Američke tehnološke kompanije Meta i Microsoft najavile su nova smanjenja broja zaposlenih, dok istovremeno ulažu desetine milijardi dolara u razvoj vještačke inteligencije.

Meta je saopštila da će 20. maja otpustiti oko 10 odsto zaposlenih, odnosno nešto manje od 8.000 ljudi, u okviru ranije najavljenog plana za povećanje efikasnosti, prenosi Gardijan.

Pored toga, Meta ukida i 6.000 pozicija koje su bile planirane ili već oglašene, ali još uvijek nisu popunjene.

Izvršna direktorka Mete za ljudske resurse Džanel Gejl navela je u internom dopisu da su rezovi potrebni kako bi se “nadoknadila druga ulaganja” kompanije.

U ranijoj izjavi, izvršni direktor Mete Mark Zakerberg je poručio da razvoj AI tehnologije smanjuje potrebu za zapošljavanjem, jer su projekti koji su ranije zahtjevali velike timove sada izvodljivi sa znatno manjim brojem ljudi.

Kompanija planira da ove godine uloži između 115 i 135 milijardi dolara u AI, gotovo dvostruko više nego godinu dana ranije.

Microsoft je istovremeno najavio da će ponuditi dobrovoljni odlazak u penziju za oko sedam odsto zaposlenih u Sjedinjenim Američkim Državama, što obuhvata više od 8.000 radnika. Program je posebno namjenjen onima čiji zbir godina starosti i radnog staža u kompaniji prelazi 70.

Izvršni direktor Microsofta Satja Nadela ističe da kompanija već bilježi značajne efekte primjene AI tehnologije.

Prema njegovim riječima, još u aprilu 2025. godine vještačka inteligencija je učestvovala u izradi oko 30 odsto programskog koda unutar kompanije.

Šef AI sektora u Microsoftu Mustafa Sulejman otišao je i korak dalje, ocijenivši da bi vještačka inteligencija mogla da zamjeni većinu svih kancelarijskih poslova u narednih 12 do 18 mjeseci.

Trend otkaza i velikih ulaganja u vještačku inteligenciju je prisutan i u drugim velikim tehnološkim kompanijama.

Amazon je u posljednjih šest mjeseci otpustio najmanje 30.000 radnika, dok planira ulaganja od čak 200 milijardi dolara u AI infrastrukturu, a slične poteze su povukli i Orakl i kompanija Blok, firma koju vodi bivši izvršni direktor Tvitera Džek Dorsi, prenosi Tanjug.

Zatvaranje Ormuskog moreuza izazvalo je dramatične poremećaje u globalnoj trgovini, pa brodarske kompanije sada izdvajaju višemilionske sume kako bi ubrzale prolaz kroz Panamski kanal i izbjegle rizične rute.

Kompanije su platile i do četiri miliona dolara kako bi njihovi brodovi prošli kroz Panamski kanal dok je Ormuski moreuz zatvoren, saopštila je Uprava Panamskog kanala, što je izazvalo tektonske promene u globalnim trgovinskim tokovima.

Dok se prolaz kroz kanal obično naplaćuje po fiksnoj ceni putem rezervacija, firme bez rezervisanog termina mogu da prođu plaćanjem dodatne naknade na aukciji za slobodne slotove, koji se dodjeljuju najboljem ponuđaču, umjesto da danima čekaju ispred obala Panama Sitija.

Ta cijena je posljednjih nedjelja naglo porasla jer su Iran i Sjedinjene Države stvorili usko grlo na ključnoj pomorskoj ruti, Ormuskom moreuzu, pa je potražnja za tim terminima eksplodirala.

Brodovi sve češće prolaze kroz Panamski kanal jer se pošiljke preusmjeravaju, a kupci naručuju robu iz drugih zemalja kako bi izbjegli trgovinu preko sada izuzetno rizičnog Bliskog istoka.

“Uz sva bombardovanja, projektile, dronove… kompanije kažu da je bezbednije i jeftinije proći kroz Panamski kanal. Sve ovo utiče na globalne lance snabdijevanja”, rekao je Rodrigo Norijega, advokat i analitičar u Panama Sitiju. Istovremeno, Norijega kaže da panamska vlada maksimalno koristi ono što može da zaradi od Panamskog kanala.

Prosječna cijena prolaska kroz kanal kreće se između 300.000 i 400.000 dolara, u zavisnosti od plovila. Ranije su kompanije, kako bi došle na red ranije, plaćale dodatnih 250.000 do 300.000 dolara. Posljednjih nedjelja, prosječan dodatni trošak je skočio na oko 425.000 dolara.

Rikaurte Vaskez, administrator kanala, rekao je da je jedna druga kompanija, čije ime nije otkrio, platila dodatnih 4 miliona dolara kada je njen tanker sa gorivom morao da promijeni destinaciju zbog trenutnih geopolitičkih tenzija.

“Bio je to brod koji je prevozio gorivo za Evropu, pa su ga preusmjerili ka Singapuru, a morao je da stigne što je pre moguće jer Singapuru ponestaje goriva”, rekao je on.

Druge naftne kompanije platile su i više od tri miliona dolara pored osnovne naknade za prolaz, kako bi ubrzale tranzit u situaciji naglog rasta cijena nafte.

Vaskez je naglasio da se brodovi ne gomilaju u čekanju na kanal i da se veliki iznosi mogu više objasniti naglim promjenama ruta i većom potrebom da brodovi što brže stignu od jedne do druge tačke usred većeg trgovinskog haosa. On ističe da ovi troškovi nisu nova opšta tržišna cijena, već privremena taksa koju snose same kompanije.

“Oni sami odlučuju koliko visoko će ići sa ponudom”, rekao je Vaskez.

