Connect with us

Region

RADNICI IZ BIH NAJTRAŽENIJI U HRVATSKOJ! Poslodavci ih hvale zbog radnih navika, NE MOGU BEZ NJIH U SEZONU

Najveći broj sezonskih radnika u Hrvatsku dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije, a zajedno čine više od 56 odsto svih sezonskih radnika iz trećih zemalja, naveli su iz Hrvatske gospodarske komore.

“Radnici iz BiH su poželjni iz više razloga: govore hrvatski jezik, imaju sličan mentalitet, kulturu i stil života te dobre radne navike i organizaciju posla. Pokazali su se vrijednim, pouzdanim i snalažljivim, a često imaju i određene obiteljske veze u Hrvatskoj”, rekao je Marko Špiranović iz Odjela za tržište rada Hrvatske gospodarske komore.

Turizam i ugostiteljstvo prednjače u sezonskom zapošljavanju
Dodao je kako je sezonsko zapošljavanje stranih radnika posebno izraženo u turizmu i ugostiteljstva, ali i u poljoprivredi i šumarstvu.

“U 2025. godini izdano je 20.083 dozvole za sezonsko zapošljavanje, što je 15,3 posto više nego 2024. godine, kada je izdano 17.423 dozvole. Kada je riječ o državljanima Bosne i Hercegovine, u djelatnosti turizma i ugostiteljstva u 2025. godini izdano je 3.559 pozitivnih mišljenja, što čini 18,2 posto svih takvih mišljenja”, kaže Špiranović, prenosi Fena.

Prema povratnim informacijama s terena, napominje, hrvatski poslodavci su zadovoljni radnicima iz BiH. Takođe, postupak dobivanja radnih dozvola za njih je jednostavniji jer u pravilu imaju urednu dokumentaciju pa radne dozvole dobivaju brže.

Uslovi rada, smještaj i plate sezonskih radnika
Upitan o uslovima rada i platama, kazao je kako poslodavci većinom nude organizovani smještaj i barem jedan obrok dnevno.

“Što se tiče plaća, o tome nema dostupnih podataka jer je to u pravilu dogovor između poslodavca i radnika. Prosječna je neto plaća u Hrvatskoj 1.494 eura u prosincu 2025. godine, što predstavlja rast od 9,8 posto na godišnjoj razini”, naglašava Špiranović.

Prema prikazanim potrebama za radnicima u 2025. godini, najtraženija zanimanja u Hrvatskoj su: prodavač/prodavačica (14.945), medicinska sestra/medicinski tehničar opšte njege (14.254), čistač/čistačica (12.522), vaspitač/vaspitačica predškolske djece (8.815) te konobar/konobarica – 8.579.

Poslodavci za sezonu 2026. traže još više radnika
“Prema našoj internoj anketi o radnoj snazi u turizmu 60 posto ispitanih kompanija očekuje da će im za sezonu 2026. trebati više zaposlenika, a 40 posto da će im trebati isto kao 2025. godine, odnosno procjena je poslodavaca u turizmu i ugostiteljstvu će im trebati do 5.000 sezonskih radnika više”, potvrdili su radnije Feni iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Kažu da očekuju nastavak trenda nedostatka radne snage na domaćem tržištu rada, što će se kompenzovati pojačanim zapošljavanjem radnika iz regije (+1 % u odnosu na 2025.) te radnika iz Filipina (+4 %).

BiH i dalje među glavnim izvorima radne snage za Hrvatsku
Među pet djelatnosti s najvećim brojem izdanih dozvola turizam je zabilježio najmanji pad i time je takođe prvi puta sektor turizma došao na 1., mjesto po broju izdanih radnih dozvola.

Ukupno je 2025. u svim djelatnostima najviše zaposleno radnika iz Bosne i Hercegovine (32.000), Srbije (24.000), Sjeverne Makedonije (12.000), Nepala (31.000), Indije (15.000) te Filipina (18.000) čiji je broj značajno narastao u odnosu na 2024. godinu (+ 20%).

