Connect with us

Svijet

EVROPA TESTIRA ČETVORODNEVNU RADNU SEDMICU: Da li je bolji belgijski ili francuski model?

Najveći svjetski pilot-projekat četvorodnevne radne sedmice sproveden je u Britaniji u 61 kompaniji i donio je zanimljive rezultate – čak 92 odsto firmi odlučilo je da zadrži ovaj model i nakon šestomjesečnog testa. Belgija je ponudila ovu mogućnost svojim radnicima, a istraživanja je bilo i u Njemačkoj.

Inače, Belgija je prva zemlja Evropske unije koja je svojim zaposlenima ponudila mogućnost četvorodnevne radne sedmice, prenosi RTS.

Svi zaposleni imaju zakonsko pravo da od poslodavca traže četvorodnevnu radnu sedmicu, ali to znači da isti broj sati – 38 nedjeljno – treba da rasporede u četiri dana.

Dakle, nema kraćeg radnog vremena za isti nivo prihoda, i ideja je prije svega bila da se ljudima omogući fleksibilnost.

U susjednoj Holandiji drugačija je situacija – tamo se radi 32 sata nedjeljno. Holanđani prednost daju balansu između privatnog života i radnog vremena i odlučuju se za manji broj radnih sati, bez obzira na to što to eventualno znači i manje prihode.

Podaci, međutim, pokazuju da Holanđani zadržavaju isti nivo produktivnosti i kada rade kraće, ali postavlja se pitanje o dugoročnoj održivosti takvog modela.

U Francuskoj je odavno radna sedmica ograničena na 35 sati i zaposleni imaju mogućnost da rade četiri dana – a da li to znači manju ili istu platu zavisi od konkretnog dogovora sa poslodavcima.

Pilot-projekat u Britaniji

Najveći svjetski pilot-projekat četvorodnevne radne sedmice sproveden je u Britaniji u 61 kompaniji i donio je zanimljive rezultate. Čak 92 odsto firmi odlučilo je da zadrži ovaj model i nakon šestomjesečnog testa, prenosi RTS.

Smanjen osjećaj sagorijevanja prijavio je 71 odsto zaposlenih, 39 odsto kaže da ima manje stresa, a 37 odsto je osjetilo poboljšanje fizičkog zdravlja. I ne samo to – prihodi kompanija su porasli za čak 35 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Neki idu i korak dalje

Neke zemlje u ovim testovima i eksperimentima idu i korak dalje.

Recimo, na Islandu je raširenija praksa kraćeg radnog vremena za istu platu, jer se smatra da to može da djeluje motivišuće i da je poenta u kvalitetnijem i efikasnijem radu, a ne u broju sati.

I njemačke firme testirale četvorodnevnu radnu sedmicu

Kada je prije dvije i po godine sedamdesetak firmi u Njemačkoj krenulo u eksperiment sa četvorodnevnom radnom sedmicom, mnogi su sumnjičavo vrtjeli glavom. Štaviše, njemački političari su bili izrazito protiv, tvrdeći da nikada nijedna privreda nije porasla tako što su ljudi radili manje.

Međutim, dvije i po godine kasnije, 73 odsto firmi koje su učestvovale u eksperimentu istrajava u tome da njihovi zaposleni imaju tri slobodna dana nedjeljno, a da ostvaruju iste ili čak i bolje rezultate za istu ili veću platu nego ranije.

Studija je pokazala da firme koje su učestvovale u ovom eksperimentu nisu imale finansijske gubitke, da je stres zaposlenih pao za 20 odsto, da su im poboljšani zdravstveni rezultati, kao i da su pojedine firme primijetile da imaju znatno manje bolovanja.

Uprkos tome, njemački kancelar Fridrih Merc i većina šefova njemačkih korporacija izrazito su protiv četvorodnevne radne sedmice, smatrajući da to nije pravi korak u trenutku kada se Njemačka bori sa ekonomskom stagnacijom i kada pati od manjka kvalifikovane radne snage.

S druge strane, zastupnici skraćenog radnog vremena ističu da upravo digitalizacija i šire korišćenje vještačke inteligencije pomaže da se četvorodnevna radna sedmica mnogo šire primijeni u cijeloj njemačkoj ekonomiji.

U Srbiji se radi 41,3 sata nedjeljno, u EU 36 sati

Prema zvaničnim podacima Evropskog statističkog zavoda za 2024, Holanđani rade prosječno 32,1 sat nedjeljno, Nijemci 33,9, a radnici u Srbiji 41,3 sata nedjeljno. Poređenja radi, prosjek Evropske unije je 36 sati.

Podaci pokazuju i da svaki četvrti zaposleni u Srbiji radi više od 45 sati nedjeljno.

Zabluda da se manje radi

Advokat Ozren Slović je, gostujući u Beogradskoj hronici, rekao da je pitanje koje profesije mogu da „trpe“ ovakav model rada.

„Veštačka inteligencija će mnoge profesije da ubrza, olakša, uradi neki administrativni dio i tu će biti prostora da običan čovek radi mnogo manje“, navodi Slović.

Smatra da su visokoobrazovani profili, poput IT sektora, mjesta gdje je najprije moguće primijeniti ovaj model. U Srbiji postoji firma koja s uspjehom na ovaj način funkcioniše – Mikroelektronika.

„To je krug ljudi koji pokušava da se digitalizuje i automatizuje i da komunikaciju među zaposlenima ubrza“, rekao je Slović.

S druge strane, teško je zamisliti da maloprodaja radi četiri dana nedjeljno, ističe Slović, upozoravajući da bi se napravio još veći jaz među onima koji rade u kancelariji i na terenu.

„Ni postojeća prava radnika i zakonodavni okvir nismo u stanju da zaštitimo do kraja, tako da nije realno očekivati da ćemo dati još i jedan pride slobodan dan zaposlenom. S druge strane, koliko se brzo menja tehnologija, postepeno uvođenje tako nečega sigurno dolazi na red“, zaključio je Slović.

Pratioci Instagram profila Beogradske hronike odgovarali su na pitanje šta bi prije izabrali – četiri radna dana, a istu platu ili pet radnih dana, a veću platu. Više od polovine odgovorilo je da bi radili četiri dana.

Related Topics:

Svijet

EKSPLOZIJA POTRESLA ATINU: Na meti ministar

Eksplozija je noćas, 1. novembra, odjeknula ispred kancelarije grčkog ministra za imigraciju i azil Tanosa Plevrisa u Atini, nakon što su nepoznate osobe postavile improvizovanu zapaljivu napravu.

U napadu je oštećen ulaz stambene zgrade u kojoj se nalazi ministrova kancelarija. Policija je pokrenula istragu, dok je Plevris poručio da je napad mogao da odnese ljudske živote.

Napad se dogodio oko 2.15 sati i prouzrokovao je materijalnu štetu na ulazu stambene zgrade u kojoj se nalazi kancelarija ministra, prenosi Prototema.

Eksplozija je oštetila glavna vrata zgrade i polomila prozore, prenosi Tanjug.

Policijske snage i tim iz Odjeljenja za uništavanje eksplozivnih sredstava stigli su na lice mjesta kako bi pregledali ostatke improvizovane naprave i prikupili dokaze o napadu.

U objavi na platformi X nakon napada, Tanos Plevris je rekao da su napad počinile “pristalice ilegalnih imigranata”.

Plevris je kazao da način na koji su naprave postavljene pokazuje da je onaj koji ih je postavio imao ubilačku namjeru, i da je napad mogao da ugrozi ljudske živote.

Policija je počela istragu o okolnostima incidenta i identitetu počinilaca.

Nastavi čitati

Svijet

PUŠILIN OPTUŽIO UKRAJINU ZA RATNI ZLOČIN: Tvrdi da ruske zarobljenike koriste kao bombaše samoubice

Korišćenje ruskih ratnih zarobljenika kao bombaša samoubica od strane Ukrajine je ozbiljan ratni zločin, rekao je lider Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin.

