Švajcarska poslednjih godina sve više privlači radnike iz inostranstva, prije svega zbog visokih plata i stabilnog tržišta rada.

Mnogi razmišljaju o preseljenju u ovu alpsku zemlju u potrazi za boljim životnim standardom, a interes dodatno podstiče činjenica da se u brojnim sektorima posao može pronaći relativno brzo.

Prema podacima koje prenosi Business Insider, prosječna godišnja bruto plata za puno radno vrijeme iznosi oko 78.000 švajcarskih franaka, odnosno približno 83.000 evra. Visoka produktivnost, koja je među najvećima u zemljama OECD-a, zasniva se na dobro obrazovanoj i kvalifikovanoj radnoj snazi.

U sektorima poput finansija, IT-a, inženjerstva i medicine zarade su još veće i kreću se između 90.000 i 140.000 evra godišnje. Trenutno se radnici najviše traže u zdravstvu, ugostiteljstvu, hotelijerstvu, građevini, transportu i logistici.

Posebno su traženi fizički radnici, IT stručnjaci i medicinske sestre, a u mnogim slučajevima zapošljavanje je moguće gotovo odmah.

Ko ima najvišu platu?

Najviše plate koncentrisane su u većim ekonomskim centrima. Područje oko Ciriha okuplja brojne međunarodne kompanije, a sam grad generiše značajan dio prihoda finansijskog sektora. Lucern se ističe razvijenim tehnološkim sektorom i startapima, dok je Ženeva jedno od svjetskih diplomatskih središta, sa brojnim međunarodnim organizacijama, ambasadama i stranim kompanijama.

Kako domaće stanovništvo ne može da zadovolji potrebe tržišta rada, Švajcarska se u velikoj mjeri oslanja na dolazak kvalifikovanih stranih radnika. Procjenjuje se da svaka treća firma ima manjak zaposlenih, dok se kod velikih kompanija taj udio penje i do polovine. Upravo zbog toga poslodavci nude vrlo konkurentne uslove, a gradovi poput Ciriha, Ženeve i Bazela ubrajaju se među one sa najvišim primanjima na svijetu.

Zanimljivo je da prilike ne postoje samo za visokoobrazovane stručnjake, već i za radnike različitih profila.

„Najvažnije je dobro obrazovanje. Ko je spreman da radi, može dobro da zaradi“, kaže Matijas Esterman, Nijemac koji se u Švajcarsku preselio prije tri decenije.

Uslovi rada

Radna nedjelja u pravilu traje između 38,5 i 42,5 sati, a pravila o radnom vremenu i odmorima strogo se poštuju. Ipak, visoke plate prate i visoki životni troškovi. Kirije, zdravstveno osiguranje i svakodnevni izdaci znatno su skuplji nego u mnogim drugim evropskim zemljama, ali odnos primanja i troškova i dalje je povoljan za većinu zaposlenih.

Na primjer, cijena bioskopske karte iznosi oko 20 franaka (21 evro), obrok u restoranu oko 25 franaka (27 evra), dok mjesečna članarina za teretanu iznosi oko 85 franaka (90 evra). Kirija za dvosoban stan u centru Ciriha počinje od oko 2.000 franaka, u Ženevi od 1.200, a u Bazelu od približno 1.000 franaka.

Osim finansijskih prednosti, Švajcarska nudi i visok nivo bezbjednosti, kvalitetan životni standard i stabilnu ekonomiju, što je čini privlačnom kako za porodice, tako i za one koji traže dugoročnu karijeru u inostranstvu, piše Blic.

Najbogatiji čovjek na svijetu Ilon Mask smatra da je besmisleno štedjeti za penzionerske dane jer će, kako tvrdi, sa razvojem vještačke inteligencije (AI) nastati izobilje.

Izvršni direktor kompanija Tesla i SpaceX veliki je optimista kada je u pitanju vještačka inteligencija.

Ne smatra da bi ljudi trebalo da se opterećuju stvaranjem ušteđevine za daleku budućnost, što je suprotno savjetima mnogih finansijskih stručnjaka. “Ne brinite o ostavljanju novca sa strane za penziju za 10 ili 20 godina. To neće biti važno”, izjavio je Mask u podkastu Moonshots with Peter Diamandis.

Ovakav njegov kontroverzni stav proizlazi iz vizije svijeta transformisanog brzim napretkom vještačke inteligencije, robotike i energetike.

Mask očekuje da će vještačka inteligencija do 2030. godine nadmašiti inteligenciju svih ljudi zajedno. Na Zemlji će biti više humanoidnih robota nego ljudi

Takođe vjeruje da će na Zemlji biti više humanoidnih robota nego ljudi.

Uvjeren je da će vještačka inteligencija zamijeniti ljude u tradicionalnim poslovima, prije svega u kancelarijskim i intelektualnim zanimanjima.

“Sve osim fizičkog oblikovanja atoma vještačka inteligencija vjerovatno već sada može da radi – polovinu ili više od polovine poslova. Toliki napredak mogao bi dovesti do tolikog povećanja produktivnosti da će nadmašiti ono što ljudi uopšte mogu da zamisle kao izobilje”, ocijenio je Mask.
Univerzalni dohodak

Prema njegovim riječima, umjesto univerzalnog dohotka, svi će imati svojevrsni univerzalni dohodak tipa “možeš imati šta god poželiš”. U tom kontekstu smatra da plata, štednja i životni standard više neće imati isti smisao kao danas.

