Connect with us

Društvo

SVE VIŠE DJECE BEZ RODITELJSKOG STARANJA: Iz godine u godinu sve manje hraniteljskih porodica u Srpskoj

U Republici Srpskoj tokom prošle godine registrovane su 132 hraniteljske porodice u koje je smješteno 208 djece bez roditeljskog staranja, kažu iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.
Broj hraniteljskih porodica iz godine u godinu pada, tako su u 2019. godine u Srpskoj postojale 182 porodice, a 2020. godine 137.
Prošle godine u 132hraniteljske porodice je smješteno 208 djece bez roditeljskog staranja. Istovremeno, u hraniteljskim srodničkim porodicama ( srodnici kod kojih se dijete zbrine) bilo je smješteno 98 djece.

– U 2020. godini u Republici Srpskoj je bilo ukupno 315 djece bez roditeljskog staranja. U hraniteljskim porodicama bilo je smješteno ukupno 196 djece svih uzrasta, a postojalo je ukupno 137 hraniteljskih porodica. Što se tiče 2019. godine u hraniteljskim porodicama bilo je smješteno 146 djece svih uzrasta. Istovremeno, u hraniteljskim srodničkim porodicama bilo je smješteno 120 djece – navode u Ministarstvu.

Status hranitelja može da se dobije podnošenjem zahtjeva u nadležnom centru za socijalni rad, popunjavanjem formulara i pribavljanjem potrebne dokumentacije, te intervjuom sa zainteresovanim u centru, kao i kućnoj posjeti. Iznos naknade za hranitelja iznosi 25 odsto od prosječne neto plate u Srpskoj, dok je za smještaj djece sa smetnjama u razvoju naknada 35 odsto.
– Hraniteljstvo je jedan od oblika zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja. Zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu je oblik zbrinjavanja korisnika u porodicu koja mu obezbjeđuje zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, koja brine o ličnosti korisnika i pomaže mu u ostvarivanju njegovih prava i izvršavanju obaveza. Neka djeca koja su smještena u hraniteljske porodice imaju svoje biološke porodice, ali su iz različitih razloga (npr. socio-ekonomskih) trenutno izuzeta iz svojih porodica, često do osnaživanja same porodice i povratka, dok druga djeca u hraniteljskim porodicama borave više godina, pa je i podatke o broju djece u sistemu hraniteljstva potrebno posmatrati imajući to u vidu – navode iz Ministarstva.
Dodaju da potencijalni hranitelji sve informacije i podatke o procesu hraniteljstva mogu da dobiju u centrima za socijalni rad koji utvrđuju i proćenu i ispunjenost uslova sticanja statusa hraniteljske porodice.

Pored hraniteljskih porodica, djeca bez roditeljskog staranja smještena su i u Dom za nezbrinutu djecu „Rada Vranješević“ u Banjaluci.

Prošle godine u Srpskoj nije usvojeno nijedno dijete, a Ombudsman za djecu Republike Srpske Gordana Rajić nedavno je rekla da je prepreka da se poveća broj usvojene djece dobna granica, koja je sada pet godina, te najavila izmjenu Porodičnog zakona u tom pravcu, ističući da će ova granica biti povećana na 10 godina.

(MONDO)

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Moguća je lokalna, slabija kiša

U Bosni i Hercegovini  se očekuje pretežno oblačno vrijeme, uz povremenu kišu koja će biti najizglednija na području Hercegovine i istoku Bosne.

U većem dijelu Bosne moguća je lokalna, slabija kiša, dok će u pojedinim krajevima tokom dana biti i kraćih sunčanih perioda.

Vjetar će puhati slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera, bez značajnijih promjena u jačini.

Jutarnje temperature zraka kretat će se između 3 i 7 stepeni Celzijusa, dok će na jugu zemlje biti osjetno toplije, od 9 do 13 stepeni.

Najviša dnevna temperatura očekuje se između 10 i 16°C, a na jugu zemlje i do 19°C.

Oblačno i svježe vrijeme obilježit će kraj radne sedmice, pa se građanima preporučuje slojevito odijevanje i oprez u saobraćaju zbog moguće mokre kolovozne podloge.

Nastavi čitati

Društvo

MNOGO VIŠE OD OBIČAJA: Postoji loše vjerovanje za one koji odbiju da kumuju

Kumstvo je u srpskoj tradiciji mnogo više od običaja. To je duhovno srodstvo, veza koja se ne raskida ni vremenom ni udaljenošću. Kum nije samo svjedok na vjenčanju ili osoba koja drži dijete na krštenju – on postaje dio porodice, duhovni stub i svjedok jednog zavjeta pred Bogom.

