Connect with us

Svijet

“OVO JE SRAMOTA!”: Žestok sukob Irana i Amerike u Ujedinjenim nacijama

Oštar sukob SAD i Irana obilježio je UN konferenciju o neširenju nuklearnog oružja. Vašington je izbor Teherana za potpredsjednika nazvao sramotom, dok Iran osuđuje američko licemerje.

Amerika i Iran oštro su se sukobili u Ujedinjenim nacijama zbog imenovanja Teherana za jednog od potpredsjednika konferencije posvećene neširenju nuklearnog oružja. Do verbalnog okršaja došlo je na otvaranju jedanaeste konferencije za reviziju Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), koji je na snazi od 1970. godine.

Iran je, uz još 33 zemlje, izabran za potpredsjednika na prijedlog “grupe nesvrstanih i drugih država”, kako je pojasnio predsjedavajući konferencije, vijetnamski ambasador Do Hung Vijet.

“Sramota za vjerodostojnost konferencije”
Američki predstavnik Kristofer Jev, pomoćnik sekretara u Birou za kontrolu naoružanja, ocijenio je imenovanje Irana “uvredom” za sam Ugovor o neširenju.

Stav Amerike: Utvrdio je kako je “neupitno da Iran već dugo pokazuje prezir prema obavezama koje iz NPT-a proizlaze” te da odbija saradnju sa agencijom UN za nuklearni nadzor kako bi se riješila otvorena pitanja o njegovom programu. Izbor Irana nazvao je “više nego sramotnim i sramotom za vjerodostojnost ove konferencije”.
Odgovor Irana: Reza Nadžafi, iranski ambasador pri Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), odbacio je američke tvrdnje kao “neutemeljene i politički motivisane”.
“Neprihvatljivo je da se Sjedinjene Države, kao jedina zemlja koja je ikada upotrebila nuklearno oružje i koja nastavlja da širi i modernizuje sopstveni nuklearni arsenal, pokušavaju nametnuti kao arbitar o tome ko poštuje pravila”, izjavio je Nadžafi na sastanku.

Nuklearno pitanje u središtu sukoba
Nuklearni program u središtu je dvomjesečnog rata između Irana sa jedne i Sjedinjenih Država i Izraela sa druge strane, a američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju je ponovio da Iran nikada ne smije doći u posed nuklearnog oružja.

Teheran već dugo traži da Vašington prizna njegovo pravo na obogaćivanje uranijuma, tvrdeći da to čini isključivo u miroljubive svrhe. Zapadne sile, međutim, strahuju da bi taj proces mogao da se iskoristi za proizvodnju nuklearnog naoružanja.

Procjene o naoružanju: Iran istrajava na tome da ne razvija nuklearno oružje, ali i IAEA i američka obavještajna zajednica nezavisno su procijenile da je Teheran do 2003. godine imao program razvoja nuklearnog oružja, koji je potom obustavljen.

U ponedjeljak su iranski izvori otkrili najnoviji prijedlog Teherana za okončanje sukoba, prema kojem bi se rasprava o iranskom nuklearnom programu odložila do završetka rata i rješavanja sporova oko pomorskog saobraćaja u Zalivu.

Istovremeno, predsjednik Tramp sastao se sa svojim glavnim savjetnicima za nacionalnu bezbjednost kako bi razgovarali o sukobu. Portparolka Bijele kuće Karolin Luit poručila je novinarima da su “predsjednikove crvene linije prema Iranu vrlo, vrlo jasno postavljene, ne samo američkoj javnosti, nego i samom Iranu”.

Related Topics:

Svijet

USKORO KRAJ RATA IZMEĐU SAD I RANA? Evo šta piše u 14 tačaka memoranduma, Amerikanci lete u Evropu radi pripreme

Četiri aviona američkog Ratnog vazduhoplovstva poletjela su ka Evropi radi potpisivanja sporazuma između SAD i Irana o okončanju rata.

Američki sajt Aksios objavio je da su četiri aviona američkog Ratnog vazduhoplovstva poletela za Evropu u okviru priprema za moguću ceremoniju potpisivanja sporazuma između SAD i Irana o okončanju rata.

Izvori ovog medija upoznati sa pripremama navode da avioni idu ka švajcarskom gradu Ženevi gdje se očekuje da će potpredsjednik SAD Džej Di Vens potpisati sporazum u ime Vašingtona.

