Connect with us

Društvo

NOVI GRAD: Ako otvore rudnik uglja, stoka će pasti ugljenu prašinu

Centar za životnu sredinu i mještani Devetaka kod Novog Grada podnijeli su tužbu protiv odluke Vlade Republike Srpske kojom se dodjeljuje koncesija za istraživanje uglja na ležištu “Devetaci”.

Zaštititi područje bogato stokom
Njihov cilj je da se zaštiti ovo područje, bogato stočarstvom, na čijim bi pašnjacima, ukoliko bi se otvorio rudnik, stoka mogla pasti samo ugljenu prašinu.

Inače, Rješenje o izboru najpovoljnijeg ponuđača Vlada je donijela na sjednici od 6. februara 2026. godine, čime je prihvatila samoinicijativnu ponudu investitora “Kubik-Trans-Niskogradnja” iz Laktaša.

Rješenje Vlade prvi korak za dodjelu koncesije za eksploataciju uglja
Kako navode iz Centra, Rješenje Vlade je prvi korak za dodjelu koncesije za eksploataciju uglja, što se uskoro može i očekivati, jer je za fazu istraživanja ovog područja dat rok od samo godinu dana, dok je ovo područje već ranije istraživano.

“S obzirom na prethodna iskustva u vezi sa istraživanjem uglja, zloupotrebe odobrenja i izostanak adekvatne institucionalne reakcije, mještani ovog područja i šira javnost su opravdano zabrinuti”, ističu iz Centra.

Podsjećaju da ova koncesija nije bila u planovima koje je trebalo da usvoji Narodna skupština RS, što je osnovni uslov da bi se privatne ponude mogle razmatrati.

“Sa druge strane, nije ispoštovano ni pravo građana da budu uključeni i pitani za mišljenje prije nego što se krene u dodjelu koncesije, iako to traže i međunarodni sporazumi poput Aarhuske konvencije i domaći zakoni. Upravo zbog toga je, po prijavi Centra, Komitet za usklađenost sa Aarhuskom konvencijom u Ženevi prihvatio da preispita usklađenost BiH sa standardima iz ove konvencije”, navode.

Tužbe podnijeli i mještani pogođene zajednice
A pored tužbe Centra, uz pomoć advokata, protiv ovakvog načina raspolaganja javnim dobrima tužbe su podnijeli i mještani pogođene zajednice, čiji je punomoćnik advokat Aleksandar Janković.

“Ponudio sam pravnu pomoć mještanima Devetaka koji su neposredno ugroženi planiranim istraživanjem, a potencijalno eksploatacijom uglja na ovom lokalitetu, koji krase prelijepa priroda, čist vazduh, njive i pašnjaci koji znače život ljudima koji obrađuju zemlju, proizvode mlijeko i mliječne proizvode, hrane stoku. Javila su mi se dvojica mještana koji su iskazali svoje protivljenje ovoj namjeri i razočarenje stavom lokalne zajednice o ovom pitanju, o kojem njih kao mještane niko ništa nije pitao niti su imali prilike reći svoj stav, osim ovako kroz tužbu”, kaže Janković.

Kako će uticati ugljena prašina i sumporna isparenja
On za “Nezavisne novine” kaže da im je objasnio kako će ugljena prašina i sumporna isparenja uticati, te da u tom slučaju ne bi bilo ispaše, a samim tim ni mlijeka.

“To su mala naselja, sa malo stanovnika. U Lješljanima je bio rudnik uglja prije Drugog svjetskog rata, i to se još 10-15 godina eksploatisalo, te na kraju odustalo. Međutim, sad je neko izgleda shvatio da tu ima uglja, ali ja se nadam da neće biti ništa”, ističe Janković.

Glas ljudi se ignoriše
Kako je rekao Dragan Ostić, asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru, nedopustivo je da se o nečijoj sudbini odlučuje iza zatvorenih vrata, dok se glas ljudi koji od ove zemlje žive potpuno ignoriše.

“Borba protiv ove koncesije nije samo pravno pitanje, već borba za pravo da budućim generacijama ostavimo zdravu prirodu, a ne pustoš, kao što može da se vidi na primjerima Medne, Bistrice i Bukove Kose”, ističe Ostić.