“Ovo je kršenje humanitarnog prava, ovo su zaista veoma ozbiljni ratni zločini, govorimo o korišćenju ratnih zarobljenika kao bombaša samoubica”, naveo je Pušilin u intervjuu za TASS.

On je dodao činjenice o ovom pitanju ignorišu međunarodni mediji, javnost i organizacije za ljudska prava.

Nastavi čitati

Svijet

Kako je otkrivena velika mana u KODU INTERNETA?

Vještačka inteligencija ubrzava pronalaženje potencijalnih grešaka, ali ne znači da će svaka prijava biti tačna, niti da se svaka greška može jednostavno otkloniti.
Zbog ozbiljnog bezbjednosnog propusta, prošle sedmice privremeno su ugašeni pojedini državni sajtovi u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Finskoj i Češkoj.

Američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) i tim Evropske unije za odgovor na računarske incidente (CERT-EU) preporučili su da se sistemi koji ne mogu odmah da budu zaštićeni privremeno isključe sa interneta.

Uzrok je bila greška u PHP-u, programskom jeziku na kojem radi veliki dio interneta. Prema podacima W3Techsa, koristi ga gotovo sedam od deset sajtova za koje je poznato kojim su programskim jezikom napravljeni. Na PHP-u se zasnivaju i popularne platforme poput WordPressa, kao i softver koji koristi Vikipedija. Zbog novootkrivenih propusta, i Fondacija Vikimedija privremeno je isključila pojedine sisteme.

Ono što ovaj slučaj čini posebno zanimljivim jeste način na koji je problem otkriven.

Istraživači su uz pomoć vještačke inteligencije uspeli da pronađu i ispitaju ozbiljne slabosti koje su godinama promicale stručnjacima. Time su oni koji štite sisteme dobili priliku da reaguju prije napadača. Međutim, propusti u pripremi i objavljivanju bezbjednosnih ispravki pokazali su koliko se ta prednost brzo može izgubiti.

Greška je postojala u sistemu godinama
PHP je programski jezik koji omogućava da sajtovi obavljaju različite funkcije, od prijavljivanja korisnika i pretraživanja sadržaja do pristupa bazama podataka. Za razliku od onoga što korisnik vidi na ekranu, veliki dio njegovog posla odvija se u pozadini, na serveru.

Problem nastaje kada se ozbiljna greška nalazi u samom programskom jeziku, a ne u pojedinačnom sajtu. U takvoj situaciji mogu biti ugroženi i sistemi čiji su vlasnici poštovali sva pravila i vodili računa o bezbjednosti.

U ovom slučaju otkrivene su dvije kritične ranjivosti koje su, pod određenim uslovima, omogućavale napadačima da bez lozinke izvršavaju komande na serveru. To je moglo da dovede do preuzimanja kontrole nad sistemom, krađe podataka ili prekida rada servisa. Hitne bezbjednosne ispravke za ove programe objavljene su 21. oktobra.

Prema navodima kompanije Wiz, koja je učestvovala u istraživanju, problematični dijelovi programskog koda postojali su duže od deset godina.

Još zanimljivije je to što su programeri PHP-a prve naznake jednog od problema uočili još 2024. godine. Međutim, tada nisu uspjeli da utvrde kako bi neko mogao da ga iskoristi za stvarni napad. Razmatrano je više načina da se greška otkloni, ali je svako rješenje nosilo određene rizike, pa se donošenje odluke odužilo.

PHP Foundation, neprofitna organizacija koja podržava razvoj ovog programskog jezika, priznala je da je kašnjenje bilo posljedica problema u načinu odlučivanja, ali i nedostatka ljudi i sredstava.

Situacija se promijenila u avgustu 2026. godine, kada su istraživači, koristeći modele vještačke inteligencije kompanija OpenAI i Google, pokazali kako se postojeće slabosti mogu iskoristiti za napad.

Kompanija Wiz tvrdi da je jedan njen istraživač, uz pomoć vještačke inteligencije, za nedjelju dana uspio da uradi ono za šta bi ranije timu vrhunskih stručnjaka bili potrebni mjeseci. To je procjena same kompanije, koju nije moguće nezavisno potvrditi, ali dobro pokazuje koliko se brzo mijenjaju mogućnosti za pronalaženje bezbjednosnih propusta.

