Connect with us

Politika

ŠOK PODACI! Firme bez ijednog radnika u Srpskoj “okrenule” 40 miliona KM profita!

„Mljekara“ Laktaši koja zvanično nema zaposlenog nijedog radnika zaradila je prošle godine čak 17,1 milion maraka, a pored ove firme čak još njih 13 u Republici Srpskoj su bez ijednog radnika ostvarile milionsku dobit.

Ako posmatramo firme bez ijednog zaposlenog koje su ostvarile milionsku dobit ukupno njih 14, vidjećemo da su prošle godine zaradile oko 40 miliona maraka.

Poslovni rezultati „Mljekare“ su u prethodnom periodu varirali iz godine u godinu, pa su tako 2024. godine imali gubitak od 54.654 KM i nisu imali prihode, dok su godinu ranije odnosno zaradili 258.775 KM, a 2022. godine 2,8 miliona maraka.

Laktaška „Mljekara“ je sada u vlasništvu „Imleka“ iz Srbije.

Podsjećamo, U septembru 2010. godine „Mljekara“ je izmještena iz Banjaluke u Aleksandrovac kod Laktaša gdje je otvoren novi proizvodni pogon koji je trebao zaposliti nove radnike i povećati proizvodnju. Od svega nije bilo ništa, jer je nakon samo pola godine firma zatvorena, a svi radnici otpušteni. Svima je bilo jasno da je izmještanje bilo samo farsa kako bi se radnicima i javnosti zamazale oči. Ovim je stavljena tačka na privatizaciju i rad banjalučke „Mljekare“.

Milionsku zaradu bez ijednog zaposlenog ostvarila je i firma „Prijedor land development“ iz Prijedora u vlasništvu „Prijedor puteva“ a čija je dobit lani iznosila 4,2 miliona maraka.

Ovo preduzeće se, prema zvaničnim podacima, bavi izgradnjom stambenih i nestambenih zgrada, a njihovo poslovanje prethodnih godina je posebno interesantno.

Osnovani su 2010. godine i od tada su sve do prošle godine konstantno poslovali u minusu.

Inače, „Prijedor land development“ je ranije bila u vlasništvu preduzeća „EELD international“ iz Zagreba.

Bez ijednog radnika je prošle godine milione zaradila i firma „Pay concept“ iz Banjaluke čija je dobit iznosila 3,1 milion maraka.

Ovo preduzeće je u vlasništvu firme „Aktiva invest“ iz Banjaluke čiji je vlasnik Draženko Gloginjić.

Kada je u pitanju poslovanje firme „Pay concept“ koja se bavi upravljanjem računarskom opremom i sistemom 2024. godine su imali dobit u iznosu od 2,8 miliona KM, dok je 2023. godine njihova zarada iznosila 2,5 miliona maraka.

Ova firma je 2022. godine imala dobit u iznosu od 561.063 KM, dok su 2021. godine, kada su osnovani poslovali u minusu 385 KM.

Milione zaradila i firma bivšeg Radojičićevog savjetnika

Preduzće „A&K consulting“ iz Banjaluke je bez ijednog zaposlenog u prošloj godini uspjelo ostvariti dobit od 2,1 milion maraka.

Откријте још
Демографски подаци
Politički
Teniski turniri

Ova firma koja se bavi savjetovanjem koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje u vlasništvu je Siniše Kurteša profesora na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci i bivšeg savjetnika Igora Radojičića.

Oni su 2024. godine prema zvaničnim podacima imali dvoje zaposlenih i dobit u iznosu od 3,5 miliona KM.

Firma „Olimp net“ iz Doboja u vlasništvu Jovanke Kabanice je u prošloj godini imala dobit u iznosu od 1,9 miliona maraka.

Oni su počevši od 2020. godine konstantno poslovali u minusu, tako da su prošlu godinu završili više nego uspješno.

„Process Equipment DMT“  iz Bijeljine je još jedna u nizu firmi koje su ostvarile milionsku dobit bez ijednog radnika, te zaradila u prošloj godini 1,9 miliona KM.

Ovo preduzeće je u vlasništvu Davora Krmpota i osnovano je 28. marta prošle godine i već je uspjelo ostvariti pozamašnu dobit.

„Bola Consulting“ takođe iz Bijeljine prošle godine je bez ijednog zapsolenog zaradila 1,5 miliona KM.

Ova firma je u vlasništvu Almira Totića i u 2024. godini je zaradila nešto više od pola miliona KM, a u 2023. godini 363.952 marke.

Preduzeće „Digitboost solutions“ iz Banjaluke je imalo dobit od 1,3 miliona maraka i to bez ijednog zaposlenog.

Vlasnici ove firme koja je osnovana 2024. godine  su Filip Miljković, Daniel Djukić i Stefan Lučić, a prema zvaničnim podacima u pitanju je Agencija za reklamu i propagandu.

Na listi firmi koje su bez zaposlenih zaradile milione je čuveno preduzeće „Madisson K. consulting“ čije je transakcije provjeravala čak i Državna agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA).

Oni su prošle godine ostvarili dobit u iznosu od 1,1 milion KM.

Konkretno, SIPA je provjeravala transakciju Vlade Republike Srpske kompaniji „Madisson K. consulting“.

Detektor je ranije objavio da je Vlada RS pomenutoj firmi uplatila 1,3 miliona maraka za organizovanje sastanka sa američkim predsjednikom i potredsjednikom.

Kao vlasnik firme vodi se izvjesni Ivan Mišić, a preduzeće je registrovano na adresi Hotela „Bosna“.

Firma u vlasništvu Jusmira Hatunića „Castoro“ iz Banjaluke ostvarila je dobit od oko milion maraka, dok je preduzeće „Uplift“ koje je registrovano u opštini Osmaci bez ijednog zaposlenog uspjelo zaraditi takođe oko milion maraka.

Vlasnica firme „Uplift“ je Ivana Todorić.

Oko milion maraka je zaradilo i preduzeće „Fortel“ iz Banjaluke u vlasništvu Borisa Pavkovića i Zorana Balabana.

Kada su u pitanju preduzeća sa jednim radnikom, najviše je zaradila firma „DIP-CO“ iz Prijedora koja je u prošloj godini imala dobit od čak 18,3 miliona maraka.

Откријте још
Tehnološke vijesti
Zabavni sadržaji
Moda i ljepota

Vlasnik ovog preduzeća je Boro Babić, a ovo im je ubjedljivo najbolji poslovni rezultat otkad postoje.

U proteklih 25 godina najveću dobit su ostvarili 2020. godine kada su zaradili 2,9 miliona KM.

Po ovom podatku se vidi koliko je prošla godina bila uspješna za njih.

Slijedi firma „Wwin“ iz Banjaluke koja je lani ostvarila dobit od 17,7 miliona maraka i to samo sa jednim radnikom.

Na trećem mjestu po dobiti sa jednim zaposlenim je građevinsko preduzeće „Ban gradnja“ iz Banjaluke koje je prošle godine zaradilo 11,6 miliona KM.

Tu su i „Skechers BH“ sa zaradom od 5,8 miliona maraka, ali i „Niagara sports global managment“ iz Gradiške koje je ostvarilo dobit od 3,6 miliona maraka.

Čak 24 preduzeća sa samo jednim zaposlenim su lani ostvarili milionsku dobit.

(Capital)

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno