gostovanju na Russia Today.

Nestorović s bivšim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom dijeli ideološke stavove. Naročito su složni u promociji antizapadnih i proruskih stavova, te isticanju ideje o jedinstvu Srba.

Mišić je u gostovanju na Balkan infu u oktobru 2025., govoreći o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i načinu njegove vladavine, kazao da je “izdao Kosovo i Republiku Srpsku”.

U istoj emisiji Mišić je govorio o ranoj političkoj karijeri i članstvu u DS-u navodeći da, sticajem okolnosti, nikada od države nije uzeo ni dinara iako je bio na, navodno, najvišim funkcijama.

“Delom zato što nisam hteo da se prodam za male pare, što bi se reklo. Ne zato što sam dobar, nego zato što sam hteo da budem pametan i gledam u budućnost, a delom zato što mi nisu dali”, kazao je.

Govorio je o posjeti SAD-u sredinom 2000-tih, kampanji “tada mladog, potentnog i kognitivno bistrog senatora Bajdena”.

“Onda sam imao veliku pauzu, veliku pauzu. Političku, gde sam se bavio kampanjama. I kada su se pojavili gospodin Nestrović, gospodin Pavić, Antonijević, Lukić, profesor Ratko Ristić i da ne nabrajam (…) Ta politika, taj suverenizam, te vrednosti u skladu sa svetskim dešavanjima je nešto što me je privuklo, i onda uz ovakve ili onakve okolnosti sam u toj priči sa njima. Videćemo dokle, dok me profesor Nestorović ne izbaci”, rekao je.

Početkom februara, nakon što su informacije o dva miliona dolara vrijednom ugovoru s Vladom Republike Srpske dospjele u javnost, njegova biografija uklonjena je sa stranice Nestorovićevog Pokreta “Mi – snaga naroda”.

Iz stranke su Detektoru u telefonskom razgovoru kazali da Mišić više nije član Pokreta. Na upit o razlozima zbog kojih Mišić nije član iz Pokreta su kazali da kadrovske odluke “ne komentarišemo pojedinačno u javnosti”.

Tajni ugovor i navodne veze s Trampom

Mišić sa Vukom Jeremićem. Foto: Facebook, Ivan Mišić

Mišić je, u gostovanju na Sputniku, rekao da je bio dio izbornog štaba Donalda Trampa u tri izborna ciklusa, te da je u posljednjem bio dio tima koji je predvodila Susie Wiles, današnja šefica kabineta Donalda Trampa koja se smatra jednom od najuticajnijih osoba u sadašnjoj američkoj administraciji.

Mišićevo ime se ne pojavljuje u javno dostupnim podacima Federalne izborne komisije (FEC), niti u registru FARA američkog Ministarstva pravde, bazi podataka o registraciji stranih agenata.

On se nije javljao na broj telefona koji je naveden u imeniku na adresi gdje u Beogradu ima registrovanu firmu.

“Ja sam jedan od onih koji nije bio zaveden pod svojim imenom iz bezbednosnih razloga ekstremnog muslimanskog faktora i portali poput istraga.ba i sada Bosanski BIRN mi crtaju metu na čelu”, naveo je Mišić u odgovoru na upit Detektora o razlozima zbog kojih se njegovo ime ne nalazi u ovim bazama podataka.

Odgovor je upućen sa e-mail adrese beogradske kompanije ALF MEDIA CONSULTING, koju je Mišić osnovao u julu 2025. godine.

Dodao je da članovi izbornih štabova “nigdje u svijetu nisu javno dostupni iz bezbjednosnih razloga”, iako su takvi podaci javno dostupni u SAD-u.

U odgovoru na pitanja Detektora o sklapanju ugovora i kvalifikacijama za obavljanje ovog posla upućenom sa e-mail adrese beogradske kompanije, Mišić je zaprijetio tužbom navodeći da će u skladu sa zakonom reagovati njegov američki i srpski advokat.

Dodao je i da o ugovoru ne može govoriti “zbog ugovora o povjerljivosti” i da je firma osnovana kako bi “osobe koje mogu nešto doprinijeti” imale pravni okvir za rad i plaćanje poreza.

Mišić je potcrtao da je firma “Madisson K. Consulting” osnovana u oktobru, a ugovor s Vladom Republike Srpske potpisan 18. decembra 2025. godine. On, takođe, u prepisci s novinarima Detektora na Facebooku demantuje pojedine navode objavljene na portalu Istraga, koji je prvi otkrio potpisivanje ugovora.

U tekstu Istrage se navodi da su državni istražioci blokirali transakciju zbog dodatnih provjera i da je Mišić podigao novac nakon što je transakcija obavljena.