Aksios otkriva, pozivajući se na diplomatu iz jedne od zemalja posrednika u pregovorima i neimenovanog američkog zvaničnika, takođe i sadržaj Memoranduma o razumijevanju između SAD i Irana, za koji predsjednik Donald Tramp tvrdi da će uskoro biti potpisan.

U tom dokumentu se poziva na hitnu debokadu Ormuskog moreuza bez naplate “putarina” na toj pomorskoj ruti, kao i na ublažavanje sankcija Iranu u skladu sa time koliko Teheran bude poštovao sporazuma.

Memorandum bi produžio aktuelni prekid vatre na 60 dana, uključujući i teritoriju Libana, a tokom tog perioda bi se vodili pregovori o nuklearnom programu Irana.

Tekst uključuje i okvir za rješavanje problema iranskih zaliha obogaćenog uranijuma, mada bi bilo kakva akcija u vezi s iranskim nuklearnim programom zavisila od drugog, detaljnijeg sporazuma koji tek treba da uslijedi.

Iako Tramp tvrdi da bi sporazum mogao da bude potpisan već ovog vikenda, nakon prijetnje američkim zauzimanjem ostrva Harg ključnog za izvoz nafte, Iran je saopštio da još nije donio konačnu odluku.

Iranska agencija Mer objavila je detaljan spisak uslova koji se navodno nalaze u nacrtu memoranduma o razumijevanju sa SAD.

Ona se poziva na izvor blizak iranskom pregovaračkom timu, ali detalje nisu javno potvrdili ni Teheran ni Vašington.

U izvještaju se navodi da tekst još uvek nije zvanično odobrilo iransko rukovodstvo.

Prema mediju iz Teherana, nacrt memoranduma sadrži 14 tačaka:

1. Trajni i trenutni prekid rata na svim frontovima, uključujući Liban

2. “Posvećenost SAD nemiješanju u unutrašnje poslove Irana” i poštovanje njegovog suvereniteta

3. Ukidanje američke pomorske blokade u roku od 30 dana

4. Povlačenje američkih snaga iz područja blizu Irana

5. Ponovno otvaranje Ormuskog moreuza u roku od 30 dana “uz iranske aranžmane”

6. Suspenziju američkih sankcija na iransku naftu

7. SAD i saveznici će izraditi planove za obnovu Irana “vrijedne najmanje 300 milijardi dolara”

8. 60 dana pregovora radi postizanja konačnog sporazuma “zasnovanog na nuklearnim pitanjima i potpunom ukidanju” sankcija

9. Ponovno potvrđivanje iranskog obećanja da neće proizvoditi nuklearno oružje

10. Tokom pregovora, SAD neće povećavati svoje snage u regionu niti uvoditi nove sankcije

11. Oslobađanje 24 milijarde dolara blokiranih iranskih sredstava

12. Uspostavljanje mehanizma za praćenje sprovođenja sporazuma

13. Konačni sporazum treba da bude odobren rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN

14. Završni pregovori neće početi pre oslobađanja polovine zamrznutih iranskih sredstava, suspenzije sankcija na naftu i ukidanja pomorske blokade

Navodi se da su “razgovori o iranskom raketnom programu i podršci organizacijama otpora (proiranske paravojne formacije u regionu, prim. nov,) definitivno skinuti sa dnevnog reda”.

Nastavi čitati

Svijet

Horor na auto-putu u Mađarskoj, OSAM POGINULIH

Najmanje osam osoba izgubilo je život u dvije povezane saobraćajne nesreće koje su se dogodile u petak ujutro na auto-putu M1 u zapadnoj Mađarskoj, saopštila je policija.

Najteži incident dogodio se u blizini grada Đer, oko 120 kilometara zapadno od Budimpešte, kada je minibus sa devet putnika udario u kamion koji je stajao u koloni formiranoj nakon prethodne nesreće.

U sudaru minibusa i kamiona poginulo je sedam osoba, dok su dvije povrijeđene i prevezene u bolnicu. Prema informacijama mađarskih vlasti, svi stradali u ovom vozilu bili su muškarci.

Policija je navela da je minibus imao moldavske registarske oznake, dok je i kamion iz prve nesreće takođe bio registrovan u Moldaviji.

Lanac nesreća na prometnom auto-putu

Do tragedije je došlo nakon ranijeg sudara kamiona i građevinskog vozila na istoj dionici autoputa, u kojem je jedna osoba poginula.

