Connect with us

Svijet

EVROPA TESTIRA ČETVORODNEVNU RADNU SEDMICU: Da li je bolji belgijski ili francuski model?

Najveći svjetski pilot-projekat četvorodnevne radne sedmice sproveden je u Britaniji u 61 kompaniji i donio je zanimljive rezultate – čak 92 odsto firmi odlučilo je da zadrži ovaj model i nakon šestomjesečnog testa. Belgija je ponudila ovu mogućnost svojim radnicima, a istraživanja je bilo i u Njemačkoj.

Inače, Belgija je prva zemlja Evropske unije koja je svojim zaposlenima ponudila mogućnost četvorodnevne radne sedmice, prenosi RTS.

Svi zaposleni imaju zakonsko pravo da od poslodavca traže četvorodnevnu radnu sedmicu, ali to znači da isti broj sati – 38 nedjeljno – treba da rasporede u četiri dana.

Dakle, nema kraćeg radnog vremena za isti nivo prihoda, i ideja je prije svega bila da se ljudima omogući fleksibilnost.

U susjednoj Holandiji drugačija je situacija – tamo se radi 32 sata nedjeljno. Holanđani prednost daju balansu između privatnog života i radnog vremena i odlučuju se za manji broj radnih sati, bez obzira na to što to eventualno znači i manje prihode.

Podaci, međutim, pokazuju da Holanđani zadržavaju isti nivo produktivnosti i kada rade kraće, ali postavlja se pitanje o dugoročnoj održivosti takvog modela.

U Francuskoj je odavno radna sedmica ograničena na 35 sati i zaposleni imaju mogućnost da rade četiri dana – a da li to znači manju ili istu platu zavisi od konkretnog dogovora sa poslodavcima.

Pilot-projekat u Britaniji

Najveći svjetski pilot-projekat četvorodnevne radne sedmice sproveden je u Britaniji u 61 kompaniji i donio je zanimljive rezultate. Čak 92 odsto firmi odlučilo je da zadrži ovaj model i nakon šestomjesečnog testa, prenosi RTS.

Smanjen osjećaj sagorijevanja prijavio je 71 odsto zaposlenih, 39 odsto kaže da ima manje stresa, a 37 odsto je osjetilo poboljšanje fizičkog zdravlja. I ne samo to – prihodi kompanija su porasli za čak 35 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Neki idu i korak dalje

Neke zemlje u ovim testovima i eksperimentima idu i korak dalje.

Recimo, na Islandu je raširenija praksa kraćeg radnog vremena za istu platu, jer se smatra da to može da djeluje motivišuće i da je poenta u kvalitetnijem i efikasnijem radu, a ne u broju sati.

I njemačke firme testirale četvorodnevnu radnu sedmicu

Kada je prije dvije i po godine sedamdesetak firmi u Njemačkoj krenulo u eksperiment sa četvorodnevnom radnom sedmicom, mnogi su sumnjičavo vrtjeli glavom. Štaviše, njemački političari su bili izrazito protiv, tvrdeći da nikada nijedna privreda nije porasla tako što su ljudi radili manje.

Međutim, dvije i po godine kasnije, 73 odsto firmi koje su učestvovale u eksperimentu istrajava u tome da njihovi zaposleni imaju tri slobodna dana nedjeljno, a da ostvaruju iste ili čak i bolje rezultate za istu ili veću platu nego ranije.

Studija je pokazala da firme koje su učestvovale u ovom eksperimentu nisu imale finansijske gubitke, da je stres zaposlenih pao za 20 odsto, da su im poboljšani zdravstveni rezultati, kao i da su pojedine firme primijetile da imaju znatno manje bolovanja.

Uprkos tome, njemački kancelar Fridrih Merc i većina šefova njemačkih korporacija izrazito su protiv četvorodnevne radne sedmice, smatrajući da to nije pravi korak u trenutku kada se Njemačka bori sa ekonomskom stagnacijom i kada pati od manjka kvalifikovane radne snage.

S druge strane, zastupnici skraćenog radnog vremena ističu da upravo digitalizacija i šire korišćenje vještačke inteligencije pomaže da se četvorodnevna radna sedmica mnogo šire primijeni u cijeloj njemačkoj ekonomiji.

U Srbiji se radi 41,3 sata nedjeljno, u EU 36 sati

Prema zvaničnim podacima Evropskog statističkog zavoda za 2024, Holanđani rade prosječno 32,1 sat nedjeljno, Nijemci 33,9, a radnici u Srbiji 41,3 sata nedjeljno. Poređenja radi, prosjek Evropske unije je 36 sati.

Podaci pokazuju i da svaki četvrti zaposleni u Srbiji radi više od 45 sati nedjeljno.

Zabluda da se manje radi

Advokat Ozren Slović je, gostujući u Beogradskoj hronici, rekao da je pitanje koje profesije mogu da „trpe“ ovakav model rada.

„Veštačka inteligencija će mnoge profesije da ubrza, olakša, uradi neki administrativni dio i tu će biti prostora da običan čovek radi mnogo manje“, navodi Slović.

Smatra da su visokoobrazovani profili, poput IT sektora, mjesta gdje je najprije moguće primijeniti ovaj model. U Srbiji postoji firma koja s uspjehom na ovaj način funkcioniše – Mikroelektronika.

„To je krug ljudi koji pokušava da se digitalizuje i automatizuje i da komunikaciju među zaposlenima ubrza“, rekao je Slović.

S druge strane, teško je zamisliti da maloprodaja radi četiri dana nedjeljno, ističe Slović, upozoravajući da bi se napravio još veći jaz među onima koji rade u kancelariji i na terenu.

„Ni postojeća prava radnika i zakonodavni okvir nismo u stanju da zaštitimo do kraja, tako da nije realno očekivati da ćemo dati još i jedan pride slobodan dan zaposlenom. S druge strane, koliko se brzo menja tehnologija, postepeno uvođenje tako nečega sigurno dolazi na red“, zaključio je Slović.

Pratioci Instagram profila Beogradske hronike odgovarali su na pitanje šta bi prije izabrali – četiri radna dana, a istu platu ili pet radnih dana, a veću platu. Više od polovine odgovorilo je da bi radili četiri dana.

Related Topics:

Svijet

Lavrov poručio Zapadu “Ako Evropa napadne Rusiju, RAT ĆE BITI VEOMA KRATAK!”

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izrazio je danas nadu da su evropske zemlje čule njegovo upozorenje da bi, u slučaju napada Evrope na Rusiju, uslijedio “veoma kratak rat”.

U intervjuu na Prvom kanalu, Lavrov je rekao da su Evropljani tokom prethodnih 500 godina živjeli na račun drugih, navodeći kolonijalizam i ropstvo, kao i da je politika evropskih zemalja dovela do izbijanja dva svjetska rata.

On je podsjetio i na Napoleonovu i Hitlerovu invaziju na Rusiju, u kojima su, prema njegovim riječima, učestvovali predstavnici cele Evrope.

Lavrov je rekao da je “ideja o nanošenju strateškog poraza Rusiji” i dalje u središtu, kako je naveo, težnji Zapada prema Ruskoj Federaciji.

Govoreći o situaciji u Ukrajini, Lavrov je rekao da za Rusiju rješavanje sukoba podrazumijeva ispunjavanje zadataka koje je Moskva postavila na početku specijalne vojne operacije i uklanjanje, kako je naveo, “osnovnih uzroka krize”.

On je, takođe, optužio ukrajinske vlasti da su “jedini režim na svijetu koji je zabranio čitav jedan jezik”, tvrdeći da je ruski jezik u Ukrajini zakonski ograničen od 2017. godine.

Lavrov je ocijenio i da evropske zemlje žele da na vlasti u Ukrajini zadrže, kako je rekao, “otvoreno nacistički i rusofobni režim” i da razmatraju planove za razmještanje određenih snaga na teritoriji pod kontrolom ukrajinskih vlasti. Međunarodni festival mladih održava se od 11. do 17. septembra u Jekaterinburgu.

Nastavi čitati

Svijet

BERLIN POVLAČI RADIKALAN POTEZ! Pooštrene kontrole i zabrane u borbi PROTIV ISLAMISTIČKOG TERORIZMA!

Njemačka savezna vlada planira pooštravanje krivičnog zakonodavstva u borbi protiv islamističkog terorizma, uključujući uvođenje strožih kazni za posebno opasne napade nožem, češću upotrebu elektronskih narukvica za nadzor osumnjičenih terorista i proširenje krivičnih djela povezanih sa propagandom Islamske države.