“Niko nije nestao u nepoznatom pravcu, porez na dobit i dividendu je uredno plaćen od navedene sume Bosni i Hercegovini sredstva su uredno prijavljena na obe granice. Ja nisam državljanin USA. SIPA nije odblokirala posle pet dana nego posle tri dana nakon što sam bio na ljubaznom razgovoru”, naveo je Mišić za Detektor.

Kako je potvrđeno iz Tužilaštva BiH, tokom provjere transakcije od 1,3 miliona maraka Vlade Republike Srpske firmi “Madisson K. Consulting”, državni istražitelji nisu pronašli obilježja krivičnog djela, ali je predmet proslijeđen entitetskim kolegama.

Portal Istraga.ba objavio je da je Mišić do ugovora došao preko Veljka Vukelića, koji se u javnosti spominje kao kum Milorada Dodika. Vukelić je u kratkom telefonskom razgovoru za Detektor potvrdio da poznaje Mišića, ali je negirao da je kumovao potpisivanju lobističkog ugovora s Vladom Republike Srpske.

Iz Vlade Republike Srpske nisu odgovorili na upite Detektora o tome na koji način je baš Mišić odabran da odradi posao lobiranja za dva miliona dolara i koje su njegove reference.

Nakon što je objavljena vijest o ugovoru sa tek osnovanom firmom “Madisson K. Consulting”, premijer Republike Srpske Savo Minić na press konferenciji je izjavio da je angažovanje lobističkih kuća u inostranstvu legitimna praksa, uporedivši lobiranje s “odrađivanjem” vozačkog ispita, prenosi BN Televizija.

“Recite mi, šta se danas može odraditi kad neko polaže vozački? Kaže se ‘hajde vidite tamo malo, pomozite’. U Americi i u drugim državama imate lobističke kuće i samo tako se to i može raditi, i dok ne dođe da se to može raditi tako i kod nas, to će se onda zvati mito i korupcija”, kazao je Minić.

Politika

TURNEJA CIK-a: Četiri tima u devet država ide da edukuje birače

Centralna izborna komisija BiH (CIK) usvojila je Odluku o realizaciji edukacije i informisanja birača izvan Bosne i Hercegovine, po kojoj će u narednih mjesec dana članovi CIK-a obilaziti svijet i edukovati birače.

Edukacija će se vršiti od 7. juna do 8. jula, a Odluka podrazumijeva da tu edukaciju sprovode četiri tima.

Prvi tim, na čijem čelu je Vlado Rogić, član CIK-a, sprovest će edukaciju birača u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, dok će drugi tim, na čijem čelu je Ahmet Šantić, takođe član CIK-a, “obići” birače u Velikoj Britaniji.

Treći tim, kojim će rukovoditi Sead Arnautović, vršit će edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok će na čelu četvrtog tima ponovo biti Rogić, koji će sprovesti edukaciju birača u Sloveniji i Hrvatskoj.

Ovu odluku nisu podržali svi članovi CIK-a. Protiv je bila Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, koja je rekla da članovi CIK-a znaju razloge zbog kojih neće glasati, ali ih nije saopštila javno.

“Ako je ovo Odluka o realizaciji edukacije i informiranja birača izvan BiH, a u fokusu su nam države sa značajnim brojem državljana, odnosno izbjeglica i osoba koje privremeno borave izvan BiH, smatram da je u najmanje jednom članu trebala biti obuhvaćena i planirana online edukacija po državama”, rekla je Hadžiabdić.

Ovaj njezin zahtjev na kraju je i prihvaćen, a Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, rekao je da se “za sve ostale države u koje se ne ide organizuju online prezentacije i da se naprave timovi koji će održati te edukacije”.

Na predloženu Odluku primjedbu je imao i Arnautović, tražeći da se timu kojim rukovodi doda i grad Freilasing pokraj Salzburga, jer je, kako je rekao, “jutros stigao zahtjev za to”.

Nastavi čitati

Politika

GLAS SRPSKE U BRISELU: Kresojević poručio – O Republici Srpskoj moramo govoriti sami, a ne da drugi govore umjesto nas

Poslanik PDP/PSS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da se glas Republike Srpske mora čuti u evropskim institucijama, ističući da politika izolacije nikada nije donosila rezultate.

Kresojević je naveo da je zajedno sa predsjednikom PDP-a Draškom Stanivukovićem bio dio delegacije PDP/PSS koja je boravila u Briselu, gdje su održani sastanci sa predstavnicima Evropskog parlamenta i Evropske narodne partije.

