Connect with us

Region

BROJKE KOJE OPOMINJU: Svaki 4. Hrvat ispod 24 godine podržava ustaše i stao bi uz NDH

Gotovo svaki četvrti Hrvat mlađi od 24 godine danas bi bez oklijevanja stao uz jedinice ustaške Nezavisne Države Hrvatske (NDH) kada bi u Drugom svjetskom ratu morao da bira stranu.

U ovom zabrinjavajućem trendu prednjače muškarci, stanovnici Dalmacije, kao i birači vladajućeg HDZ i desničarskog Domovinskog pokreta.

Ovo su šokantni rezultati nedavne analize hrvatskog Instituta za društvena istraživanja, sprovedene prošle jeseni, neposredno nakon masovnog koncerta Marka Perkovića Tompsona. Istraživači su građanima postavili jedno jednostavno, ali duboko polarizujuće pitanje: Na čiju biste stranu stali u Drugom svjetskom ratu – antifašističkog partizanskog pokreta ili jedinica NDH?

Radikalan skok: Kako je ustaška ideologija ponovo postala prihvatljiva?

Kada je identično istraživanje sprovedeno prije pet godina, stranu ustaške države biralo je 11 odsto Hrvata. Danas taj broj iznosi 17 odsto. S druge strane, blago je porastao i broj onih koji biraju antifašiste (sa 26 na 30 odsto), dok se drastično smanjio broj neopredjeljenih.

Nikola Petrović, sociolog i jedan od autora istraživanja, upozorava da ovi podaci ukazuju na opasnu društvenu polarizaciju. Najalarmantnija je demografska slika: NDH sada podržava čak 22 odsto mladih između 18 i 24 godine, kao i svaki peti Hrvat starosti između 25 i 34 godine. Nasuprot njima, starije generacije (preko 55 godina) u najvećoj mjeri (svaki treći) staju na stranu antifašista.

Efekat Tompson i tolerancija vlasti: Zašto mladi skreću udesno?

Na pitanje šta je uzrok ovako oštrog skretanja omladine ka ekstremnoj desnici, sociolog Petrović ukazuje na koketiranje političkog “mejnstrima” sa ustaškom ikonografijom.

Sve je kulminiralo Tompsonovim koncertom, koji je okupio pola miliona ljudi, mahom mladih, gdje se masovno uzvikivao pozdrav “Za dom spremni”.

– Guranje jednog kontroverznog pjevača u politički mejnstrim sigurno je uticalo na proces normalizacije ekstremno desnih stavova. Tome je doprinijelo uključivanje HDZ u promociju pjevača, priznanje potpredsjednika Vlade Ivana Anušića da je i sam uzvikivao taj pozdrav, kao i njegovo nekažnjeno korišćenje u Saboru – objašnjava Petrović.

On dodaje da ne treba ignorisati ni globalne geopolitičke trendove – od rata u Ukrajini (koji je legitimizovao pozdrav “Slava Ukrajini”, što hrvatska desnica vidi kao pandan svom pozdravu), do jačanja ekstremne desnice širom Evrope.

Milanovićev uticaj i bizaran skok u redovima ljevice

Kada je riječ o stranačkoj pripadnosti, istraživanje donosi jedan potpuno neočekivan podatak. Prije pet godina, manje od 3 odsto birača lijevo orijentisanog SDP podržavalo je NDH. Danas to čini čak 15 odsto!

Petrović ovaj petostruki rast podrške ustaškoj državi unutar tradicionalno antifašističke stranke objašnjava isključivo retorikom jedne osobe – predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, i njegovim oštrim zaokretom udesno tokom predsjedničkog mandata. Ipak, više od polovine birača SDP i platforme “Možemo!” i dalje čvrsto stoji uz antifašiste.

Sa druge strane spektra, broj glasača HDZ koji podržavaju ustašku državu skočio je sa 17 na gotovo 30 odsto. U redovima Domovinskog pokreta situacija je još radikalnija – čak 40 odsto njihovih birača bira NDH, dok bukvalno nijedan (0 odsto) ne podržava partizane, piše Jutarnji.

Podijeljena zemlja: Dalmacija uz NDH, Zagreb bira partizane

Svrstavanje se drastično razlikuje i po regionima i polovima:

Zagreb i Sjever: Prestonica je najsnažnije antifašističko uporište – skoro 40 odsto Zagrepčana bira partizane, a tek svaki deseti NDH. Slično je u Sjevernoj Hrvatskoj i Lici.

Dalmacija: Ovdje je slika potpuno drugačija. Najveći broj ispitanih (27 odsto) staje na stranu NDH, dok 26 odsto bira antifašiste.

Slavonija: Svaki peti stanovnik Slavonije bira ustaše, isto toliko antifašiste, dok se više od polovine ne izjašnjava.

