Connect with us

Društvo

ENERGETSKA ZAVISNOST KOČI EVROPSKI PUT BIH: Kako su se zagađenje i ugalj ispriječili na putu ka članstvu?

Zakašnjela energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini postavlja pitanje o njenom pristupanju EU, dok zavisnost od uglja ostaje ključni problem

Bosna i Hercegovina se nalazi pred jednim od najtežih zadataka na svom evropskom putu, dubinskom energetskom tranzicijom iz uglja ka čistijim izvorima energije. Iako je zemlja formalno preuzela obavezu klimatske neutralnosti do sredine vijeka, u praksi i dalje snažno zavisi od termoelektrana na lignit.

U mjestima poput Kaknja, ta zavisnost nije samo energetsko, već i socijalno i ekonomsko pitanje: hiljade radnih mjesta, lokalni budžeti i čitave generacije vezane su za rudnike i elektrane. Istovremeno, nivo zagađenja vazduha dostiže alarmantne vrijednosti, dok se u izvještajima i zdravstvenim statistikama sve češće povezuje sa teškim oboljenjima, uključujući i rak.

Dok Evropska unija i Energetska zajednica pooštravaju pravila i insistiraju na zatvaranju zastarjelih termoenergetskih kapaciteta, Bosna i Hercegovina kasni u sprovođenju reformi. To otvara pitanje koje postaje sve važnije u kontekstu evropskih integracija: da li će energetska zavisnost od uglja postati kočnica na putu ka EU?

U Kaknju, industrijskom gradu u srcu Bosne i Hercegovine, sve se i dalje vrti oko lignita. Hiljade radnih mjesta direktno zavise od uglja, koji decenijama oblikuje život ovog kraja, piše Euronjuz.

Ovdje se nalazi oko 440 miliona tona uglja, jedan od najvećih ležišta u Evropi. Ugalj se u Kaknju eksploatiše još od vremena Austro-Ugarske, a prije Prvog svjetskog rata u rudnicima je radilo oko pet hiljada rudara. Danas ih je ostalo oko 1.200.

Proizvodnja uglja u Kaknju planirana je da raste sa oko 700.000 tona prošle godine na 800.000 tona do 2026. godine i to uprkos činjenici da sagorijevanje lignita predstavlja jedan od najvećih izvora CO₂ i drugih zagađujućih materija u regionu.

Fosilna goriva ostaju glavni pokretač klimatskih promjena, ali u rudarskoj zajednici postoji svijest o potrebi tranzicije, iako se ona odlaže zbog ekonomske zavisnosti od uglja.

Rudarski inženjer Omer Hrustić priznaje da je promjena neizbježna, ali i da trenutno nema realne alternative.

“Kao društvo, moramo tražiti bolje načine snabdjevanja energijom. Kada dođe vrijeme, moramo biti spremni. Ali trenutno smo zavisni od uglja. I od našeg posla, našeg teškog rada,” izjavio je on za ovaj portal.

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoji sedam državnih rudnika uglja, dok se ostatak nalazi u Republici Srpskoj. Ukupni dugovi rudarskog sektora procjenjuju se na oko sto miliona evra. Uprkos finansijskim problemima i ekološkim kritikama, vlasti i dalje insistiraju na nastavku proizvodnje, uz obrazloženje da je energetska sigurnost prioritet.

Direktor rudnika Kakanj, Iso Delibašić, naglašava da je BiH potrebna energija kao i da budućnost rudnika uglja ne smije biti dovedena u pitanje. Na pitanje o zalihama uglja, objašnjava da se radi o dugoročnom resursu, koji bi mogao trajati još nekoliko decenija.

U razgovoru sa novinarom, Delibašić procjenjuje da geološke rezerve rudnika Kakanj mogu trajati još 40 do 50 godina, uz napomenu da se mora uzeti u obzir energetska potrošnja zemlje.

Termoelektrana u Kaknju, čiji je dimnjak visok gotovo kao Ajfelov toranj, i dalje predstavlja jedan od najvećih izvora zagađenja u zemlji. Bosna i Hercegovina se obavezala da dostigne klimatsku neutralnost do 2050. godine, ali sprovođenje tih ciljeva ostaje problematično zbog zastarjele infrastrukture i sporih reformi.

Zemlja je član Energetske zajednice, ali redovno krši preuzete obaveze. Neki blokovi termoelektrana potiču još iz 1970-ih i odavno su premašili svoj projektovani radni vijek.

Prema podacima “Bankwatch mreže”, zastarjele elektrane u BiH emituju više od 200.000 tona sumpor-dioksida godišnje, što višestruko premašuje dozvoljene granice.

