Za samo 7 dana, potrošači su kupili oko 18,2 miliona litara dizela, što znači da su izdvojili približno 50 miliona KM.

Dok se suočavamo sa enormnim rastom cijena goriva zbog rata na Bliskom istoku, vlade drugih zemalja donose nove mjere da zaštite potrošače, a vlasti u Bosni i Hercegovini i dalje ćute.

Naime, Vlada Srbije je zabranila izvoz nafte i naftnih derivata do 19. marta, dok je Hrvatska ponovo uvela regulaciju maloprodajnih cijena benzina i dizela, podižući cijenu za nekoliko centi, ali s jasnim ciljem da zaštiti građane od naglih poskupljenja.

U BiH, međutim, situacija je sasvim drugačija: cijene goriva mijenjaju se iz dana u dan, a dizel je već dotigao 2,90 KM po litru.

Građani se suočavaju sa svakodnevnim poskupljenjima, dok domaća vlast ostaje nijema, praveći se da se ništa ne dešava, kao da čekaju da kriza prođe ili da se ljudi jednostavno naviknu na nove cijene.

Čekanje košta građane

-Naš ključni problem je odsustvo sinhronizacije i vjerovatno nedostatak reakcije na pritisak javnosti. Ukoliko ovaj trend nastavi, a pogotovo jer se nažalost dešava situacija u kojoj se na realna povećanja dodaju špekulativni motivi, to rezultira drastičnijim rastom nego što bi trebalo- kaže ekonomista Predrag Mlinarević.

On dodaje da bi u takvim okolnostima bilo neophodno razmotriti mogućnost izmjene zakona o akcizama, tako da Savjet ministara BiH ima diskrecionu moć da uvede privremeno smanjenje akciza, na primjer na dva mjeseca, kako bi ublažili udar globalnih tržišnih šokova i geopolitičkih tenzija na cijenu goriva u zemlji.

– S druge strane, svako smanjenje akciza znači i smanjenje prihoda u budžetima, koji bi tada bili manje operativni. Možda bi se vlast vodila geslom da će početna buka u javnosti proći i da će se narod privići, pa ne bi morali smanjivati akcize niti umanjivati sredstva u budžetu kojima mogu operativno raspolagati – dodaje Mlinarević.

Prevencija šokova

Prema njegovim riječima, potrebno je dati fleksibilne instrumente u rukama donosilaca odluka, tako da u slučaju vanrednih šokova mogu privremeno smanjiti vrijednost akciza, ali da to bude vremenski ograničeno – na kvartal ili dva mjeseca.

Na pitanje da li bi u ovakvim situacijama pomogle robne rezerve, Mlinarević kaže:„Robne rezerve su uvijek dobro imati, jer u slučaju potpunog prekida snabdijevanja mogu spriječiti paralizovanje života i nagle skokove cijena izazvane špekulacijama i panikom“.

On ističe da stalno intervenisanje kroz tržište nije realno zbog obima potrošnje, ali da robne rezerve mogu služiti kao sigurnosni tampon dok se ne uvedu sistemska rješenja.

Dok region reaguje, građani BiH svakodnevno plaćaju nečinjenje vlasti. Sistemskih rješenja i fleksibilnih instrumenata koji bi ublažili buduće krize nema, a upravo bi oni mogli spriječiti slične situacije u budućnosti.

Građani stvaraju zalihe

Zaoštravanjem situacije na Bliskom istoku, naftaši su odmah počeli s poskupljenjem goriva: litar dizela je od početka marta poskupio za 60 feninga, ili oko 25%. Početkom marta litar je u prosjeku koštao 2,3 KM, dok se trenutno prosječna cijena dizela kreće oko 2,7 KM, a na pojedinim pumpama gorivo ide i do skoro 2,9 KM.

Potrošači su od prošle sedmice u panici počeli stvarati zalihe, što je drastično povećalo prodaju goriva. Kako su potvrdili u Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske, potrošnja je u proteklih 7 dana skočila duplo.

Građani masovno toče gorivo i u kanistere, kako bi se obezbijedili u slučaju eventualne nestašice i uštedjeli s obzirom na učestala poskupljenja.

Prema ranijim podacima, građani Srpske godišnje kupe oko 610 miliona litara goriva, odnosno 1,7 miliona litara dnevno, od čega je 80% dizel. Kada je stanje redovno, dnevna potrošnja dizela iznosi oko 1,3 miliona litara, a sada je to otprilike 2,6 miliona litara dnevno.

Za samo 7 dana, potrošači su kupili oko 18,2 miliona litara dizela, što znači da su izdvojili približno 50 miliona KM.