Hrvatska ulazi u novu fazu velikog naoružavanja. Nakon francuskih borbenih aviona „rafal“ (Rafale) i ugovorenih američkih sistema „hajmars“ (HIMARS), Hrvatska vojska dobiće i 18 južnokorejskih raketnih sistema K239 „čumu“ (Chunmoo), kojima će prvi put moći brzo i precizno djelovati po ciljevima na veoma velikim udaljenostima.

Ugovori o nabavci potpisani su danas, 10. septembra, u Zagrebu s južnokorejskom kompanijom „Hanva aerospejs“ (Hanwha Aerospace), a ukupna vrijednost projekta iznosi 544,1 milion evra s PDV-om, odnosno 435,2 miliona evra bez PDV-a.

Prema ranijoj odluci hrvatske Vlade, nabavka i isporuka sistema biće realizovane do 2029. godine.

Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić najavio je uoči potpisivanja da je riječ o 18 raketnih sistema dometa većeg od 300 kilometara, koji uključuju i balističke rakete.

„Sposobnosti kakve nikada nismo imali“
Koliki značaj Zagreb pridaje ovoj nabavci pokazuje i izjava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

„S ovakvim naoružanjem Hrvatska dobija sposobnosti kakve u ovom trenutku i nema niti ih je ikad imala“, rekao je Plenković na ceremoniji potpisivanja.

Prema njegovim riječima, „čumu“ će dopuniti američke sisteme „hajmars“ koje je Hrvatska već ugovorila, povećati domet i vatrenu moć Hrvatske vojske i omogućiti različite pravce snabdijevanja.

Anušić je otišao korak dalje, rekavši da će „čumu“, zajedno s „rafalima“, predstavljati „udarnu i najjaču snagu“ Hrvatske vojske.

Šta zapravo može „čumu“?
K239 „čumu“ je južnokorejski višecjevni raketni sistem postavljen na visokopokretnu platformu 8×8.

Jedna od njegovih najvećih prednosti je mogućnost korišćenja različitih vrsta raketa s istog lansera. Sistem može istovremeno nositi dvije različite vrste raketne municije, što omogućava djelovanje po različitim ciljevima bez promjene kompletnog sistema.

„Hanva aerospejs“ navodi da „čumu“ može koristiti navođene rakete kalibra 239 milimetara dometa do 80 kilometara, kao i taktičke balističke rakete CTM-290 (CTM-290), čiji domet doseže do 290 kilometara.

Hrvatska, međutim, za sisteme koje nabavlja govori o dometu većem od 300 kilometara. Ministar Anušić je 9. septembra naveo da se nabavljaju sistemi „dometa 300 plus kilometara, balističke rakete i sve što taj raketni sistem ima“.

Detalji o svim tipovima raketa i njihovim količinama koje će Hrvatska dobiti nisu javno objavljeni.

Uz „čumu“ stiže i „hajmars“
Posebno je zanimljivo što se Hrvatska nije odlučila između američkog „hajmarsa“ i južnokorejskog „čumua“ – već nabavlja oba sistema.

Zagreb je prethodno ugovorio američki „hajmars“, dok hrvatska Vlada navodi da će „čumu“ i „hajmars“ imati komplementarne uloge.

„Čumu“ će zamijeniti zastarjele višecjevne raketne sisteme „vulkan“ (Vulkan) i „grad“ BM-21 (GRAD BM-21), a Vlada Hrvatske navodi da će vojska prvi put dobiti mogućnost brzog i preciznog djelovanja po ciljevima na udaljenostima koje znatno premašuju domet klasične artiljerije.

Plenković je nabavku „čumua“ označio kao jednu od najvećih i najvažnijih investicija u modernizaciju Hrvatske vojske nakon „rafala“.

Posao vrijedan više od pola milijarde evra
Cijeli projekat vrijedan je 544,1 milion evra s PDV-om i trebalo bi da bude realizovan od 2026. do 2029. godine.

„Hanva aerospejs“ isporučiće lansere, raketnu municiju i prateću opremu, dok je poljski „VB elektroniks“ (WB Electronics) zadužen za komandno-upravljački sistem koji će sve komponente povezati u jednu operativnu cjelinu.

U posao će biti uključena i hrvatska kompanija „Končar“ (Končar), koja bi trebalo da ima ulogu u održavanju sistema nakon što budu uvedeni u Hrvatsku vojsku.

Anušić je kao prednosti južnokorejske ponude izdvojio cijenu, kvalitet i relativno kratke rokove isporuke.

Čumu sve prisutniji u Evropi
Hrvatska nije jedina evropska država koja se odlučila za ovaj južnokorejski sistem.

„Čumu“ su prethodno izabrale Poljska, Estonija i Norveška. „Hanva“ navodi da je, između ostalog, riječ o sistemu koji kombinuje veliku pokretljivost s mogućnošću brzog i preciznog raketnog djelovanja.

Poljska je posebno veliki korisnik ovog sistema, dok širenje „čumua“ na evropskom tržištu pokazuje da južnokorejska vojna industrija postaje sve ozbiljniji konkurent tradicionalnim američkim i evropskim proizvođačima.

Hrvatska posljednjih godina ubrzano modernizuje vojsku. Uz 12 francuskih „rafala“, nabavku „hajmarsa“ i sada „čumua“, Zagreb ulaže i u dodatno opremanje „rafala“, modernizaciju radarskih i komunikacionih sistema te druga sredstva.

Hrvatska Vlada pritom naglašava da cilj povećanja vojnih sposobnosti nije prijetnja drugim državama, već jačanje odvraćanja i sposobnosti zemlje u okviru NATO-a.zagreb, naoružavanje