Evropska komisija u svom izvještaju za 2025. godinu dodatno kritikuje energetsku politiku zemlje i upozorava na kašnjenja u reformama. Direktor termoelektrane Adem Lujnović objašnjava da se visoki nivoi zagađenja često javljaju u specifičnim vremenskim uslovima.

“Kada dođe do temperaturne inverzije, imamo visoke nivoe zagađenja. To se dešava zimi ili ljeti, kada su stabilni vremenski uslovi i visok atmosferski pritisak,” objasnio je i dodao da su odluke o energetskoj tranziciji godinama odlagane.

Planovi o prelasku na gas razmatrani su još 2010. godine, ali nisu realizovani zbog ekonomskih razloga i povoljnije cijene uglja.

Stanovnici Kaknja osjećaju posljedice zagađenja
Stanovnici Kaknja, prema svjedočenjima, direktno osjećaju posljedice zagađenja, posebno kroz zdravstvene probleme i loš kvalitet vazduha. U ekstremnim epizodama, indeks kvaliteta vazduha dostiže veoma opasne vrijednosti, sa ekstremno visokim koncentracijama sumpor-dioksida.

Medicinski stručnjaci potvrđuju ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva. U bolnici u Kaknju specijalistkinja Senka Balorda ističe da na 35.000 stanovnika imaju 223 oboljela od raka. Objašnjavajući vezu između oboljelih i zagađenja, rekla je da “čestice koje udišu dolaze do najdubljih dijelova pluća” i zaključuje da je zagađenje vazduha direktan uzrok raka pluća.

Prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu i Svjetske banke, zagađenje vazduha u Bosni i Hercegovini uzrokuje više od 3.000 prevremenih smrti godišnje.

Uprkos svemu, vlasti i dalje balansiraju između ekonomije i ekologije. Gradonačelnik Kaknja Mirnes Bajtarević ističe da industrija ostaje ključna za opstanak grada, ali da je čist vazduh takođe cilj.

Na terenu su već pokrenuti određeni projekti modernizacije, uključujući postrojenje za odsumporavanje koje bi trebalo da počne sa radom do kraja 2027. godine.

Direktor elektrane tvrdi da bi novi sistem mogao značajno smanjiti emisije i približiti postrojenje evropskim standardima do 2028. godine.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Stižu nam prave jesenje temperature, moguć i koji pljusak

Promjenljivo i pretežno oblačno vrijeme uz povremenu kišu očekuje se  21. septembra u Republici Srpskoj, dok će od utorka uslijediti zahlađenje, uz svježija jutra i temperature koje će se u višim predjelima spuštati do četiri stepena Celzijusa.

Kako najavljuju meteorolozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, sutra se očekuje promjenljivo do pretežno oblačno uz sunčane intrevale, ponegdje tokom dana biće i prolazne kiše ili kratkotrajnog pljuska.

“U Hercegovini će biti više sunca uz povremene oblačne periode, dok će uveče biti vjetrovito, uz jake udare bure. Uveče se očekuje postepeno razvedravanje sa sjevera.

Vjetar će biti slab do umjeren, u drugom dijelu dana uz pojačane udare, sjevernih smjerova. Na jugu će duvati umjerena, uveče i jaka bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od 11 do 17 stepeni, u višim predjelima oko osam stepeni. Maksimalna temperatura vazduha biće od 21 do 26 stepeni, na jugu do 31, a u višim predjelima oko 19 stepeni”, naveli su oni

Nastavi čitati

Društvo

VIŠE OD 60.000 KM ZA DOGAĐAJ U ZALUŽANIMA – ko je odlučivao o novcu?

Dodatna pitanja o načinu raspolaganja javnim novcem otvaraju i organizacija auto-trka na Krčmaricama, kao i manifestacija održana na Automotodromu Zalužani, za koju je, prema informacijama kojima raspolažemo, izdvojeno više od 60.000 KM.

Kao pokrovitelj događaja navodi se Kabinet predsjednika Republike Srpske.

Posebnu pažnju privlači program održan na Zalužanima, gdje je 18. septembra 2026. godine, u okviru obilježavanja 18 godina Sportsko-auto i karting saveza Republike Srpske, bio najavljen koncert pjevačice Aleksandre Mladenović.

Sama činjenica da je određeni događaj finansiran javnim sredstvima ne znači da je došlo do nepravilnosti. Međutim, kada je riječ o desetinama hiljada maraka, javnost ima opravdan interes da zna na osnovu kojih kriterijuma su sredstva odobrena, ko je donio odluku i kome je novac isplaćen.