Sociolozi ovo objašnjavaju naslijeđem rata iz devedesetih. Dalmacija i Slavonija, koje su bile najviše pogođene ratnim razaranjima devedesetih, danas bilježe najveću popularnost desnih opcija, iako su, istorijski gledano, dalmatinski gradovi u Drugom svjetskom ratu bili izrazito antifašistički nastrojeni.

Brojke koje opominju (Kratak pregled)

Opšti stav:

17 odsto Hrvata podržava NDH (ranije 11 odsto)

30 odsto Hrvata podržava antifašiste (ranije 26 odsto)

50 odsto se ne opredjeljuje

Po starosti:

Mlađi od 24 godine: 22 odsto za NDH / 15 odsto za antifašiste

Stariji od 55 godina: 16 odsto za NDH / 37 odsto za antifašiste

Po strankama (podrška NDH):

Domovinski pokret: 40 odsto

HDZ: 30 odsto

SDP: 15 odsto (skok sa 3 odsto)

Related Topics:

Region

CRVENE ZASTAVICE NA PLAŽAMA: Zabranjeno kupanje na više lokacija u Crnoj Gori

Na barskoj plaži Žukotrlica u Šušanju uvedena je zabrana kupanja na mjestima “Žukotrlica 02” i “Žukotrlica 03” nakon što su analize pokazale loš kvalitet morske vode.

Crvene zastavice postavljene su i na kupalištima “Slovenska plaža 01” i “Pržno” u Budvi.

Do problema je došlo nakon što je primjećeno izlivanje otpadnih voda u more kod Šušanjske plaže, uz pojavu mutne vode i neprijatan miris, javlja Informer.

Nadležne službe su obaviještene, a na mjestima gdje je voda nebezbjedna za kupanje ostaje zabrana dok se ne utvrdi poboljšanje kvaliteta.

Izlivanje kanalizacije u more
Mediji su i ranije izvještavali da je kupače na Šušanjskoj plaži u Baru ove sedmice neprijatno iznenadilo izlivanje kanalizacije u more na najmanje dva mjesta.

Nakon niza neprijatnih situacija, uslijedila je i reakcija roditelja djece koja ljetuju u Crnoj Gori.

Tamošnje ambulante su pune mališana koji imaju iste simptome, a to su dijareja, povraćanje, malaksalost i temperatura, dok pedijatri upozoravaju da su glavni uzrok bakterije u plićaku koje se javljaju, između ostalog, kao posljedica izlivanja kanalizacije u more.

Nastavi čitati

Region

DRAMA NA DUNAVU: Nasukao se kruzer sa 238 ljudi

Putnički brod sa 238 osoba nasukao se na Dunavu zbog niskog vodostaja. Evakuacija putnika u toku, a situacija na brodu postaje kritična.

Putnički brod sa ukupno 238 osoba nasukao se na Dunavu kod rumunskog mjesta Salčia zbog izuzetno niskog vodostaja. Bugarska granična policija juče popodne započela je evakuaciju 186 putnika sa kruzera Viking Ullur, koji plovi pod švajcarskom zastavom. Na brodu je ostalo 52 člana posade, piše Digi24.ro.

Informaciju o evakuaciji objavilo je bugarsko Ministarstvo unutrašnjih poslova, a prenijela je agencija AFP. Brod je trebalo da pristane u luci Vidin radi snabdjevanja, a na plovilu je počelo da ponestaje i pijaće vode.

Brodarski agent angažovao je drugo plovilo kako bi preuzelo putnike, ali ono nije uspjelo dovoljno da se približi nasukanom kruzeru. Snimci koje je objavila bugarska policija prikazuju putnike sa prslucima za spasavanje, kojima spasioci pomažu pri ukrcavanju na patrolni čamac granične policije.

Brod je isplovio u ponedjeljak uveče iz grada Drobeta-Turnu Severin ka Vidinu u Bugarskoj. Tokom plovidbe ostao je zaglavljen na području sa brojnim pješčanim sprudovima.

Nivo rijeke je izuzetno nizak, a protok Dunava iznosi oko 1.600 kubnih metara u sekundi, zbog čega brod nije mogao da nastavi plovidbu.

Tokom večeri i u utorak ujutru izvedeno je nekoliko pokušaja manevrisanja kako bi se brod oslobodio, ali bez uspjeha. Predstavnici lučke kapetanije saopštili su da su izgledi za skoro odblokiranje plovila veoma mali.

Nastavi čitati

Društvo

SEZONCI IZ BiH POSTALI TRAŽENA ROBA: Strani poslodavci ih zadržavaju i preko zime

 Nastojeći da zadrže sezonce i nakon ljeta, brojni poslodavci na primorju, a posebno u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji, radnike ostavljaju na minimalcu čak u mjesecima koje provedu kod kuće.

Poslodavci i sindikalci kažu da je posljednjih godina sve više sezonaca koji ostaju u radnom odnosu tokom cijele godine, jer ih poslodavci i van sezone zadržavaju na minimalnoj plati kako bi izbjegli potragu za novim radnicima.