Iako zarađuje više novca od ovog novog talasa saobraćaja, panamska vlada istovremeno trpi i udarce zbog geopolitičkog nadmetanja.

U srijedu je Ministarstvo spoljnih poslova zemlje optužilo Iran za nezakonitu zaplijenu broda italijanske kompanije MSC Francesca pod panamskom zastavom u Ormuskom moreuzu.

Panama, zemlja sa jednom od najvećih brodskih registracija na svijetu, saopštila je da je brod “silom preuzet” od strane Irana. Nije odmah bilo jasno da li je plovilo još uvijek u iranskom pritvoru.

“Ovo predstavlja ozbiljan napad na bezbednost na moru i predstavlja nepotrebnu eskalaciju u trenutku kada se međunarodna zajednica zalaže da Ormuski moreuz ostane otvoren za međunarodnu plovidbu bez prijetnji ili bilo kakve prisile”, navodi se u saopštenju.

Norijega, analitičar, smatra da bi iznosi koje kompanije plaćaju za prolaz kroz Panamski kanal mogli dodatno da se povećaju ako se sukob nastavi, s obzirom na to da cijene nafte već dramatično rastu. Cijena barela nafte marke Brent nakratko je ove nedjelje skočila iznad 107 dolara, sa oko 66 dolara po barelu prije godinu dana.

“Niko zapravo nije predvideo potencijalne efekte koje će rat imati na globalnu trgovinu”,rekao je Norijega.

Dok se prolazak kroz kanal uobičajeno naplaćuje po fiksnoj tarifi putem rezervacija, firme bez rezervisanog termina mogu proći tako što plate dodatnu naknadu na aukciji za slobodne slotove, koji se dodjeljuju najvišem ponuđaču, umjesto da danima čekaju ispred obala Panama Sitija.

Ta cijena je u proteklim sedmicama naglo skočila kako su Iran i Sjedinjene Američke Države stvorili usko grlo na ključnoj brodskoj ruti, moreuzu Ormuz, pa je potražnja za tim terminima eksplodirala.

Brodovi sve češće prolaze kroz Panamski kanal jer se pošiljke preusmjeravaju, a kupci naručuju robu iz drugih zemalja kako bi izbjegli trgovinu preko sada izuzetno rizičnog Bliskog istoka.

Sigurnije i jeftinije proći kroz Panamski kanal

“Uz sva bombardovanja, projektile, dronove… kompanije kažu da je sigurnije i jeftinije proći kroz Panamski kanal”, kaže Rodrigo Noriega, advokat i analitičar u Panama Sitiju i dodaje da “sve to utiče na globalne lance snabdijevanja”.

Istovremeno, Noriega navodi da panamska vlada maksimalno koristi ono što može da zaradi od Panamskog kanala.

Prosječna cijena

Prosječna cijena prolaska kroz kanal kreće se između 300.000 i 400.000 dolara, u zavisnosti od plovila. Ranije su kompanije, kako bi došle na red ranije, plaćale dodatnih 250.000 do 300.000 dolara.

U posljednjim sedmicama prosječan dodatni trošak skočio je na oko 425.000 dolara.

Ricaurte Vaskez, administrator kanala, rekao je da je jedna kompanija, čije ime nije otkrio, platila dodatnih četiri miliona dolara kada je njen tankerski brod s gorivom morao da promijeni odredište zbog aktuelnih geopolitičkih tenzija.

“Bio je to brod koji je prevozio gorivo za Evropu, pa su ga preusmjerili za Singapur, i morao je što prije stići jer Singapuru ponestaje goriva”, rekao je. Druge naftne kompanije platile su i više od tri miliona dolara povrh osnovne naknade za prolazak, kako bi ubrzale tranzit u situaciji naglog rasta cijena nafte.

Privremena taksa

Vaskez je naglasio da se brodovi ne gomilaju u čekanju na kanal te da se visoki iznosi više mogu objasniti naglim promjenama ruta i većom hitnošću da plovila što brže stignu od jedne do druge tačke usred većeg trgovinskog haosa. On ističe da ti troškovi nisu nova opšta tržišna cijena, već privremena taksa koju snose same kompanije.

“One same odlučuju koliko visoko će ići sa ponudom”, rekao je Vaskez.

Udarci zbog geopolitičkog nadmetanja

Dok zarađuje više novca od ovog novog talasa saobraćaa, panamska vlada istovremeno trpi i udarce zbog geopolitičkog nadmetanja. Tamošnje ministarstvo spoljnih poslova optužilo je Iran da je nezakonito zaplijenio brod pod panamskom zastavom, italijanske kompanije MSC Francesca, u moreuzu Ormuz. Panama, zemlja s jednom od najvećih brodskih registracija na svijetu, saopštila je da je brod “silom preuzet” od strane Irana. Nije bilo odmah jasno da li se plovilo još nalazi u iranskom pritvoru.

“Ovo predstavlja ozbiljan napad na sigurnost na moru i nepotrebnu eskalaciju u trenutku kada međunarodna zajednica zagovara da moreuz Ormuz ostane otvoren za međunarodnu plovidbu bez prijetnji ili bilo kakve prisile”, navedeno je u saopštenju, prenosi Telegraf.

Noriega smatra da bi iznosi koje kompanije plaćaju za prolazak kroz Panamski kanal mogli još rasti ukoliko se sukob nastavi, s obzirom na to da cijene nafte već dramatično rastu. Cijena barela Brent nafte ove sedmice je nakratko skočila iznad 107 dolara, sa oko 66 dolara po barelu prije godinu dana.

“Niko zapravo nije predvidio potencijalne efekte koje će rat imati na globalnu trgovinu”, rekao je Noriega.