Connect with us

Svijet

MATEMATIKA PROTIV VOLJE BIRAČA: Zašto je izbore u Mađarskoj nemoguće predvidjeti

Posljednjih mjesec dana u medijima se svako malo pojave rezultati istraživanja koja govore o izborima u Mađarskoj. Zavisno od agencije koja ih je sprovodila, i naravno naručioca istraživanja, rezultati su potpuno različiti.

Ipak, većina istraživanja blagu prednost daje stranci “Tisa” koju predvodi opozicioni Peter Mađar, dok Viktor Orban, dugogodišnji lider Mađarske i njegova stranka Fides, ovaj put imaju manje šanse za pobjedu.

Ali to su samo istraživanja, realnost je sasvim drugačija, a ona glasi da je izbore u Mađarskoj teško, neki će reći i nemoguće, predvidjeti.

Razlog je komplikovan izborni sistem. O čemu se zapravo radi, pokušaćemo objasniti u nastavku teksta.

Mađarska ima kombinovani izborni sistem. U nacionalni parlament bira se 199 poslanika. Njih 106 bira se direktno u isto toliko izbornih jedinica, dok se 93 poslanika biraju preko partijskih proporcionalnih lista. Zvuči jednostavno, ali đavo je u detaljima.

U izbornim jedinicama, kandidat koji osvoji veći broj glasova dobija mandat i to je vrlo jednostavno. Onaj ko dobije više glasova odlazi u parlament i tu nema više matematike. Međutim, glasovi onoga ko je izgubio „ne propadaju“, kao ni razlika u broju glasova onoga ko je pobijedio u odnosu na drugoplasiranog.

Možda je to najlakše objasniti na primjeru.

Recimo da kandidat partije A dobije 25.000 glasova, a kandidat partije B 15.000 glasova u jednoj od 106 izbornih jedinica. Kandidat A pobjeđuje i dobija mandat u parlamentu Mađarske i tu je stvar jasna. Ali, tu nije kraj i glasovi ne nestaju, već se redistribuiraju strankama za preostala 93 mandata.

Dakle, razlika između kandidata A i kandidata B (minus jedan glas) prenosi se na listu partije A. U ovom slučaju ta partija “dobiće” 9.999 glasova, ali će istovremeno i partija B dobiti svih 15.000 glasova. Dalje se ovi mandati računaju po metodi najvećeg prosjeka na način da se ukupan broj glasova dijeli sa 1, 2, 3, 4 itd., ali to je za ovu priču nebitno.

Suština je u tome da, teoretski, neka lista ili partija — u ovom slučaju “Tisa” ili Fides — mogu osvojiti 49 posto glasova, a ne osvojiti nijedan mandat. To je u teoriji moguće, ali u praksi sigurno neće biti tako.

Ko će pobijediti na izborima u Mađarskoj, koje mnogi nazivaju najvažnijim u Evropi, zbog komplikovanog izbornog sistema nemoguće je predvidjeti. Iako ankete daju više šanse opozicionoj “Tisi”, mnogi zanemaruju prekrajanje izbornih jedinica koje se desilo 2024. godine. Tada su jedinice “skrojene” na način da se pogoduje vladajućoj Orbnovoj stranci. Primjera radi, Budimpešta, koja je tradicionalno opoziciono nastrojena, prije 2024. godine davala je 18 mandata, a na ovim izborima daće 16. Istovremeno, broj mandata iz područja oko Budimpešte, koji uglavnom glasa za Fides, povećan je sa 12 na 14. Tada, kada su ove izmjene bile na dnevnom redu, opozicija je tvrdila da će to Fidesu donijeti najmanje tri mandata više. S druge strane, Fides je te promjene pravdao demografskim kretanjima, i za to su imali poprilično jaku argumentaciju.

Uz sve to, ne treba zanemariti ni glasove iz inostranstva. Pravo glasa poštom na ovim izborima imaće malo manje od pola miliona ljudi, ali oni mogu glasati samo za stranke sa proporcionalne liste, a ne direktno za kandidate iz 106 izbornih jedinica. Na prošlim izborima ovih glasova bilo je oko 260 hiljada, a čak 248 hiljada osvojio je Orbanov Fides.

Na parlamentarnim izborima u Mađarskoj pravo glasa ima nešto više od 8,1 milion građana. Politico ove izbore opisuje kao najvažnije u EU u posljednjih nekoliko godina, a Dojče Vele kaže da se radi o referendumu o tome hoće li zemlja skrenuti prema punom autoritarizmu ili će se vratiti Evropi.

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.

Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.

Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.

IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.

Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.

Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.

Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.

Nastavi čitati

Aktuelno