Region

VUČIĆ ODBRUSIO ZAGREBU! “Niko nas nije pitao kad je Njemačka naoružavala Hrvatsku, a sad im smeta jaka Srbija!”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Beograd ozbiljno shvatio vojni savez Zagreba, Prištine i Tirane kao ozbiljnu prijetnju i da u skladu s tim pokušava da odvrati potencijalnu agresiju na Srbiju, kroz diplomatiju, političko djelovanje i jačanje svojih oružanih snaga.

Komentarišući kritike hrvatskih zvaničnika zbog nabavke savremenog naoružanja Srbije, Vučić je istakao da niko nije pitao Srbiju kada je Nemačka naoružavala Hrvatsku savremenim haubicama i jurišnim helikopterima, dodajući da je Srbija pokazala da svoje oružane snage može da opremi na do sada nezapamćenom nivou i da će stići još naoružanja.

„Gledali smo šta rade naši susedi, a onda to uradili bolje. Srbija je danas već mnogo teži protivnik, a sutra će biti još teži protivnik za sve njihove saveze. Neka oni rade svoj posao sa Prištinom i Tiranom i prave saveze. Naš cilj je odvraćanje; mi ne želimo sukobe ni ratove, ali nećemo dozvoliti nikome da uništi našu zemlju“, rekao je Vučić.

On je izjave hrvatskih zvaničnika o „srpskom kukavičluku i hrvatskoj hrabrosti“ opisao kao crni humor, dodajući da Hrvatskoj devedesetih godina nije bilo naročito teško da se bori protiv relativno slabo naoružanog naroda i veoma slabe Srbije, koja nije bila u mogućnosti da pruži bilo kakvu podršku.

Govoreći o Kosovu i Metohiji, Vučić je rekao novinarima da je, ukoliko se stvari ne budu razvijale pozitivno, spreman da zatraži razgovore na svim nivoima u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se zatražila veća bezbednost za srpski narod na severu Kosova i Metohije.

„Ne znam da li će Evropska unija učestvovati u tome, ali bih voleo da učestvuje i bio bih joj beskrajno zahvalan. Ako ne, moja je dužnost da se obratim onima koji imaju najveći uticaj na Prištinu, a to su Sjedinjene Američke Države, i da se borim za naš narod“, rekao je Vučić, dodajući da očekuje da se u septembru sastane sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos.

Predsednik Srbije je istakao da će Univerzitet Srpske pravoslavne crkve /SPC/ doprineti boljem obrazovanju mladih u Srbiji i da će imati punu podršku države.

Vučić je izrazio uverenje da će Univerzitet SPC, u skladu sa potpisanim sporazumom, memorandumima i svim drugim dokumentima, u budućnosti doprineti i većoj odgovornosti, ozbiljnosti i posvećenosti radu među mladima.

On je rekao novinarima da ne zna zašto protivnicima univerziteta toliko smeta crkveno kandilo i zašto mrze knjige.

„Oni koji kritikuju Univerzitet SPC zaboravljaju da naša Srpska crkva i danas ima jednu od najvećih biblioteka i da su naši sveštenici, posebno episkopi, među najobrazovanijim ljudima koje imamo u Srbiji kada je reč o jezicima, filozofiji, istoriji i poznavanju mnogih drugih nauka i akademskih disciplina“, rekao je Vučić.

On je odbacio tvrdnje organizacije CRTA da pristalice SNS-a navodno pozivaju ljude sa dvojnim državljanstvom Republike Srpske i Srbije, čime se navodno pravi dupli birački spisak, dodajući da su aktuelne vlasti tokom nekih godina dodeljivale i do devet puta manje državljanstava ljudima iz susednih zemalja i drugih država, dok je prethodna vlast državljanstvo dodelila za čak 700.000 ljudi.

Nastavi čitati

Region

“JEDINA BESPLATNA LEŽALJKA”! Mrtvački sanduk osvanuo na plaži u Hrvatskoj (FOTO)

Kupače na jednoj od plaža na Pagu dočekao je nesvakidašnji i pomalo jeziv prizor – mrtvački sanduk nasukan na stijenama tik uz more, a fotografije su ubrzo izazvale lavinu reakcija na društvenim mrežama.