– Umjesto da dozvolimo da drugi pričaju o nama, mi pričamo priču o Republici Srpskoj. Važno je da se u Evropskom parlamentu čuje naš stav o značaju očuvanja dejtonske pozicije Republike Srpske kao preduslova za ekonomski i svaki drugi napredak – poručio je Kresojević.

On je istakao da politika zatvaranja i izolacije ne može donijeti korist Republici Srpskoj, te da je neophodno graditi mostove saradnje i razgovarati sa svim relevantnim međunarodnim partnerima.

– Poziciju Republike Srpske možemo i moramo jačati kroz dijalog, argumente i prisustvo tamo gdje se donose važne odluke. Samo tako možemo zaštititi naše interese i predstaviti istinu o Republici Srpskoj – rekao je Kresojević.

Delegacija PDP/PSS tokom posjete Briselu održala je više sastanaka sa evropskim zvaničnicima, s ciljem predstavljanja stavova Republike Srpske i unapređenja međunarodne saradnje.

Nastavi čitati

Politika

USPJEŠNA “INVESTICIJA”? Dodikov glavni lobista ušao u sukob sa Trampom

​Bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država Majkl Flin bio je za predsjednika SNSD-a Milorada Dodika uspješna investicija, jer je angažovanjem njega kao lobiste uspio doći do vrha administracije predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Ipak, Flin se odjednom našao na meti Trampovih najradikalnijih pristalica, a upravo veze s Dodikom i činjenica da je Flin dobio novac od strane vlade postale su fokus ovih napada.

​Iza svega stoji Flinova odluka da podrži nekoliko kandidata koji su ulazili u izborne trke protiv Trampovih pristalica, što je u grupi oko američkog predsjednika, odnosno MAGA-i, metaforički rečeno smrtni grijeh.

​Kako je prije nekoliko sedmica objavio Vašington Reporter, Flin je tokom godine podržao nekoliko kandidata za Predstavnički dom i Senat koji su izlazili na izbore protiv osoba koje je Tramp ranije podržao.

​Tako je u trci za mjesto senatora iz Južne Karoline Flin podržao Marka Linča, dok je Tramp stao iza dugogodišnjeg senatora Lindzija Grejema.

​Ovo je posebno zasmetalo Trampu zbog toga što je Grejem jedan od njegovih najvećih pristalica u Senatu, a američki predsjednik mu je za predstojeću kampanju čak i “posudio” jednog od arhitekata svoje kampanje Krisa LaSivitu, koji je sada u Grejemovom timu kao viši savjetnik.

​Flin je, takođe, podržao kandidata za državnog sekretara savezne države Arkanzas Brajana Norisa, dok je Tramp pružio javnu podršku Kimu Hameru, koji je na kraju i odnio pobjedu. Flin je podržao i druge kandidate na unutarstranačkim izborima u Republikanskoj stranci koji idu protiv Trampovih ličnih favorita, a to su primijetili u Bijeloj kući, zbog čega je i krenuo napad radikalnog krila MAGA pokreta.

​U tom napadu izdvojeno je da Flin dobija 100.000 dolara mjesečno od Vlade Republike Srpske, ali je to predstavljeno kao direktna saradnja između Flina i Dodika, koji je čak i u ovim krugovima jasno etiketiran kao glavni čovjek ruskog predsjednika Vladimira Putina.

​Šta stoji iza odluke Flina da podrži kandidate koji idu u bitku protiv Trampovih pristalica nije potpuno jasno, ali je rezultat jasan. Od Dodikove investicije koja je, prema svim parametrima, pomogla da se bivši predsjednik RS-a ukloni s liste sankcionisanih osoba, Flin je sada postao teret koji je u efektivnom ratu s MAGA-om.

​Posebno je značajno primijetiti da su upravo veze s Dodikom, a neposredno i s ruskim rukovodstvom, izabrane kao glavna kritika protiv Flina, što će u Vašingtonu imati negativne posljedice i za Dodika.

​Najveće i najradikalnije pristalice Trampove politike, okupljeni u grupu MAGA, najviše od svega ne praštaju bilo kakvo odstupanje od puta koji je mapirao američki predsjednik, do toga koje kandidate treba podržati na izborima.

​Flinova odluka da u nekoliko trka podrži protivnike Trampovih pristalica efektivno znači da je izgubio uticaj u Bijeloj kući, a upravo taj uticaj je bio presudan da Dodik od čovjeka s američke crne liste postane čest gost u Vašingtonu.

​Naravno, Dodiku se investicija isplatila zbog uklanjanja s liste sankcionisanih osoba, ali bi se sada mogao naći u problemu jer Tramp i njegovi radikali iz MAGA-e ove Flinove poteze sigurno neće zaboraviti.

Nastavi čitati

Aktuelno