Connect with us

Region

RADNICI IZ BIH NAJTRAŽENIJI U HRVATSKOJ! Poslodavci ih hvale zbog radnih navika, NE MOGU BEZ NJIH U SEZONU

Najveći broj sezonskih radnika u Hrvatsku dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije, a zajedno čine više od 56 odsto svih sezonskih radnika iz trećih zemalja, naveli su iz Hrvatske gospodarske komore.

“Radnici iz BiH su poželjni iz više razloga: govore hrvatski jezik, imaju sličan mentalitet, kulturu i stil života te dobre radne navike i organizaciju posla. Pokazali su se vrijednim, pouzdanim i snalažljivim, a često imaju i određene obiteljske veze u Hrvatskoj”, rekao je Marko Špiranović iz Odjela za tržište rada Hrvatske gospodarske komore.

Turizam i ugostiteljstvo prednjače u sezonskom zapošljavanju
Dodao je kako je sezonsko zapošljavanje stranih radnika posebno izraženo u turizmu i ugostiteljstva, ali i u poljoprivredi i šumarstvu.

“U 2025. godini izdano je 20.083 dozvole za sezonsko zapošljavanje, što je 15,3 posto više nego 2024. godine, kada je izdano 17.423 dozvole. Kada je riječ o državljanima Bosne i Hercegovine, u djelatnosti turizma i ugostiteljstva u 2025. godini izdano je 3.559 pozitivnih mišljenja, što čini 18,2 posto svih takvih mišljenja”, kaže Špiranović, prenosi Fena.

Prema povratnim informacijama s terena, napominje, hrvatski poslodavci su zadovoljni radnicima iz BiH. Takođe, postupak dobivanja radnih dozvola za njih je jednostavniji jer u pravilu imaju urednu dokumentaciju pa radne dozvole dobivaju brže.

Uslovi rada, smještaj i plate sezonskih radnika
Upitan o uslovima rada i platama, kazao je kako poslodavci većinom nude organizovani smještaj i barem jedan obrok dnevno.

“Što se tiče plaća, o tome nema dostupnih podataka jer je to u pravilu dogovor između poslodavca i radnika. Prosječna je neto plaća u Hrvatskoj 1.494 eura u prosincu 2025. godine, što predstavlja rast od 9,8 posto na godišnjoj razini”, naglašava Špiranović.

Prema prikazanim potrebama za radnicima u 2025. godini, najtraženija zanimanja u Hrvatskoj su: prodavač/prodavačica (14.945), medicinska sestra/medicinski tehničar opšte njege (14.254), čistač/čistačica (12.522), vaspitač/vaspitačica predškolske djece (8.815) te konobar/konobarica – 8.579.

Poslodavci za sezonu 2026. traže još više radnika
“Prema našoj internoj anketi o radnoj snazi u turizmu 60 posto ispitanih kompanija očekuje da će im za sezonu 2026. trebati više zaposlenika, a 40 posto da će im trebati isto kao 2025. godine, odnosno procjena je poslodavaca u turizmu i ugostiteljstvu će im trebati do 5.000 sezonskih radnika više”, potvrdili su radnije Feni iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Kažu da očekuju nastavak trenda nedostatka radne snage na domaćem tržištu rada, što će se kompenzovati pojačanim zapošljavanjem radnika iz regije (+1 % u odnosu na 2025.) te radnika iz Filipina (+4 %).

BiH i dalje među glavnim izvorima radne snage za Hrvatsku
Među pet djelatnosti s najvećim brojem izdanih dozvola turizam je zabilježio najmanji pad i time je takođe prvi puta sektor turizma došao na 1., mjesto po broju izdanih radnih dozvola.

Ukupno je 2025. u svim djelatnostima najviše zaposleno radnika iz Bosne i Hercegovine (32.000), Srbije (24.000), Sjeverne Makedonije (12.000), Nepala (31.000), Indije (15.000) te Filipina (18.000) čiji je broj značajno narastao u odnosu na 2024. godinu (+ 20%).

Region

TAKO SE MISLI NA SVOJE GRAĐANE! Srbija dodatno smanjila akcize na gorivo

Vlada Srbije donijela je novu odluku o dodatnom smanjenju akciza na gorivo koje će biti niže za ukupno 25 odsto u odnosu na ono što je predviđeno Zakonom o akcizama, kako bi se spriječio veći rast cijena naftnih derivata.