Pravo na život
Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik u Centru, pojašnjava da je očekivanje da vlasti postupaju u javnom interesu, u datim okolnostima, nemoguće, jer su više puta poslali drugačiju poruku javnosti, a naročito mještanima pogođenih zajednica.

“Stoga, preispitivanje zakonitosti dodjele koncesija je postalo pitanje od suštinske važnosti za zaštitu proceduralnih i materijalnih ljudskih prava uopšte, kako u vezi sa pravom na zdravu životnu sredinu, tako i pravom na imovinu, privatan i porodični život, pa i prava na život”, rekao je Skomorac.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Jutro donosi maglu, a dan sunce

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i svježeg jutra, biti pretežno sunčano i toplo vrijeme uz temperaturu vazduha do 28 stepeni Celzijusovih.

Ponegdje uz rijeke i po kotlinama moguća je prolazna jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od šest do 11, na jugu do 15, a maksimalna od 23 do 28 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar, istočni do sjeveroistočni, uveče na sjeveru jači, a na jugu slab do umjeren vjetar.

Nastavi čitati

Društvo

SUMNJIVI POSLOVI U TREBINJU: Kako je višemilionska solarna elektrana predata Mađarima bez tendera

Projekat izgradnje jedne od najvećih solarnih elektrana na Balkanu, „Trebinje 1“, umjesto najavljenog velikog uspjeha domaće privrede, pretvorio se u školski primjer netransparentnih poslova, političkog namještanja i kršenja zakona, pokazuje nova studija organizacije Transparency International u BiH.

Predstavljamo pet ključnih tačaka koje otkrivaju kako je projekat vrijedan više od 100 miliona KM skrenuo s puta:

TAJNA PREDAJA STRANIM INVESTITORMA:

Vlada Republike Srpske prvo je dodijelila posao Elektroprivredi RS (ERS) bez javnog poziva. Ubrzo nakon toga, 70 odsto vlasništva nad projektom tiho je preneseno na mađarsku firmu Lugos Renewables, bez ikakvog otvorenog tendera ili nadmetanja.

SKRIVENI UGOVORI:

Javnost i dalje ne zna pod kojim je uslovima i za koliko novca mađarski partner dobio većinski udio u ovom vrijednom poslu.

​UPITNI INVESTITIR IZ MAĐASKE:

Povezane kompanije vlasnika mađarske firme propale su i otišle u likvidaciju uprkos milionskim kreditima, dok je sama firma Lugos u poslove u Srpskoj ušla sa gubitkom od 2,4 miliona evra.

​STRANAČKE FOTELJE I SUKOB INTERESA:

Upravljanje projektom povjereno je kadrovima vladajućeg SNSD-a. Direktorske pozicije zauzeli su lokalni odbornici i stranački funkcioneri, od kojih neki i sami privatno posjeduju solarne elektrane.

​ZLOUPOTREBA ZAKONSKIH RUPA:

Postojeći zakoni o koncesijama imaju ozbiljne šupljine koje omogućavaju da se javna dobra dodjeljuju “ispod žita”, čime se direktno otvara prostor za korupciju i šteti budžetu.

​KO SU KLJUČNI AKTERI OVE PRIČE?

​Da bi se lakše razumjelo kako je projekat preusmjeren, u nastavku je pregled glavnih aktera i njihovih uloga:

​KOMPANIJE I INVESTITORI

ELEKTROPRIVREDA RS (ERS):

Javna kompanija Republike Srpske kojoj je ugovor prvobitno dodijeljen neposrednom pogodbom, s obećanjem da će sama graditi elektranu.

​„SE TREBINJE 1“ d.o.o.:

Kćerka-firma koju je ERS osnovao ubrzo nakon dobijanja koncesije i na nju prenio svu vrijednu dokumentaciju i dozvole.

​Lugos Renewables (LREN): Mađarska kompanija u vlasništvu biznismena Rolanda Lugosa. Preuzela je 70% vlasništva u „SE Trebinje 1“ bez tendera, iako je 2022. godinu završila s gubitkom od 2,4 miliona evra, dok je njegova druga povezana firma Optimum Solar Zrt otišla u likvidaciju.

