Connect with us

Svijet

PROSJEČNA PLATA U OVOJ ZEMLJI JE OKO 7.000 EVRA: Trenutno su ova zanimanja najtraženija

Švajcarska poslednjih godina sve više privlači radnike iz inostranstva, prije svega zbog visokih plata i stabilnog tržišta rada.

Mnogi razmišljaju o preseljenju u ovu alpsku zemlju u potrazi za boljim životnim standardom, a interes dodatno podstiče činjenica da se u brojnim sektorima posao može pronaći relativno brzo.

Prema podacima koje prenosi Business Insider, prosječna godišnja bruto plata za puno radno vrijeme iznosi oko 78.000 švajcarskih franaka, odnosno približno 83.000 evra. Visoka produktivnost, koja je među najvećima u zemljama OECD-a, zasniva se na dobro obrazovanoj i kvalifikovanoj radnoj snazi.

U sektorima poput finansija, IT-a, inženjerstva i medicine zarade su još veće i kreću se između 90.000 i 140.000 evra godišnje. Trenutno se radnici najviše traže u zdravstvu, ugostiteljstvu, hotelijerstvu, građevini, transportu i logistici.

Posebno su traženi fizički radnici, IT stručnjaci i medicinske sestre, a u mnogim slučajevima zapošljavanje je moguće gotovo odmah.

Ko ima najvišu platu?

Najviše plate koncentrisane su u većim ekonomskim centrima. Područje oko Ciriha okuplja brojne međunarodne kompanije, a sam grad generiše značajan dio prihoda finansijskog sektora. Lucern se ističe razvijenim tehnološkim sektorom i startapima, dok je Ženeva jedno od svjetskih diplomatskih središta, sa brojnim međunarodnim organizacijama, ambasadama i stranim kompanijama.

Kako domaće stanovništvo ne može da zadovolji potrebe tržišta rada, Švajcarska se u velikoj mjeri oslanja na dolazak kvalifikovanih stranih radnika. Procjenjuje se da svaka treća firma ima manjak zaposlenih, dok se kod velikih kompanija taj udio penje i do polovine. Upravo zbog toga poslodavci nude vrlo konkurentne uslove, a gradovi poput Ciriha, Ženeve i Bazela ubrajaju se među one sa najvišim primanjima na svijetu.

Zanimljivo je da prilike ne postoje samo za visokoobrazovane stručnjake, već i za radnike različitih profila.

„Najvažnije je dobro obrazovanje. Ko je spreman da radi, može dobro da zaradi“, kaže Matijas Esterman, Nijemac koji se u Švajcarsku preselio prije tri decenije.

Uslovi rada

Radna nedjelja u pravilu traje između 38,5 i 42,5 sati, a pravila o radnom vremenu i odmorima strogo se poštuju. Ipak, visoke plate prate i visoki životni troškovi. Kirije, zdravstveno osiguranje i svakodnevni izdaci znatno su skuplji nego u mnogim drugim evropskim zemljama, ali odnos primanja i troškova i dalje je povoljan za većinu zaposlenih.

Na primjer, cijena bioskopske karte iznosi oko 20 franaka (21 evro), obrok u restoranu oko 25 franaka (27 evra), dok mjesečna članarina za teretanu iznosi oko 85 franaka (90 evra). Kirija za dvosoban stan u centru Ciriha počinje od oko 2.000 franaka, u Ženevi od 1.200, a u Bazelu od približno 1.000 franaka.

Osim finansijskih prednosti, Švajcarska nudi i visok nivo bezbjednosti, kvalitetan životni standard i stabilnu ekonomiju, što je čini privlačnom kako za porodice, tako i za one koji traže dugoročnu karijeru u inostranstvu, piše Blic.

Svijet

POLICIJA SILOM RASTJERALA DEMONSTRANTE U MADRIDU Traže ostavku ministra nakon stravične željezničke nesreće

Španska policija upotrijebila je silu kako bi rastjerala demonstrante okupljene ispred Ministarstva saobraćaja u Madridu u znak protesta zbog željezničke nesreće u kojoj je juče poginulo najmanje 68 osoba, dok je više od 180 povrijeđeno, pišu španski mediji.

Prema navodima medija, više stotina ljudi okupilo se ispred zgrade Ministarstva saobraćaja u Madridu sa zahtjevom za ostavkom ministra Oskara Puentea.

Nekoliko demonstranata palilo je baklje i prevrtalo kontejnere.

Španski portali prenose da je bilo i nekoliko sukoba između policije i demonstranata, te da su bezbjednosne snage upotrijebile suzavac.

Građani Španije su na društvenim mrežama dijelili video-snimke demonstracija, a na pojedinim snimcima vidi se da demonstranti drže transparente na kojima piše poruka upućena premijeru Pedru Sančezu – “Sančezu, 114 smrnih slučajeva traži tvoju ostavku”.

Demonstranti time ukazuju na 68 osoba poginulih u nedavnoj nesreći i 45 koje su stradale u sličnom sudaru vozova u januaru.

Demonstranti su razvili i veliki plakat sa portretom ministra saobraćaja Puentea na kojem piše “kriminalci”.

Dva putnička voza sudarila su se juče u provinciji Toledo nakon kvara na kompjuteru, što je izazvalo gašenje bezbjednosnog sistema.

Španske vlasti proglasile su juče trodnevnu žalost za poginulima.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP RIJEŠIO DA PROMIJENI IME VJEŠTAČKOJ INTILIGENCIJI: Uskoro zabrana u svim državnim dokumentima

Američki predsjednik najavio je zabranu termina “vještačka inteligencija” u državnim dokumentima, uz tvrdnju da tehnologija zaslužuje drugačiji naziv.