Odlazak radnika na sezonu pustoši sektor ugostiteljstva i turizma u BiH svake godine već u aprilu i maju, kada hiljade radnika daju otkaze i odlaze na obalu da bi obavili potrebne pripreme za početak sezone.

Predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca” Dalibor Šajić kaže da se često dešava da poslodavci ostave na minimalcu radnike u mjesecima van sezone, ali i da se turistička sezona produžava, pa poslodavci nastoje privući goste i u mjesecima kada nema kupanja i masovnih godišnjih odmora.

“Dosta ljudi želi sigurnost i da imaju uplaćene doprinose čak i kad nisu na sezoni. To im je glavni motiv da pristanu na minimalac u Hrvatskoj i Sloveniji, da ostanu u radnom odnosu. Zanimljivo je da vrlo često, u mjesecima kada ne rade tamo, kod kuće rade na dnevnicu na svadbama i prijemima. Poslije se vrate na sezonu i nastave da rade i još vrbuju nove radnike “, kaže Šajić.

Pojedini poslodavci nude i avanse

Predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva, usluga, poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Srpske Velimir Rudić kaže da osim zadržavanja sezonskih radnika na minimalcu, pojedini poslodavci daju i avanse za buduću saradnju.

Kaže da pojedini poslodavci radnicima na kraju sezone daju avans dovoljan da premoste period do naredne sezone, jer računaju da će im se vratiti.

“Poznajem radnika koji odlazi u maju na ostrvo Vis i radi do oktobra. Tamo se okuplja elita i dolazi dosta turista brodovima i jedrilicama. Poslodavac čini sve da ga zadrži i on više nije sezonski radnik nego stalno zaposleni“, kaže Rudić.

Rudić kaže da Hrvatska i druge države na Jadranu zbog velike potrebe u turizmu imaju ogromne kvote za zapošljavanje radnika iz inostranstva, ali da je neozbiljno nagađati koliko je zaista radnika otišlo da radi u ove države jer se niko ne bavi preciznim registrovanjem tih podataka.

Razlika u platama jasno pokazuje zašto su poslovi na primorju toliko privlačni radnicima iz BiH.

U principu, radnici na primorju mogu za nekoliko mjeseci da zarade više nego za godinu ovdje, a poslodavci im nude smještaj, hranu i podmiruju troškove za izradu radnih dozvola.

Kolike su razlike u platama

Za to vrijeme, plate ugostiteljskih radnika u BiH jednostavno ne mogu da im konkurišu, jer se kreću od 1400 do 1500 KM. Nešto više zarađuju profesionalni kuvari.

Na početku ovogodišnje sezone ponuđene zarade bile su najmanje dvostruko veće nego u BiH.

Tako su, na primjer, kuvaru i pizza majstoru zarade počinjale od 3.500 KM, a rasle su čak i do 6.000 KM. Dio njih od poslodavaca dobija i procenat od zarade, pa je zbir na kraju dobre sezone daleko viši.

Prodajni agent za izlete u Hrvatskoj može u startu da zaradi 1.500 KM i to samo raste, dok roštilj majstor u prosjeku dobija od 3.000-4.000 KM. Plate konobara se razlikuju od lokacije, složenosti posla i veličine objekta u kojem rade, pa oni mogu da zarade od 2.800 KM do 4.500 KM. Slično je i sa sobaricama, recepcionerima i drugim poslovima.

Pored ugostiteljskih radnika u susjedne zemlje odlazi i dosta radnika u oblasti građevinarstva.

Predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS Dragana Vrabičić kaže da je od tih poslodavaca ipak pošteno to što osiguravaju da radnici  tokom zime i mjeseci zarade kakvu takvu platu.

“To je svakako mnogo više nego što mogu da zarade kod nas. Ti ljudi su onda prijavljeni, pa makar i na najnižu platu, imaju osigurnje, a poslodavac ih čuva. Puno je to bolje nego kada rade osam do deset sati na minimalcu cijele godine, zar ne? Ipak, to znači da mi ostajemo bez tih radnika trajno, ne samo za sezonu. Ako su tamo prijavljeni, kod nas mogu samo da rade na crno u mjesecima van sezone. Za to vrijeme naši poslodavci ne rade ništa da bi zadržali radnike“, kaže Vrabičić.

Napominje da nema sumnje da inostrani poslodavci ovo rade isključivo iz sopstvenog interesa da zadrže dobre radnike, to je za nas kao društvo daleko opasnije, jer nam odvlači najzdraviju radnu snagu.

Inače, Hrvatska je ove godine izdala preko 94.000 dozvola za rad stranim radnicima, a najveći broj odnosio se na državljane BiH i to u oblasti ugostiteljstva, turizma i građevinarstva.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno