Politika
MLADIĆ JEDVA GOVORI, neophodno liječenje u Srbiji
Zdravstveno stanje generala Ratka Mladića je veoma ozbiljno i pitanje je hoće li uopšte izdržati ukoliko mu hitno ne bude odobreno liječenje u Srbiji, izjavio je Srni generalov sin Darko Mladić.
Darko Mladić je rekao i da se njegova majka juče vratila iz Haga, te da je komunikacija supružnika bila minimalna.
“Njoj su dozvolili da ostane malo duže s njim, nego meni. Trudila se da ga bar malo motiviše, ali sve je jako teško, jer on ne može da priča, ne može da uzme više od gutljaja vode”, rekao je generalov sin.
Darko je naveo da će u slučaju da Hag bude odugovlačio sa donošenjem odluke po zahtjevu za privremeno puštanje generala na slobodu zbog liječenja, ponovo otići u Hag da bude uz njega.
Ukoliko odluka Mehanizma bude pozitivna, Darko Mladić pretpostavlja da bi njegov otac mogao vrlo brzo da bude prebačen na liječenje u Srbiju.
Porodica generala Ratka Mladića i njegov advokat Dragan Ivetić predali su 23. aprila zahtjev Mehanizmu za krivične sudove u Hagu za njegovo hitno puštanje na liječenje u Srbiji zbog izuzetno teškog zdravstvenog stanja.
Mehanizam nema obavezan rok da odluči po zahtjevu.
General Ratko Mladić imao je 10. aprila moždani udar i teško zdravstveno stanje mu se još više pogoršalo, jer ima ozbiljne neurološke, kardiovaskularne i nefrološke probleme
Nekadašnji komandat Glavnog štaba Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić od 2024. godine nalazi se u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom zbog teškog zdravstvenog stanja. Mehanizam je više puta odbio zahtjev da bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.
Politika
PREDIZBORNI PRITISCI U SRPSKOJ: Zloupotreba institucija postala glavno oružje u izbornoj kampanji
– Kako se bliže izbori, u javnim preduzećima i institucijama u Republici Srpskoj učestali su pritisci, ucjene i izrada spiskova takozvanih “sigurnih glasova”, upozoravaju predstavnici opozicije i politički analitičari. Iako je riječ o direktnom kršenju Ustava i Izbornog zakona BiH, stručnjaci ističu da je ova pojava postala ustaljena praksa koja vladajućim strukturama godinama služi za održavanje na vlasti.
Rukovodioci javnih preduzeća i ustanova, prema tvrdnjama iz opozicije, vrše direktan pritisak na zaposlene radi obezbjeđivanja stranačke podrške.
“Postoji jedna bolesna situacija u kojoj su pojedinci umislili da su vlasnici državnih preduzeća i ustanova, iako su stvarni vlasnici narod i radnici koji ih održavaju, dok su direktori smjenjivi”, upozorio je šef poslanićkog kluba SDS-a u NSRS Ognjen Bodiroga.
Pritisci na radnike u javnom sektoru nisu novina.
Pažnju javnosti još 2018. godine privukla je izjava predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, koji je tokom obraćanja radnicima Rudnika i termoelektrane Gacko otvoreno zaprijetio otkazima svima koji budu glasali za opozicione kandidate.
Ekspert za izborna pitanja Vehid Šehić naglašava da korijen ovog problema leži u samom procesu zapošljavanja u javnom sektoru.
“Ulaznica za dobijanje posla u javnom preduzeću ili ustanovi često je partijska knjižica, koja služi kao garancija za glas na izborima. Političke stranke u BiH su praktično preuzele ulogu zavoda za zapošljavanje”, ističe Šehić.
Analitičari ističu da su javni istupi oštećenih radnika rijetki, te da do njih dolazi tek kada pritisak postane neizdrživ.
“Mnogi koji se danas žale godinama su dobrovoljno učestvovali u toj političkoj trgovini i prećutno gradili temelje takvog sistema. Tek kada pritisak postane prevelik, traže zaštitu medija i javnosti, zaboravljajući sopstvenu dosadašnju ulogu u tom procesu”, ocjenjuje politička analitičarka Tanja Topić.
Da se praksa izrade spiskova nastavlja, potvrđuju i nedavno procurjeli interni dokumenti banjalučkog odbora SNSD-a. U njima se vodi evidencija o građanima koji podržavaju ili ne podržavaju ovu stranku, što, prema ocjeni stručnjaka, predstavlja ozbiljnu zloupotrebu ličnih podataka i javnih resursa u stranačke svrhe.
BN
Politika
BIH NA ZAČELJU REGIONA: Nije provela nijednu reformu, gubi milione iz EU
Više od godinu dana nakon početka provedbe Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi evra, samo su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija osigurale više od jedne isplate povezane s provođenjem reformi.
Kako piše Euractiv, neujednačen napredak pokazuje da politička nestabilnost koči pojedine zemlje, ali otvara i pitanje provode li vlade trajne promjene ili samo ispunjavaju rokove kako bi dobile novac.
Evropska komisija pokrenula je Plan rasta 2023. godine radi ubrzavanja evropskih integracija. Finansijska sredstva uvjetovana su provođenjem konkretnih ekonomskih, institucionalnih i reformi u oblasti vladavine prava, uz postepeno uključivanje šest zemalja zapadnog Balkana u dijelove jedinstvenog tržišta EU.
Bosna i Hercegovina još nije provela nijednu reformu predviđenu Planom rasta, zbog čega nije mogla pristupiti raspoloživim sredstvima.
Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kallas upozorila je tokom nedavne posjete Sarajevu da će daljnja kašnjenja značiti i nove finansijske gubitke.