Ključno pitanje: gdje je završio novac?

Upravo zato nije dovoljno samo navesti iznos ili pokrovitelja.

Potrebno je objaviti kompletnu dokumentaciju koja bi pokazala:

odluku o odobravanju sredstava;
ugovor sa organizatorom;
specifikaciju planiranih troškova;
račune i fakture;
podatke o izvršenim uplatama;
završni izvještaj o utrošku novca.

Posebno je važno razjasniti da li su sredstva iz budžeta institucije predsjednika Republike Srpske korištena isključivo za sportske i programske aktivnosti navedene u projektu ili su finansirani i drugi sadržaji.

Pitanje je tim značajnije ukoliko se u okviru istog događaja organizuju sadržaji koji nisu direktno povezani sa sportskim takmičenjem.

Kako je SAKS RS finansiran i kakva je njegova veza sa AMS RS?

Dodatna pitanja otvara način na koji Sportski auto i karting savez Republike Srpske dolazi do sredstava namijenjenih za razvoj sporta, organizaciju takmičenja, nabavku opreme i podršku sportskim kolektivima.

SAKS RS je registrovana organizacija koja okuplja auto i karting klubove i organizuje takmičenja u različitim disciplinama. Na zvaničnoj stranici Saveza objavljeni su kalendar takmičenja, pravilnici i podaci o njegovim aktivnostima.

Javno dostupni registracioni podaci navode da je Sportski auto i karting savez Republike Srpske osnovan 27. februara 2008. godine i da ima sjedište u Banjoj Luci.

Istovremeno, otvara se pitanje odnosa između SAKS-a RS i Auto-moto saveza Republike Srpske, posebno kada je riječ o finansiranju auto-sporta i tokovima novca koji potiče iz javnih ili zakonom propisanih naknada.

To pitanje zahtijeva uvid u finansijske izvještaje, odluke o transferima i ugovore između povezanih organizacija.

U priči se pojavljuje i ime Marija Đurana

U cijeloj priči posebno se nameće pitanje uloge Marija Đurana.

Prema informacijama kojima raspolažemo, njegovo ime se pojavljuje u strukturi Sportskog auto i karting saveza Republike Srpske, zajedno sa Nikolom Lolićem, Zoranom Dobrićem i Sašom Vujasinom.

Ukoliko se potvrde navedene funkcije, potrebno je odgovoriti i na pitanje kakva je njihova konkretna uloga u odlučivanju o finansijama, organizaciji događaja i raspodjeli sredstava.

To samo po sebi nije dokaz nepravilnosti, ali jeste razlog da se objavi potpuna dokumentacija o načinu upravljanja novcem.

Četiri pitanja na koja javnost očekuje odgovor

Iz dostupnih informacija proizlazi nekoliko pitanja koja se mogu provjeriti isključivo kroz zvaničnu dokumentaciju:

Prvo: Da li i u kom obimu Auto-moto savez Republike Srpske finansira ili podržava Sportski auto i karting savez Republike Srpske?

Drugo: Da li se sredstva iz institucije predsjednika Republike Srpske usmjeravaju SAKS-u RS i po kojim kriterijumima?

Treće: Ko je donio odluke o finansiranju događaja na Zalužanima i Krčmaricama?

Četvrto: Da li su sva odobrena sredstva pravdana računima i izvještajima o realizaciji projekta?

Odgovori na ova pitanja mogli bi pokazati da li je riječ o redovnom finansiranju sportskih aktivnosti ili postoje elementi koji zahtijevaju dodatnu kontrolu.

„6,3 miliona prihoda i 908 KM dobiti“ – brojke moraju biti potkrijepljene dokumentima

Posebnu pažnju zaslužuju navodi o finansijskom poslovanju Auto-moto saveza Republike Srpske.

Prema podacima koji su nam dostavljeni, AMS RS je ostvarivao višemilionske prihode, dok je iskazana dobit bila svega nekoliko stotina maraka. Međutim, prije objavljivanja konkretnih iznosa poput 6,3 miliona KM prihoda i 908 KM dobiti potrebno je precizno navesti godinu na koju se podaci odnose i dokument iz kojeg su preuzeti.

Isto važi i za navode o hipotekama, imovini, rashodima i nalazima revizora.

Bez objavljivanja bilansa, revizorskog izvještaja ili drugog primarnog dokumenta, te brojke ne bi trebalo predstavljati kao konačan dokaz bilo kakve zloupotrebe.

Javna sredstva traže javne odgovore

Ono što se može jasno postaviti kao javni interes jeste pitanje transparentnosti.