Kod nas se često kaže da “kum nije dugme” – i to nije bez razloga. Kumstvo se ne bira olako. Ono podrazumijeva poverjenje, poštovanje i trajnu odgovornost. Zato se kroz vijekove vjerovalo da kum predstavlja nešto sveto, neraskidivo, gotovo mitsko.

Kum je onaj koji stoji uz vas kad ste najslabiji – kad ulazite u brak, kad krštavate dijete, kad se zadužujete pred Bogom da ćete čuvati vjeru i porodicu. I zato, za Srbe, kum je više od prijatelja, on je duhovni svjedok vašeg života.

Ali šta ako odbijete da budete kum? Stara narodna vjerovanja kažu, to nije bez posljedica.

Jedno od njih tvrdi da onaj ko odbije da kumuje na vjenčanju, u životu nikada neće pronaći svoju srodnu dušu. Navodno, takvu osobu prati nesreća u ljubavi i usamljenost, jer je odbila da pred Bogom i ljudima posvjedoči o ljubavi dvoje ljudi.

Još mračnije je ono koje se odnosi na kumstvo pri krštenju, vjeruje se da onaj ko odbije da krsti dijete nikada neće imati „poroda“, jer nije bio spreman da preuzme duhovnu obavezu i zaštiti nečiji novi život.

Verski analitičar Živica Tucić objašnjava da se kum pri krštenju zaklinje pred Bogom da će brinuti o djetetu, kao o svom.

– To je moralna odgovornost kuma, da, ako se roditeljima nešto desi, preuzme brigu o djetetu. Po hrišćanskom pravilu, on postaje staratelj tog djeteta, navodi Tucić, uz napomenu da se po zakonu starateljstvo ipak povjerava bližim rođacima.

Arhimandrit Nikitović je rekao da kumstvo nije stvar luksuza, nego časti.

– Danas ljudi prvo razmišljaju imaju li novca da budu kumovi, a ne razumiju da se ta uloga ne mjeri materijalno. Dešava se da kum bude biran po imovini, što je potpuno pogrešno. Kum se bira srcem, ne novčanikom, objašnjava on.

Kumstvo kao zavjet, ne formalnost

Prava vrijednost kumstva nije u poklonima, nego u prisustvu, brizi i lojalnosti. To je zavjet između ljudi i Boga, veza koja naddživljava sve.

Zato, ako vas neko odabere da mu budete kum – prihvatite to s ponosom. To nije samo uloga, to je čast. Kumstvo je simbol vjere, povjerenja i duhovne bliskosti, a onaj ko ga nosi časno, nosi blagoslov.

Jer, kako narod kaže: kumstvo ne zastarijeva, a kum se ne odbija.

Nastavi čitati

Društvo

Basara “BRUTALAN NAPAD NA DJEČAKA JE OGLEDALO DRUŠTVA”! Ćutanje nije rješenje – to je saučesništvo!

Brutalan napad na dječaka nije samo vijest – to je ogledalo našeg društva. Bolno je gledati da dijete od 16 godina leži nepomično na ulici, a da se sve svede na još jedan snimak i prolaznu reakciju.

Poručila je ovo Adriana Basara, predsjednik Savjeta za porodicu, omladinu i socio-demografsku politiku PDP ističući da ovaj tragičan događaj mora biti alarm za sve institucije i građane.

– Kao majka, kao neko ko radi s porodicama, i kao neko ko vjeruje u Banjaluku koja ima dušu – ne mogu to prihvatiti. Ovo nije izolovan slučaj, već upozorenje da moramo ozbiljno preispitati sistem koji bi trebalo da štiti najosjetljivije. Svako dijete ima pravo na bezbjednost, a svaki odrasli – obavezu da ga zaštiti – poručila je Basara.

Ona naglašava da institucije moraju reagovati brže i odlučnije, ali i da se promjena ne može očekivati bez lične odgovornosti svakog pojedinca.

– Moramo biti hrabriji kao ljudi, odgovorniji kao institucije i glasniji kao društvo. Ćutanje nije rješenje – ono je saučesništvo. Ako pristanemo da nasilje postane svakodnevica, onda smo izgubili sve ono što nas čini ljudima. Zato moramo govoriti, reagovati i štititi jedni druge – jer svaki put kad spasimo jedno dijete, spasili smo bar dvije porodice, njegovu sadašnju i onu koju će u budućnosti osnovati. Spašena porodica je spašeno društvo – zaključila je Basara.

Nastavi čitati

Aktuelno