BiH je već izgubila 108 miliona evra, a do kraja godine mogla bi ostati bez više od 370 miliona evra, piše Fena.
Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija osigurale su više isplata uprkos vlastitim političkim podjelama. Stabilne parlamentarne većine, poput one u Albaniji, te politički kompromisi u Crnoj Gori omogućili su brže usvajanje reformskih mjera.
Direktori Centra za demokratiju i ljudska prava iz Podgorice Nevenka Vuksanović upozorila je, međutim, da formalno ispunjavanje ciljeva u Crnoj Gori nije uvijek praćeno dokazivim strukturnim promjenama.
Prema njenim riječima, brojčani ciljevi često su ostvareni, ali dokumentacija potrebna za nezavisnu provjeru rezultata nije dostupna, posebno u oblastima pravosuđa i vladavine prava.
Iz Evropske komisije naveli su da je Plan rasta istovremeno instrument evropske integracije i test sposobnosti vlada zapadnog Balkana da provedu obećane reforme.
(BN)
Politika
HOĆE LI AKCIZE NA GORIVO KONAČNO BITI UKINUTE? Delegati ponovo otvaraju pitanje nižih cijena na pumpama
U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ponovo bi se mogle naći izmjene Zakona o akcizama koje predviđaju privremeno smanjenje ili ukidanje akciza na gorivo, ali politički dogovor i dalje je neizvjestan.
Nakon novog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu i poskupljenja goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini, u parlamentarnu proceduru ponovo bi moglo biti vraćeno pitanje privremenog ukidanja ili smanjenja akciza na naftu i naftne derivate.
Prema nezvaničnim informacijama, pojedini delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH namjeravaju zatražiti da se izmjene Zakona o akcizama uvrste na dnevni red sjednice, nakon što su ranije dobile podršku u Predstavničkom domu.
Šta predviđaju izmjene Zakona o akcizama?
Predložene izmjene omogućile bi da Savjet ministara BiH, u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu, privremeno smanji ili u potpunosti ukine akcize na gorivo kako bi ublažio rast cijena.
Zagovornici ovog rješenja smatraju da bi niže cijene goriva dovele i do smanjenja troškova prevoza, što bi moglo ublažiti pritisak na cijene robe i usluga.
Nešković: Građani ne smiju plaćati najveću cijenu
Delegat SDS-a u Domu naroda Želimir Nešković upozorio je da svaki rast cijena goriva direktno utiče na poskupljenje osnovnih životnih namirnica, prevoza i drugih usluga.
– Građani ne smiju biti kolateralna šteta stalnog rasta cijena. Dok se budžeti pune milionima maraka od akciza i PDV-a, građani svakim odlaskom na benzinsku pumpu i u prodavnicu plaćaju sve veću cijenu života. Zato je neophodno privremeno ukinuti akcize na gorivo i tako bar djelimično ublažiti udar na kućne budžete – rekao je Nešković.
Dodao je da privremeno ukidanje akciza neće riješiti sve ekonomske probleme, ali bi, kako kaže, predstavljalo konkretnu pomoć građanima i privredi.
SNSD i ranije bio protiv
Podsjećanja radi, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je u martu ove godine izmjene Zakona o akcizama, a za njih su glasala 32 poslanika, dok je protiv bilo šest poslanika SNSD-a.
Iz SNSD-a su tada poručili da predložene izmjene predstavljaju prenos nadležnosti na Savjet ministara BiH, te da se odluke o tako važnim pitanjima ne bi smjele donositi bez šire saglasnosti. Takođe su ocijenili da je riječ o populističkoj mjeri, ističući da je Vlada Republike Srpske već usvojila vlastite mjere za ublažavanje posljedica rasta cijena goriva.
Hoće li zakon dobiti podršku?
Poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Saša Magazinović pozvao je delegate Doma naroda da podrže izmjene Zakona o akcizama, ističući da bi one omogućile niže cijene goriva za građane.
Međutim, s obzirom na dosadašnja glasanja i političke odnose u Domu naroda, izgledno je da će usvajanje ovog zakona ponovo naići na ozbiljne prepreke. Prema ranijoj praksi, ukoliko delegati SNSD-a ne podrže dnevni red ili uskrate kvorum, sjednica bi mogla biti blokirana, što bi odgodilo odlučivanje o ovoj inicijativi.
-
Društvo2 dana agoKOLAPS NA GRANICI: Kilometarska kolona vozila prema novom mostu u Gradišci
-
Hronika1 dan agoTEŽAK UDES U BANJALUCI Učestvovala tri vozila i motocikl, petoro povrijeđeno
-
Hronika1 dan agoBORBA ZA GOLI ŽIVOT: Dvojica planinara uspjela stići do kampa, otkriveni novi detalji tragedije na Elbrusu
-
Društvo1 dan agoOKUPILI SE IZ SRPSKE, SRBIJE I CRNE GORE: Stanivuković posjetio Prasićijadu u Tišči (FOTO)
-
Politika3 dana agoKRESOJEVIĆ BEZ DLAKE NA JEZIKU: Minić je premijer sa najkraćim mandatom i najvećim zaduženjem
-
Politika2 dana agoDOK GRAĐANI JEDVA PLAĆAJU RAČUNE: Minić najavio razgovore o novom poskupljenju struje
-
Društvo2 dana agoDOBILI STE PORUKU OD GOOGLEA? Ne ignorišite je, jedan detalj može biti presudan
-
Svijet2 dana agoSTRAŠNA VATRENA STIHIJA: Više od 100.000 ljudi evakuisano iz svojih domova