Prema toj odluci nivo akcize je dodatno smanjen sa 20 na 25 odsto u odnosu na zakonski nivo.

Kako je objavljeno u Službenom glasniku u periodu do 24. aprila 2026. godine, akciza na bezolovni benzin iznosiće 54 dinara po litru, dok je za dizel određena na 55,53 dinara.

Vlada Srbije donijela je sredinom marta odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derifate nafte i to za 20 odsto.

Kako su naveli iz Ministarstva finansija zbog rasta cijena sirove nafte na svetskom tržištu država preuzima teret na sebe i smanjuje iznose akciza na olovni benzin, bezolovni benzin, odnosno benzin i gasna ulja ili dizel.

Maksimalna maloprodajna cijena evrodizela do 17. aprila iznosiće 217 dinara, a benzin će koštati 191 dinar po litru.

Nastavi čitati

Region

Učesnik „Zvezda Granda“ odlazi u zatvor! TRAJNO OSLIJEPIO MOMKA NAKON TUČE

Na Opštinskom sudu u Vinkovcima danas je u ponovljenom sudskom postupku osuđen pjevač Luka Miškulin (27) na kaznu zatvora u trajanju od godinu i deset mjeseci za nanošenje teških tjelesnih povreda Ivanu Mikuljanu, koji je ostao trajno slijep.

Odlukom sudije Ivane Lovrić Vidaček u izrečenu kaznu zatvora računa se i osam mjeseci koje je pjevač Miškulin, nakon izricanja prve presude na Opštinskom sudu u Vukovaru, proveo u zatvoru, tako da mu za izdržavanje ukupne kazne zatvora preostaje još 14 mjeseci iza rešetaka.

Dok je protiv njega trajao sudski proces, Miškulin se takmičio u emisiji „Zvijezde Granda“.

Osuđen na pet godina i četiri mjeseca zatvora

U februaru 2024. godine osuđen je na pet godina i četiri mjeseca zatvora zbog nanošenja teških tjelesnih povreda Mikuljanu.

Odmah potom prevezen je u zatvor u Osijeku, odakle je nakon osam mjeseci pušten da se brani sa slobode, pošto je prethodno Županijski sud u Osijeku ukinuo presudu zbog procesnih razloga.

Na suđenju u Vukovaru preostala trojica optuženih, Gabrijel Čekić, Danijel Hodak i sin bivšeg HDZ-ovog saborskog zastupnika Domagoj Culej, osuđeni su na uslovne kazne od šest mjeseci zatvora uz rok iskušenja od dvije godine.

Tragične posljedice sukoba iz 2018. godine

Skrinšot/JuTjub/Zvezde Granda

Sudskom procesu prethodila je tuča u središtu Vinkovaca koja se dogodila u avgustu 2018. godine, nakon koje je Mikuljan završio u KBC-u Osijek na liječenju.

Tokom liječenja jedva je ostao živ, imao je više operacija i ostao trajno slijep, prenosi 24sedam.

Nastavi čitati

Region

KO JE SRBIN NA ČELU SLOVENAČKOG PARLAMENTA? Počeo je u stranci Zmaga Jelinčića

Stranke koje su do juče predstavljale opoziciju u Sloveniji izabrale su Zorana Stevanovića za predsjednika slovenačkog parlamenta.

Stevanovića je, prema medijskim izvještajima, podržala dosadašnja opozicija iz redova Slovenačke demokratske stranke (SDS) Janeza Janše i Nove Slovenije.

Fakti

  • Stevanović je radio u policiji, a često je bio pred disciplinskom komisijom
  • Radio je u osiguravajućem društvu, otvorio agenciju za bezbjednost i gradio avanturističke parkove
  • Politički je postao prepoznatljiv u protestima protiv kovid mjera
  • Bavi se sportom, posvećen je zdravom načinu života i vodi slovenački vaterpolo savez

Novoizabrani predsjednik parlamenta Slovenije Zoran Stevanović je sve samo ne uobičajena politička je figura.

Rođen 23. februara 1982. godine u Jesenicama, srpskog je porijekla, a karijeru mu je obilježilo niz kontroverzi.