Ako su sredstva građana korištena za organizaciju sportskih događaja, javnost ima pravo da zna koliko je novca izdvojeno, kome je uplaćen, na osnovu kojeg dokumenta i za koju konkretnu namjenu.

Isto tako, ako postoje finansijske veze između različitih organizacija koje učestvuju u raspodjeli ili realizaciji tih sredstava, one bi trebalo da budu vidljive iz zvaničnih dokumenata.

Zato bi objavljivanje kompletne finansijske dokumentacije predstavljalo najjednostavniji način da se otklone dileme – ili potvrde pitanja koja se već pojavljuju u javnosti.

Ovo istraživanje time ne završava. Naprotiv, dokumenti o finansiranju auto-sporta, odlukama o dodjeli javnog novca i odnosima između organizacija mogu dati mnogo precizniji odgovor od političkih optužbi i međusobnih prozivki.

Nastavi čitati

Društvo

650.000 KM I 1.500 OVACA: Zadruga bliska SNSD-u dobila pola miliona KM, NOVAC STIGAO IZ JAVNIH FONDOVA

Poljoprivredna zadruga “TDST” osnovana je mjesec dana ranije prije nego će putem Agencije za agrarna plaćanja od Vlade Republike Srpske dobiti pola miliona maraka. Osnivači su bliski SNSD-u. Zadruga je raspisala poziv za dodjelu ovaca.

Stanišić, Ćosić i Škipina obezbijedili dodatna sredstva i preuzeli zasluge za pokretanje inicijative. Stanišić kaže da je zadruga osnovana sa ciljem realizacije projekta u oblasti poljiprivrede, te da je ispunila uslove.

Narodni poslanik Aco Stanišić (SNSD) nedavno se pohvalio na društvenim mrežama da je zajedno sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva Ljubišom Ćosićem i kolegom Damjanom Škipinom pokrenuo inicijativu dodjele ovaca s ciljem jačanja stočarstva i podrške poljoprivrednim proizvođačima sa područja Sarajevsko- romanijske regije.

“Podršci su se priključili Grad Istočno Sarajevo i ODS ‘Elektrodistribucija’ ad Pale kao društveno odgovorno preduzeće, te su zajedno sa Vladom Republike Srpske obezbijedili sredstva u iznosu od 650.000 KM za realizaciju ovog značajnog projekta”, napisao je Stanišić.

Kroz ovaj projekat biće obezbijeđeno najmanje 1.500 ovaca za stanovnike sa područja Istočnog Sarajeva.

Tačnije, na javni poziv, raspisan prije par dana, mogu se javiti samo stanovnici Pala, Istočnog Novog Sarajeva i Istočnog Starog Grada koji ispunjavaju navedene uslove.

Projekat realizuje poljoprivredna zadruga “TDST” Istočno Sarajevo.

Zanimljivo je da je narodni poslanik naknadno izmijenio objavu na društvenim mrežama. Najprije je napisao da je raspisan “javni poziv za dodjelu novca”, a kasnije izmijenio u “dodjelu ovaca”.

Ovo je bio i povod da mu iz PSS-a Pale napišu da u stvari nije greška i da “jezik hoće pravo”, napominjući da novac građana nije novac SNSD-a.

Osim toga, pogrešno je bio napisan i naziv poljoprivredne zadruge, pa je umjesto “TDST” pisalo “DST”.

Pomenuti projekat je na društvenim mrežama najavio i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.

Ko su osnivači Poljoprivredne zadruge “TDST”?

Puni naziv pravnog lica koji je nosilac projekta raspodjele ovaca je Poljoprivredna zadruga “Tradicijom do sigurnog tržišta” p.o.

Zadruge je osnovana 9. jula ove godine.

Već u avgustu Vlada Republike Srpske im je odobrila pola miliona maraka na ime ostvarivanja prava na podsticajna sredstva za podršku razvoju kooperantske mreže.

Riječ je o subvencijama za podsticaj razvoju poljoprivrede i sela u okviru Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske.

Osnivači poljoprivredne zadruge koja je privatna svojina su većinom članovi SNSD-a.

Među njima je Ognjen Sladoje, aktuelni šef kabineta gradonačelnika Ljubiše Ćosića.

Sladoje je i vlasnik privatne firme koja je svojevremeno direktnim sporazumima dobijala poslove od opštine Istočno Novo Sarajevo na čijem čelu je SNSD-ov Jovan Katić.

Sladoje se još uvijek navodi i kao direktor firme u vlasništvu njegovog brata Miljana Sladoja, odbornika SNSD-a.

I ova firma je dobijala poslove od SNSD-ovih (grado)načelnika, o čemu je naš portal ranije pisao.