U raspravu se uključila i jedna posjetiteljka plaže koja je, zbunjena viđenim, postavila pitanje:

“Kako to? Od proljeća, na maloj ‘separe’ plažici, nema skrivenih kupača!? Očito ih ometa ova morbidna naplavina, doplutala još u burnim danima — ali kako, otkud??? Na prvoj plažici nakon Prnjice u smjeru Katarelca !?!?”

Foto: Morski.hr
Foto: Morski.hr

Jedan korisnik, aludirajući na visoke cijene iznajmljivanja ležaljki na većini plaža duhovito je prokomentirao: “Jedina besplatna ležaljka na plaži…”

Rješenje misterije

Na sreću, kako se ispostavilo, sablasni predmet nije ništa drugo nego rekvizit sa ovogodišnjeg Paškog karnevala.

Naime, tradicionalno se na kraju karnevala spaljuje “Marko”, lutka koja simboliše sve nedaće i probleme iz protekle godine. Ponekad se “Marko” zapali upravo u sanduku i baca u more, što se, čini se, dogodilo i ove godine.

Foto: Morski.hr.
Foto: Morski.hr.

Jaka bura i morska struja očito su učinile svoje te su ostatke karnevalske tradicije donijele do plaže nakon Prnjice, gdje su ostali nasukani na stijenama, preplašivši neupućene kupače.

Nezavisne

Nastavi čitati

Region

“OVAKO NEŠTO NIKADA NISAM DOŽIVIO”! Detalji najteže intervencije u Deliblatskoj peščari

Načelnik Sektora za vanredne situacije Srbije Luka Čaušić rekao je danas da je situacija u Deliblatskoj peščari stabilnija, ali da se potpuno gašenje požara neće desiti bez višednevne kiše.

Čaušić je ukazao da bi na području zahvaćenom požarom mogla da budu potrebna dežurstva možda i do Nove godine.

On je ocijenio da je riječ o veoma izazovnoj intervenciji, u kojoj su angažovani najiskusniji ljudi, kao i alati veštačke inteligencije i satelit Evropskog mehanizma civilne zaštite. “Jedan od rukovodilaca akcije, koji je učestvovao u gašenju požara na Eviji u Grčkoj i bio proglašen nacionalnim herojem, rekao da u svojoj karijeri nije doživeo intervenciju poput one u Deliblatskoj peščari”, naveo je Čaušić za TV Prva.

On je dodao da će intervencija u Deliblatskoj peščari biti predmet stručnih rasprava i da su na terenu primenjene sve taktičke metode koje su moguće i primenljive u takvim uslovima.

Čaušić je zahvalio vatrogascima, spasiocima, dobrovoljcima, pripadnicima “Vojvodina šuma”, Civilne zaštite, Srpsko-ruskog humanitarnog centra i posadi ruskog aviona “Iljušin”, kao i pilotima Helikopterske jedinice, poručivši da su svi oni heroji. Kako je naveo, Srbija je zatražila od EU deset specijalnih vozila koja mogu da se kreću po pjeskovitom terenu, ali je dobila četiri.

Prema njegovim informacijama, evropske zemlje nemaju dovoljno vozila koja mogu da se kreću po takvom pjeskovitom terenu.

“Situaciju dodatno otežavaju gusta vegetacija i veoma jak vetar, koji je dostizao brzinu od 80 do 90 kilometara na sat. Mi smo imali požarne oluje”, rekao je Čaušić.

On je otkrio da su se na početku intervencije tri vatrogasca “bukvalno izgubila” i da kontakt sa njima nije bio moguć.

“Međutim, zahvaljujući iskustvu, obuci i opremi, kao i činjenici da su na mestu događaja bili profesionalni vatrogasci-spasioci, sprečena je tragedija”, rekao je Čaušić.

On je naglasio da je većina mještana Deliblatske peščare pružila veliku pomoć vatrogascima i spasiocima, dodajući da ih ljudi na terenu pozivaju u kuće, nude hranu i piće, kao i da pojedini ugostitelji ne žele da naplate usluge spasiocima.

Nastavi čitati

Aktuelno