Stevanović je završio srednju Policijsku školu u Tacnu, nakon čega je 2000. godine se zaposlio uu policiji, gđe je radio jedanaest godina. Kasnije je stekao zvanje magistra menadžmenta na Univerzitetu Primorska, a upisao je doktorski studij na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Studij je priveo kraju i napisao disertaciju, ali do odbrane nije došlo zbog neslaganja sa doktorskom komisijom oko tehničkih pitanja, što, kako ističe, slikovito oslikava njegov karakter – tvrdoglav je da izgura svoje,  i spreman je da plati cijenu takvih želja.

Problemi u policiji

Početak rada u policiji nije bez kontroverzi, a prema slovenačkim medijima 2001. godine, u policijskoj jedinici u kojoj je radio, zabilježen je incident koji je uključivao konzumaciju alkohola i upotrebu službenog oružja tokom radnog vremena.

Stevanović negira bilo kakvu odgovornost, a nakon tog događaja premješten je u policijsku stanicu u Radovljici. On je kasnije tvrdio da je riječ o „nagradnom premještaju“, iako takva praksa formalno ne postoji u policijskom sistemu.

Mediji navode da iz 2005. godine ima presudu zbog pokušaja prevare u vezi sa osiguranjem nakon saobraćajne nesreće, kao i presudu zbog ugrožavanja bezbjednosti. Stevanović, međutim, odbacuje ove navode i tvrdi da nije počinio krivična đela.

Dobija otkaz u policiji 2011. zbog uvredljivog ponašanja prema nadređenom, a na teret mu se stavlja i da je bio pod uticajem alkohola. On tvrdi da je to bilo zbog slatkiša sa rumom, a disciplinska komisija je utvrdila da otkaz nije bio po zakonu.

Privatni preduzetnik

Napušta policiju na svoju inicijativu i radi u osiguravajućem društvu, a sa partnerima osniva firmu za obezbjeđenje. Magistrira 2014. zatim 2019. godine postaje samostalni preduzetnik i bavi se izgradnjom adrenalinskih parkova.

Na lokalnim izborima u Kranju se bez uspjeha pojavljuje 2014. kao član Slovenske nacionalne stranke, koju je predvodio koloritni Zmago Jelinčić. Četiri godine kasnije je ostvario bolji rezultat, ali je došlo do razlaza sa SNS.

Predvodnik protesta protiv “lokdauna”

Širu političku prepoznatljivost stekao je tokom 2021. godine, kada je organizovao proteste protiv epidemioloških mjera uvedenih zbog pandemije virusa korona. Prvi veliki skup održan je u septembru te godine na Trgu republike u Ljubljani, gđe se okupilo oko 8.000 ljudi. Protesti su se nastavili i narednih sedmica, često uz intervenciju policije, uključujući upotrebu suzavca i vodenih topova. Tokom jednog od protesta, početkom oktobra, Stevanović je i priveden. Bez obzira na to, postao je politička ličnost na nivou cijele Slovenije, što se pokazalo i na proteklim izborima.

Tvrdi da se više od decenije dosljedno se zalaže za transparentnost, odgovornost i suverenost politike, kao i za stvarnu participaciju građana u odlučivanju. Posebno je ponosan na projekat participativnog budžeta u Kranju, koji je omogućio građanima da sami odlučuju o prioritetima u svojoj lokalnoj zajednici.

Stevanović je strastveni sportista i zaljubljenik u prirodu, poznat po disciplini, izdržljivosti i posvećenosti zdravom načinu života. Od kraja 2025. godine je na čelu vaterpolo saveza Slovenije.

Smatra da je EU napravila grešku uvođenjem sankcija Rusiji zbog rata na istoku Evrope, jer su one više štete napravile evropskoj privredi. Smatra da predsjdnik Srbije Aleksandar Vučić vodi politiku “realnog balansa” u teškim geopolitičkim okolnostima.

Stranka Resni.ca (u prevodu Istina) se dosljedno zalaže za poštovanje međunarodnog prava, što znači da jednostrano proglašena nezavisnost Kosova nema pravni temelj.

– Naša pozicija je jasna: ako poštujemo teritorijalni integritet Ukrajine, onda moramo poštovati i teritorijalni integritet Srbije. Dvostruki standardi razaraju poverenje u međunarodni poredak. Smatramo da bi i Slovenija, kao odgovorna evropska država, trebalo da preispita svoj stav o priznanju Kosova, jer vreme pokazuje da ta odluka nije doprinela miru, već je otvorila nove podele na Balkanu.

Glas

Nastavi čitati

Aktuelno