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je da će u najkraćem roku zvanično zabraniti upotrebu izraza “vještačka inteligencija” u svim državnim dokumentima i institucijama, uz insistiranje da se umjesto toga koristi isključivo termin “superinteligencija”.

Tramp je u objavi na društvenoj mreži Truth Social istakao da je dosadašnji naziv potpuno pogrešan i zastario. Posebno je prozvao medije poput lista The Wall Street Journal, koje je pitao kada će prestati da koriste izraz koji po njemu zvuči kao da je riječ o lažnoj inteligenciji, umjesto o tehnologiji koja je, kako kaže, nevjerovatna.

Ovu temu pokrenuo je i tokom nedavnog obraćanja na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, naglasivši da svaka velika prekretnica nosi rizike, ali da “superinteligencija” u tome nije nikakav izuzetak.

Kritičare nove tehnologije uporedio je sa zagovornicima teorija o globalnom zagrijavanju i optužio ih za pretjerano širenje panike i tvrdnje da će roboti napasti ljude i izazvati katastrofu.

Kada je riječ o međunarodnim pravilima, stav Vašingtona je izričit – Sjedinjene Američke Države u potpunosti odbacuju svaki pokušaj uvođenja globalne regulative, uz Trampovu jasnu poruku da onaj ko pobijedi u trci za “superinteligenciju” zapravo pobjeđuje u svemu.

Nastavi čitati

Svijet

Profesorica napastvovala dvojicu učenika: IDE U ZATVOR

Bivša profesorica iz Australije osuđena je na 15 mjeseci zatvora zbog seksualnog zlostavljanja dvojice srednjoškolaca, starih 16 i 17 godina. Jedan od mladića zbog pretrpljene traume i osjećaja srama napustio je školu, a sud je utvrdio da je profesorica svjesno zloupotrijebila svoj položaj.

Tajla Li Brejli (Tayla Lee Brailey), 32-godišnja bivša profesorica iz Sidneja, osuđena je pred Okružnim sudom u Paramati, nakon što je priznala krivicu za četiri krivična djela povezana sa seksualnim zlostavljanjem učenika i materijalima koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece.

Prema izvještajima australijskih medija ABC News i News.com.au, Brejli je imala seksualni odnos sa 17-godišnjim učenikom u automobilu, dok je drugog, 16-godišnjeg učenika, seksualno dodirivala u učionici.

Kontakt uspostavila preko društvenih mreža
Tokom sudskog postupka izneseno je da je profesorica s učenicima komunicirala i putem društvenih mreža.

Sud je utvrdio da je bila svjesna da su njeni postupci nedopušteni, ali je uprkos tome nastavila sa zlostavljanjem i preduzimala korake kako bi prikrila ono što radi.

Sudija Elizabet Rajan (Elizabeth Ryan) naglasila je da je Brejli iskoristila autoritet koji je imala kao profesorica i povjerenje koje su joj učenici ukazali.

Posebno je istaknuto da se od nastavnika očekuje da štite djecu i mlade koji su im povjereni, a ne da svoj položaj koriste za njihovo iskorištavanje.

Učenik zbog srama prekinuo školovanje
Jedan od najpotresnijih dijelova suđenja bila je izjava učenika o posljedicama zlostavljanja.

Mladić je opisao da se nakon svega osjećao posramljeno i da je zbog toga napustio srednju školu prije završetka posljednjeg razreda.

Imao je probleme sa spavanjem i traumatična sjećanja, a odnosi sa školskim prijateljima bili su ozbiljno narušeni.

Posebno je teško podnosio osjećaj da je sam kriv za ono što mu se dogodilo.

Sudija je naglasila ozbiljnost posljedica koje seksualno zlostavljanje može ostaviti na mlade ljude, naročito kada dolazi od osobe kojoj bi trebalo da vjeruju.

Uhapšena dva puta u razmaku od dvije sedmice
Brejli je prvi put uhapšena u avgustu 2024. godine u jednoj školi u Sidneju.

Policija ju je tada teretila za seksualna krivična djela povezana s jednim učenikom.

Nakon što je puštena uz kauciju, ponovo je uhapšena manje od dvije sedmice kasnije, kada je istraga obuhvatila i drugog tinejdžera.

Na kraju je priznala krivicu za četiri krivična djela, uključujući seksualne radnje nad učenicima i zloupotrebu elektronskih komunikacija u vezi s materijalima koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece.

Identiteti učenika i naziv škole nisu objavljeni zbog zakonske zaštite žrtava.

Sud razmatrao i njeno psihičko stanje
Tokom izricanja presude razmatran je i psihološki nalaz prema kojem je Brejli dijagnostikovan bipolarni poremećaj.

Prema nalazu, u vrijeme počinjenja djela vjerovatno je prolazila kroz maničnu epizodu.

Sud je uzeo u obzir njeno psihičko stanje i kajanje, ali je zaključio da je znala da postupa pogrešno i da je pokušavala da sakrije svoje ponašanje.

Razmatrane su i posljedice koje je slučaj imao po njen privatni život. Izgubila je posao, brak i ugled, a prema sudskoj procjeni rizik od ponavljanja krivičnih djela je nizak.

Ipak, sudija je zaključila da je zatvorska kazna neophodna zbog težine zlostavljanja i narušavanja povjerenja između nastavnika, učenika i njihovih porodica.

U registru seksualnih prestupnika narednih 15 godina
Brejli je izrečena jedinstvena kazna od 15 mjeseci zatvora, a pravo na uslovni otpust steći će 24. aprila 2027. godine.

Takođe je naloženo da bude upisana u policijski registar osoba koje su počinile seksualna krivična djela nad djecom u australijskoj saveznoj državi Novi Južni Vels, gdje će ostati narednih 15 godina

Nastavi čitati

Aktuelno