Istakao je da bi zahvaljujući vještačkoj inteligenciji u narednih pet godina ljudi bez ušteđevine mogli imati zdravstvenu njegu bolju od one koja je trenutno dostupna. Takođe smatra da bi mogla nestati ograničenja u dostupnosti robe, usluga i obrazovanja.

Ranije procjene

Maskovi stavovi nadovezuju se na njegove ranije procjene da će se vještačka inteligencija i humanoidni roboti u narednih 10 do 20 godina koristiti za obavljanje većine poslova, zbog čega vjeruje da bi novac mogao postati nebitan.

Rad bi u takvim okolnostima, kako kaže, postao stvar ličnog izbora i slobodnog vremena, slično današnjem bavljenju sportom ili igranju video-igara. Drugim riječima, rad više ne bi bio egzistencijalna potreba, prenosi B92.

“Ako želite da radite, to je isto kao kada možete da odete u prodavnicu i jednostavno kupite povrće ili da ga uzgajate u sopstvenoj bašti. Mnogo je teže uzgajati povrće u sopstvenoj bašti, ali neki ljudi to i dalje rade jer u tome uživaju”, rekao je Mask na Američko-saudijskom investicionom forumu.

Ipak, svjestan je i potencijalno negativnih posljedica društva u kojem ljudi ne moraju da zarađuju za život. Kako je upozorio, takva realnost mogla bi dovesti do duboke krize smisla, prenosi poslovni portal Fortune.

Putovanje avionom je većini ljudi rutina. Smiještate se na svoje sjedište, vežete pojas i čekate polijetanje. Ali za ljekarku hitne medicine Anitu Patel postoje nekoliko ključnih koraka koje ona preduzima prije svakog leta kako bi zaštitila sebe i svoju porodicu.

Najprljavije površine u avionu koje putnici zanemaruju
Doktorica Patel upozorava da su sklopivi stolovi u avionu među najprljavijim površinama. Na njima se jede, pije i čita, a djeca ih ponekad, kako kaže, čak i ližu. Zato ona nikada ne ulazi u avion a da ih prethodno ne dezinfikuje.

“Svi vidimo kako ekipe za čišćenje ulaze u avion čim mi izađemo. Njihovo vrijeme je ograničeno i jednostavno ne stignu da prebrišu svaki stočić”, objasnila je.

“Čim sjednem, odmah antibakterijskim maramicama prebrišem stočić”, kazala je.

Na tim površinama, upozorava, mogu se naći razne bakterije, virusi i mikroorganizmi koji izazivaju probavne tegobe.

“Niko ne želi da započne putovanje povraćanjem i prolivom”, rekla je.

Koliko dugo virusi i bakterije opstaju na površinama
Dodala je da mnogi virusi mogu da prežive na površinama dugo vremena, a neke bakterije i satima. Na primjer, virusi prehlade mogu opstati do sedam dana, grip do 48 sati, a virus koji izaziva COVID-19 od nekoliko sati do nekoliko dana.

Pošto ne postoje jasna pravila koja bi avio-kompanijama nalagala koliko često moraju da čiste te površine, odgovornost je u velikoj mjeri na putnicima.

Jedno manje istraživanje pokazalo je da su sklopivi stolovi najprljavije mjesto u avionu ili aerodromu, sa gotovo dvostruko više bakterija od sljedećeg najprljavijeg mjesta, slavina na fontanama za vodu na aerodromu.

“Prvih nekoliko minuta nakon što sjednete su ključni. Ako tada ne prebrišete stočić, propuštate najbolji trenutak, posebno ako imate malu djecu koja stalno stavljaju ruke u usta”, poručila je Patel, dodajući da briše sve površine oko sebe i svoje porodice, uključujući i kopču za otvaranje stola.

Zaštita od UV zračenja tokom leta
Osim dezinfekcije, Patel ističe i važnost zaštite od sunca. Mnogi nisu svjesni jačine UV zraka na velikim visinama.

“Sunčeva svjetlost, koja djeluje prijatno visoko u vazduhu, zapravo je štetnija nego na zemlji”, objasnila je, preporučujući nanošenje kreme za sunčanje prije svakog ljeta.

Iako roletne na prozorima pružaju određenu zaštitu, one ne blokiraju u potpunosti štetno UV zračenje koje se povezuje sa oštećenjem kože.

“Svoje sjedište možete donekle da kontrolišete, ali ne i sjedišta oko sebe”, napomenula je, dodajući da bi, da je “organizovanija”, u plan putovanja uključila i zaštitnu odjeću.

Male navike koje povećavaju bezbjednost u avionu
Patel je naglasila i važnost vezivanja sigurnosnog pojasa. Kaže da su ona i njena djeca vezani kad god sjede u avionu, čak i kada to nije obavezno. Ističe da su male mjere opreza važne za zaštitu putnika i porodice.

Ipak, dodaje da ove mjere ne bi trebalo da izazivaju stres, posebno tokom odmora.

“Nije cilj savršenstvo, već da uradite najbolje što možete”, zaključila je Patel, prenosi b92.