Još jedno ime koje se nalazi među osnivačima je Đorđe Stupar, koji je prema medijskim natpisima savjetnik u kabinetu gradonačelnika Ljubiše Ćosića.

Direktor Poljoprivredne zadruge “ TDST” je Miloš Dangić, aktivni član Mladih socijaldemokrata.

Jesu li institucije postale privatno vlasništvo?

Ova privatna zadruga SNSD-ovih članova i simpatizera koja je raspisala javni poziv za dodjelu ovaca registrovana je na adresi administrativnog centra Grada Istočno Sarajevo.

Štaviše, na javnom pozivu je naznačeno da se prijave predaju na adresi Grada, sa naznakom da su za poljoprivrednu zadrugu.

Kako su osobe bliske SNSD-u osnovale privatnu zadrugu na adresi Grada preko koje će dijeliti novac, kako je ova zadruga ekspresno dobila subvencije Vlade Republike Srpske pitali smo Stanišića i Škipinu koji su ponovo kandidati za narodne poslanike ispred SNSD-a.

Aco Stanišić za SPIN Info kaže da je zajedno sa gradonačelnikom Ljubišom Čosićem i kolegom narodnim poslanikom Damjanom Škipinom, održao sastanak sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem na kojem su pokrenuli inicijative za niz projekata i investicija među kojima je i ova.

Stanišić napominje da su sredstva odobrena zaključkom Vlade Republike Srpske.

“ Smatram da sama činjenica da je Zadruga osnovana mjesec dana prije odobravanja sredstava ne predstavlja dokaz bilo kakve nepravilnosti, posebno ako je ona, a koliko mi je poznato jeste, osnovana sa ciljem realizacije projekata u oblasti poljoprivrede i ako je ispunila uslove koje su nadležne institucije postavile. Datum osnivanja sam po sebi nije i ne može biti dokaz da je nešto sporno”, kaže Stanišić koji nas je uputio na Vladu Republike Srpske.

Odgovore o tome kako je ova poljoprivredna zadruga ispunila uslove za subvencije Vlade čekamo i od Agencije za agrarna plaćanja iz koje su obećali dostaviti odgovore i koji će svakako biti objavljeni.

Kako su došli na ideju osnivanja zadruge i raspisivanja javnog poziva za dodjelu ovaca, pitali smo i dio osnivača poljoprivredne zadruge. Odgovore još uvijek čekamo, kao i od poslanika Škipine.

“Tradicijom do sigurnog tržišta” već postoji

Već drugu godinu u Istočnom Sarajevu se održava festival tradicionalnih proizvoda, rukotvorina i drugih radinosti istoimenog naziva.

Iako se na prvu činilo da je riječ o sličnom projektu, poljoprivredna zadruga “Tradicijom do sigurnog tržišta” nije povezana sa festivalom “Tradicijom do sigurnog tržišta”.

Zbog čega je odabran isti naziv ostaje nepoznanica.

Sajam organizuje Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo, a finansira ga Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske.

Tačnije, ministarstvo pokriva 70 % troškova projekta , bez PDV-a. U ovom slučaju Gradskoj razvojnoj agenciji je odobreno nešto više od 20.000 KM, što je u razgovoru za SPIN Info potvrdila i direktorka agencije Anja Krsmanović.

Direktorku smo upoznali sa informacijom da je na adresi Grada osnovana poljoprivredna zadruga sa identičnim nazivom kao sajam koji organizuju.

No, nije znala nista o tome.

“ Zaista ništa ne znam. Znam samo šta radi Gradska razvojna agencija…….Mi imamo rješenje, dakle Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo u partnerstvu Grada, RAIS i u ovom slučaju opština Sokolac, organizuju festival Tradicijom do sigurnog tržišta”, kaže direktorka Krsmanović.

Podsjećamo, narodni poslanik Aco Stanišić je nedavno dijelio i kokoške. Tačnije, Elektrodistribucija Pale donirala je Gradu Istočno Sarajevo sredstva u iznosu od 100.000 KM za nabavku koka nosilja. Odluku je potpisao predsjednik Nadzornog odbora Elektrodistribucije Pale Branko Koroman koji je ujedno predsjednik Skupštine opštine Pale, ali i stranački kolega direktora Elektrodistribucije Ace Stanišića.

Kada je riječ o dodjeli ovaca napomenuto je da je namjera da kroz povrat grla podrška bude održiva i da se iz godine u godinu širi na nova domaćinstva radi povećanje stočnog fonda i razvoja ovčarstva na ovom području.

Nastavi čitati

Aktuelno