Ekonomista Svetlana Cenić upozorila je da nakon što se Republika Srpska zadužila po kamatnoj stopi od 6,25%, banke više neće davati kredite stanovništvu po 3%, već da bi kamate za građane mogle ići na 5 do 7%.

Na pitanje zašto bi do toga došlo, objasnila je da banke prate uslove pod kojima se država zadužuje. Iako kod nas nema „karensi borda“ niti referentne kamatne stope u tom smislu, logika je da, ako se država zadužuje po određenoj kamatnoj stopi, nema razloga da banke nude niže stope.

Zaduženje Srpske vlast je predstavila kao znak finansijske i političke stabilnosti, ali Cenićeva smatra da „ništa to nema pojma“.
Navela je primjer Sjeverne Makedonije, koja ima sličan kreditni rejting, a zadužila se po duplo nižoj kamatnoj stopi.

To što vlasti predstavljaju kao uspjeh, jer su obveznice kupili „neki američki penzioni fondovi“, Cenićeva je prokomentarisala riječima: „Pa naravno da će kupiti po toj kamatnoj stopi“.

Pojasnila je da investitori znaju da će se, zahvaljujući indirektnim porezima koji se prikupljaju i stabilnoj valuti, dug na neki način naplatiti.
– A kamata je „super“. Evo, pokušajte oročiti svoj novac na koliko god mjeseci ili godina i pokušajte dobiti takvu kamatu u banci. Nema šanse – rekla je ona, dodajući da ne zna čime se vlasti hvale.

Prema njenim riječima nema logike hvaliti se time da se zadužiš po četiri nešto odsto kamate, a onda uzmeš kredit od šest i nešto, da vraćaš taj kredit sa manjom kamatnom stopom.

– To je samoubistvo, ti praktično jedeš sam sebe, jedeš sve što imaš, kruniš lagano, dereš i na kraju neko drugi rješava, ako ništa bude da se riješi – istakla je ona.

Navela je da će se sredstvima sa Londonske berze vratiti raniji kredit od 300 miliona evra i pokriti deficit. Prema njenim riječima, nakon toga slijedi period „Miš beli sreću deli“, ili kako je rekla, ponašanje kao Deda Mraz u izbornoj godini.
Istakla je da je posebno zanima po kojoj kamatnoj stopi će se zadužiti Federacija BiH na Londonskoj berzi za 800 miliona evra.

Podsjetila je da su ranije postojale različite kamatne stope, čak i kod istih banaka u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, pa je kamata na oročenu štednju u Republici Srpskoj bila viša, prenosi Srpskainfo.

– Zašto? Zato što se na taj način privlači novac. Republika Srpska je emitovala obveznice i zapise, a da bi se oni kupovali, potrebno je obezbijediti izvore finansiranja. Banke ne mogu plasirati dugoročne kredite ili ulagati u obveznice ako nemaju dugoročne izvore sredstava. Oročena štednja se smatra takvim izvorom, pa se višom kamatom podstiču građani da oroče novac, koji se potom može koristiti za kupovinu obveznica Republike Srpske. Na taj način dolazilo je do različite cijene novca između Federacije BiH i Republike Srpske, odnosno do različitih kamatnih stopa – objasnila je Svetlana Cenić.