Prema planu, za posebno opasne tjelesne povrede počinjene nožem ili drugim opasnim oruđem, kada je ugrožen nečiji život ili prijeti teško oštećenje zdravlja, predviđena je minimalna kazna zatvora od godinu dana.

Planirano je i redovnije korišćenje elektronskih narukvica za nadzor islamističkih ekstremista.

Prilikom odlučivanja o uslovnom puštanju na slobodu, sudovi bi ubuduće izričito trebalo da uzimaju u obzir interes javnosti za bezbjednost kod kazni zatvora od najmanje šest mjeseci.

Predviđene su i izmjene u krivičnom pravu maloljetnika, kako bi se preciziralo da je, kada se ono primjenjuje na mlade punoljetne osobe, potrebno posebno obrazloženje.

Krivično djelo širenja propagande Islamske države biće prošireno, a biće uvedeno i novo krivično djelo koje se odnosi na prikupljanje novca za tu organizaciju.

Hubig je rekla da je “brutalni napad na berlinski CSD” još jednom pokazao da je islamistički terorizam “zaista ozbiljna prijetnja”.

U napadu na paradu povodom Dana Kristofer ulice u berlinskom parku Tirgarten, islamistički motivisani napadač Abdul Balut automobilom je uletio u masu, pri čemu je jedna žena ubijena, a najmanje 31 osoba teško povrijeđena.

Balut (21), kojeg su vlasti već poznavale kao radikalnog islamistu, ubijen je u pokušaju hapšenja dan nakon napada.

Nastavi čitati

Svijet

NAJVEĆA ISPORUKA SMRTI U ISTORIJI! Tramp šalje Izraelu 40.000 TONA RAZORNOG ORUŽJA!

Američki predsednik Donald Tramp odobrio je da se Izraelu proda 40.000 bombi teških po jednu tonu, u okviru jedne od najvećih ikada odobrenih isporuka ove vrste municije.

Paket naoružanja vredan 2,8 milijardi dolara (2,1 milijardu funti), uključuje 20.000 bombi MK-84, 20.000 bombi BLU-117 i 20.000 prodornih bojevih glava I-2000 namenjenih za uništavanje bunkera, objavio je New York Times.

Paket će biti plaćen kroz program stranog vojnog finansiranja, u okviru kojeg Izrael kupuje oružje novcem američkih poreskih obveznika. Time bi Izrael značajno obnovio zalihe teške municije nakon višegodišnjih sukoba u Gazi, Libanu i širom Bliskog istoka.

Bombе teške oko 907 kilograma spadaju među najrazornije konvencionalno oružje u arsenalima zapadnih zemalja.

MK-84 može da probije beton i metal i napravi veliki krater, dok je I-2000 projektovan za prodiranje kroz utvrđene ciljeve, poput bunkera, pre nego što eksplodira.

Proizvodnja i isporuka mogu trajati mesecima

Izrael je intenzivno koristio bombe od 1 tone protiv Hamasa i Hezbolaha, uz obrazloženje da te grupe namerno deluju iz civilnih područja i koriste podzemne bunkere i mreže tunela za čije uništavanje može biti potrebno teško naoružanje.

Prošle godine Tramp je odobrio paket municije vredan 2,04 milijarde dolara, koji je uključivao više od 35.500 bombi MK-84 ili BLU-117 i 4.000 prodornih bojevih glava I-2000.

Proizvodnja i isporuka mogu trajati mesecima ili godinama, iako Vašington ima mehanizme za ubrzavanje transfera.

Lideri Kongresa mogli bi da se usprotive prodaji, ali bi američki državni sekretar Marko Rubio na kraju mogao da nastavi realizaciju posla. Za blokiranje formalno odobrene prodaje Kongres bi morao da usvoji rezoluciju koja bi mogla da premosti predsednički veto.

SAD se suočavaju sa optužbama da ostaju bez zaliha naoružanja nakon višemesečnih borbi protiv Irana. U izveštaju generalnog inspektora američkog Ministarstva odbrane ove nedelje navedeno je da postoji manjak američke municije i “uska grla” u lancima snabdevanja.

Američki ministar odbrane Pit Hegset odbacio je te tvrdnje, dok se Tramp ranije hvalio da SAD imaju “praktično neograničene” zalihe municije.

(Telegraf.rs)

Nastavi čitati

Aktuelno