Taj udes izazvao je višekilometarsku kolonu, a upravo je zaustavljeni saobraćaj bio jedan od razloga zbog kojeg je došlo do drugog, znatno smrtonosnijeg sudara.

Mađarski premijer Peter Mađar izrazio je saučešće porodicama nastradalih i potvrdio da su žrtve strani državljani, ali nije precizirao njihovu nacionalnost.

“Izražavam iskreno saučešće porodicama stradalih”, poručio je premijer putem društvenih mreža.

Auto-put M1 predstavlja jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Budimpešte i granice sa Austrijom, a svakodnevno njime prolazi veliki broj teretnih vozila i putnika.

Policija nastavlja istragu kako bi utvrdila sve okolnosti nesreća, dok su saobraćajne gužve na tom području trajale satima nakon tragedije, prenosi “TimesLive”.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA PRAVILA ZA KUPOVINU SKUPOCJENIH STVARI U EU: Bez ovih podataka o vama trgovci neće moći da prodaju robu

Nova pravila EU donose obavezu otkrivanja JMBG-a i PIB-a prilikom luksuznih kupovina.

Uskoro luksuzna kupovina više neće moći da se obavi pod velom tajnosti. Prilikom kupovine automobila, skupocjenog sata, nakita ili nekretnina, građani će morati da otkriju svoj JMBG, PIB ili druge osjetljive podatke koji su do sada bili zaštićeni. Nova, rigorozna pravila donosi Evropska unija, a stupanje na snagu planirano je za jul 2027. godine.

Evropska uredba poznata pod skraćenicom AMLR (Regulativa o sprečavanju pranja novca) ima jasan cilj: efikasnije suzbijanje pranja novca i zatvaranje kanala za finansiranje kriminalnih radnji. Primjena ovog zakona iz korijena će promijeniti način poslovanja velikog broja firmi, jer drastično proširuje obim ličnih podataka koje su preduzetnici dužni da prikupljaju direktno od svojih klijenata.

Ko se nalazi na udaru novih pravila?

Nove odredbe više se ne odnose samo na tradicionalni bankarski i finansijski sektor. Pod lupom regulatora naći će se širok spektar delatnosti. Nova pravila obavezuju:

  • Pružaoce usluga vezanih za kriptoimovinu i crowdfunding platforme,
  • Zajmodavce i agente za nekretnine,
  • Prodavce luksuzne robe i dilere automobila,
  • Umjetničke galerije i aukcijske kuće.
  • Identifikacija obavezna za sve transakcije iznad 10.000 evra

Kako prenosi ugledni list Dziennik Gazeta Prawna, nova pravila EU primjenjivaće se na sve transakcije čija vrijednost prelazi 10.000 evra (što na domaćem tržištu iznosi oko 1,17 miliona dinara).

Mala opaska: U originalnim izvještajima medija često se navodi iznos od 43.000 (što je vrijednost u poljskim zlotima), ali preračunato u našu valutu, limit iznosi pomenutih milion i po dinara.

Ukoliko vrijednost kupovine prelazi ovaj prag, kupac je u obavezi da prodavcu dostavi sve podatke potrebne za sprovođenje detaljne identifikacione procedure. U zavisnosti od vrste transakcije, trgovci će zahtevati JMBG, PIB, IBAN računa i druge dokaze o identitetu.

Bankovni transfer gubi status “automatskog dokaza”

Jedna od ključnih izmjena odnosi se na status samog plaćanja. Naime, bankovni transfer više neće automatski potvrđivati zakonitost porijekla novca. Dok su do sada ove provjere uglavnom bile isključiva odgovornost banaka i matičnih finansijskih institucija, spisak subjekata koji moraju da vrše rigorozne provjere sada se drastično širi na same trgovce. Namera evropskih zakonodavaca je jasna – ujednačiti pravila u svim zemljama i maksimalno otežati prikrivanje sumnjivog kapitala.

Trka sa vremenom za preduzetnike

Dok će kupci morati da se naviknu na gubitak privatnosti pri velikim kupovinama, pravi teret promjena podnijeće biznisi. Preduzetnici u luksuznim sektorima moraće u kratkom roku da implementiraju napredna tehnološka rešenja za usklađivanje sa propisima, prođu kroz proces obuke zaposlenih i pripreme kompleksnu dokumentaciju. Budući da je krajnji rok jul 2027. godine, vremena za prilagođavanje novoj eri poslovanja ima sve manje.

Nastavi čitati

Aktuelno