Iranski predstavnici napustili su pregovore sa katarskim posrednicima o okončanju rata sa Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je u ponedjeljak zvaničnik upoznat sa pregovorima, dodajući da je u opticaju nacrt prijedloga sporazuma i da je moguć još jedan sastanak.

Pregovarači su otišli u nedjelju, ali ne zbog poteškoća u pregovorima, rekao je zvaničnik, koji nije pružio dodatne pojedinosti o nacrtu prijedloga.

Iran traži okončanje američke pomorske blokade

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova rekao je da je osnova za pregovore iranski plan od sedam koraka iz septembra o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza i okončanju američke pomorske blokade, pri čemu Teheran sada navodi da bi se taj prijedlog mogao sprovesti u kraćem roku u slučaju postizanja dogovora.

Portparol Esmail Bagei rekao je da je zamjenik šefa diplomatije Kazem Garibabadi bio u Dohi kako bi olakšao razmjenu poruka sa Vašingtonom posredstvom katarskih posrednika.

„Naši zahtjevi su veoma jasno i transparentno artikulisani. Ti zahtjevi su razumni i logični: ne može se pokrenuti konačni sporazum niti se može ponovo otvoriti ili obezbijediti Ormuski moreuz ako se ne okonča američka pomorska blokada, ako se ne poštuju iranski zahtjevi i ne zadovolje legitimne potrebe Irana“, rekao je Bagei.

Katarska televizija Al Džazira u subotu je citirala iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija, koji je rekao da bi se Ormuski moreuz, u slučaju sporazuma, mogao otvoriti u roku od dva dana umjesto prvobitno predviđenih sedam. Američki predsjednik Donald Tramp odbio je raniji prijedlog Irana.

Tramp ne isključuje nove napade na Iran

Do najnovijih pregovora dolazi usred zabrinutosti da bi sukob ponovo mogao da eskalira nakon međuizbora za Kongres u SAD. Na pitanje o stavu Teherana prema međuizborima, Bagei je odgovorio da Teheran ne očekuje da će izbori „roditi nove SAD“, prenosi ATV.

Američki predsjednik Donald Tramp mogao bi dramatično pojačati napade na NATO alijansu ako njegova Republikanska stranka izgubi na srednjoročnim izborima, koji će se 3. novembra održati u Sjedinjenim Američkim Državama.

Saveznici NATO-a u strahu: Šta ako Tramp izgubi izbore?

Trojica diplomata su za briselski „Politiko“ rijekla da postoji zabrinutost da će Tramp, ako ga Kongres ograniči u domaćoj politici, kao vrhovni komandant američke vojske pokušati da učvrsti svoje nasljeđe u spoljnim poslovima. Tu ima slobodnije ruke, što bi, kako smatraju, moglo da znači povlačenje hiljada dodatnih vojnika iz Evrope.

Potencijalni potezi: Zašto se diplomate brinu?

“Obično se predsjednicima kojima je smanjena politička moć dešava miješavina izražavanja frustracija i avanturizma u spoljnoj politici”, rekao je jedan visoki evropski zvaničnik odbrane.

On je dodao da napad na NATO “izgleda da je stalni dio Trampovog pogleda na svijet”.

Bijela kuća brani Trampovu politiku prema NATO-u

Pomoćnica portparola Bijele kuće Olivija Vejls rijekla je za „Politiko“ da je “predsjednik Tramp učinio više za NATO nego bilo ko drugi”. Ona je navela njegove uspjehe u obezbjeđivanju sporazuma sa saveznicima o povećanju vojnih izdataka na pet odsto Bruto domaćeg proizvoda do 2035. godine. Takođe, istakla je jačanje američkog vojnog prisustva na Grenlandu i napore da se okonča sveopšti rat Rusije u Ukrajini.

Jedan od NATO diplomata je rijekao da bi se moglo dogoditi, ukoliko Republikanska stranka izgubi kontrolu u Kongresu, da Tramp “bude veoma ljut”.

Hakerski napad pogodio je više od 70 prodavnica i supermarketa nekoliko trgovinskih lanaca u Belgiji, Luksemburgu i Švedskoj, gdje su temperature u frižiderima i zamrzivačima podignute, a hrana koja se u njima nalazila morala je biti bačena kako bi se izbjegli rizici po bezbjednost potrošača.

Sistemi za hlađenje bili su poremećeni u više od 40 supermarketa kompanije „Delez“ u Belgiji i Luksemburgu, dok su slične probleme prijavili i trgovinski lanci „Karfur“ i „Spar“ u dvadesetak svojih prodavnica, prenosi belgijski VRT.

Izvršni direktor kompanije „Sabcobel“, koja se bavi instaliranjem rashladnih uređaja, Stefan Moelans rekao je da su hakeri daljinski prebacili isparivače sistema u režim odmrzavanja, što je dovelo do zagrijavanja frižidera.

– Počeli smo da mobilišemo tehničare sinoć u 1.00 čas kako bismo situaciju stavili pod kontrolu. Radili smo cijelu noć i jutro kako bismo isključili pogođene instalacije sa mreže – kazao je Moelans, dodajući da su, uprkos intervenciji, neke prodavnice morale da bace proizvode.

Hakerski napadi i u Švedskoj
Isti problem, odnosno povećanje temperature u frižiderima i zamrzivačima, jutros je prijavljen i u više dijelova Švedske, prenosi SVT.

Nekoliko prodavnica kompanije „Ica“ u Švedskoj objavilo je na društvenim mrežama da su im frižideri i zamrzivači hakovani.

Menadžer prodavnice „Ica Nara“ u Bodi na Olandu, Mats Olson, rekao je da ga je po dolasku na posao dočekala lokva vode na podu, dok je zamrzivač radio na temperaturi od 14 stepeni Celzijusa.

Prema njegovim riječima, svi zamrzivači i frižideri u toj prodavnici bili su isključeni, a roba uništena.

U centralnom dijelu Švedske šest prodavnica kompanije „Coop“ takođe je prijavilo da su bile meta hakera koji su podigli temperature u rashladnim uređajima.

Sličan napad dogodio se i u Francuskoj
Sličan incident dogodio se u Francuskoj 12. oktobra, kada je stotine prodavnica širom zemlje bilo meta hakerskih napada. Tom prilikom temperature u zamrzivačima i frižiderima podignute su na čak 50 stepeni Celzijusa.

Tužilaštvo u Parizu tada je saopštilo da je sajber napad „velikih razmjera“ pogodio umrežene rashladne uređaje kod nekoliko velikih trgovaca hranom širom Francuske.