​FUNKCIONERI U SUKOBU INTERESA

Milutin Mastilović: Odbornik SNSD-a u Trebinju i v.d. direktora firme „SE Trebinje 1“. Paralelno je suvlasnik privatne firme „Solar 1“ (zajedno s firmom „Nik-prom“), koja već posjeduje četiri male solarne elektrane u Bileći.

​Maja Kolak: Sekretar gradskog izbornog štaba SNSD-a Trebinje, postavljena za izvršnu direktoricu za finansijsko-pravna pitanja u „SE Trebinje 1“, protivno Zakonu o javnim preduzećima.

​Luka Petrović: bivši generalni sekretar SNSD-a i čelni čovjek ERS-a, pod čijim se rukovodstvom odvijala cijela operacija osnivanja i prenosa vlasništva.

​Iz Transparency Internationala upozoravaju da ovakve prakse ozbiljno narušavaju povrenje investitora i usporavaju prelazak na čistu energiju. Poručuju da je hitno potrebno promijeniti zakone kako bi svaki budući energetski projekat morao proći kroz transparentan i javan konkurs.

Nastavi čitati

Društvo

MILAN TEPIĆ 35 GODINA OD POGIBIJE: Major koji je ostao do kraja

U Kozarskoj Dubici danas će biti obilježeno 35 godina od pogibije majora JNA Milana Tepića, koji je 29. septembra 1991. godine poginuo u bjelovarskom kraju nakon što je digao u vazduh vojno skladište sa oružjem i eksplozivnim sredstvima, kako ne bi palo u ruke pripadnika hrvatskih paravojnih formacija.

Parastos će biti služen u 10 časova na groblju u Komlencu, dok je u 11 časova planiran umjetnički program u Parku narodnih heroja u Kozarskoj Dubici, kod biste posvećene majoru Tepiću, prenosi Srna.

Ovim događajem biće završen program obilježavanja “Septembarskih dana odbrane od hrvatske agresije 1995. godine”.

Pogibija u Bjelovaru
Major Milan Tepić bio je komandant skladišta borbenih sredstava “Barutana” u selu Bedenik, nedaleko od Bjelovara.

Tokom borbi za kasarnu na Vojnoviću, 29. septembra 1991. godine, Tepić je, prema dostupnim podacima, donio odluku da uništi skladište kako oružje i municija ne bi pali u ruke pripadnika hrvatskih paravojnih formacija.

U eksploziji skladišta, u kojem je bilo oko 170 tona eksplozivnih sredstava, poginuo je i sam Tepić, kao i 19-godišnji vojnik Stojadin Mirković.

Prema svjedočenjima i zapisima koji su kasnije objavljivani, Mirković nije želio da se preda uprkos Tepićevoj naredbi da napusti objekat.

Tepiću se pripisuje i posljednje pismo u kojem je napisao: “Jednom ljudi daju riječ – ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško.”

Posthumno proglašen narodnim herojem
Predsjedništvo SFRJ posthumno je odlikovalo Milana Tepića Ordenom narodnog heroja, a njegovo ime danas nose ulice u više gradova Srbije i Republike Srpske.

Republika Srpska ustanovila je i Orden za posebne zasluge u ratu “Milan Tepić”.

U Kozarskoj Dubici 29. septembar je odlukom Skupštine opštine proglašen Danom sjećanja na Milana Tepića, dok je u Parku narodnih heroja podignuta njegova bista.

Tepiću je 2007. godine posthumno dodijeljen Zlatni grb opštine Kozarska Dubica, koji je uručen njegovom sinu Aleksandru.

Sjećanje i na Stojadina Mirkovića
U eksploziji skladišta poginuo je i vojnik Stojadin Mirković iz Donjih Leskovaca kod Valjeva.

Njegovi posmrtni ostaci sahranjeni su u julu 1995. godine u rodnom selu, a u Valjevu mu je 2013. godine otkrivena spomen-bista.

Mirković je 1999. godine posthumno odlikovan Ordenom za zasluge u oblasti odbrane i bezbjednosti prvog stepena. Grad Valjevo mu je posthumno dodijelio i svoje najveće priznanje, “Septembarsku povelju”, a njegovo ime nosi i jedna ulica u tom gradu.

Nastavi čitati

Aktuelno