Vještačka inteligencija tako nije samo pomogla da se pronađe greška, nego i da se vidi kako je moguće iskoristiti ove propuste.

To baš pojačava važnost sajber bezbjednosti, tako da alati koji stručnjacima omogućavaju da brže otkrivaju ranjivosti mogu pomoći i napadačima da ih pronađu i iskoriste.

Kada su istraživači u avgustu prijavili otkrivene propuste, dogovoreno je da detalji ostanu poverljivi dok ne budu spremne bezbjednosne ispravke. Takav postupak je uobičajen u sajber bezbjednosti. Cilj je da proizvođači softvera i vlasnici sistema dobiju dovoljno vremena da otklone problem prije nego što informacije o njemu postanu dostupne napadačima.

Međutim, ovog puta plan nije sproveden do kraja.

Dan prije objavljivanja ispravki, na internetu su se pojavile prve informacije o ranjivostima. Iste večeri jedna od kompanija koje su učestvovale u istraživanju greškom je objavila snimak na kojem je prikazano kako se propust može iskoristiti za napad.

Iako je snimak brzo uklonjen, već je bio preuzet i počeo je da se širi internetom. Prema navodima PHP Foundation, to je ubrzalo razvoj alata za iskorišćavanje ranjivosti.

Problemi se tu nisu završili. Sljedećeg jutra druga kompanija je, mimo dogovorenog rasporeda, objavila verziju softvera koja je već sadržala ispravke. Na taj način napadači su dobili dodatnu mogućnost da proučavanjem izmjena otkriju gdje se tačno nalazio problem, dok veliki broj korisnika još nije mogao da instalira zvanično ažuriranje.

Ispostavilo se, međutim, da su pokušaji napada počeli i prije toga.

Amazon je saopštio da je u svojim sistemima za praćenje zlonamjernih aktivnosti zabilježio pokušaj iskorišćavanja ranjivosti još 17. oktobra, četiri dana prije zvanične objave. Riječ je o posebno pripremljenim sistemima koji služe kao mamac za napadače, kako bi bezbjednosni stručnjaci mogli da proučavaju njihove metode.

Nije poznato da li bi taj prvi pokušaj uspio na stvarnom sajtu. Ipak, nakon objavljivanja informacija o ranjivostima, bezbjednosne kompanije počele su da beleže nagli rast pokušaja napada.

Ovaj slijed događaja pokazuje da otkrivanje greške i njeno otklanjanje nisu isto. Vještačka inteligencija pomogla je stručnjacima da pronađu problem koji je godinama ostao neprimijećen, ali je sve što je uslijedilo ponovo zavisilo od ljudi, njihovih odluka i sposobnosti da se međusobno dogovore.

Tehnologija napreduje brže od sistema koji treba da je štite
Problem je nastao na ovolikoj a to je da veliki dio interneta oslanja se na softver čiju bezbjednost održava relativno mali broj ljudi.

Na održavanju i zaštiti PHP-a radi manji tim stručnjaka, među kojima su zaposleni koje finansira fondacija i volonteri. Istovremeno, zahvaljujući razvoju vještačke inteligencije, broj prijavljenih ranjivosti naglo raste.

Od početka jula, prema podacima PHP Foundation, bezbjednosni tim je obradio više od sto prijava za koje se ispostavilo da su netačne, da se ponavljaju ili da prijavljeni problem nije moguće potvrditi.

Vještačka inteligencija, dakle, ubrzava pronalaženje potencijalnih grešaka, ali ne znači da će svaka prijava biti tačna, niti da se svaka greška može jednostavno otkloniti.

Za takve poslove su i dalje potrebni iskusni programeri, vrijeme, novac i dobro organizovan proces odlučivanja.

Zbog toga PHP Foundation sada poziva kompanije i države čije usluge zavise od ovog programskog jezika da dugoročno finansiraju njegovu bezbjednost.

Ovo pitanje prevazilazi sam PHP. Kako modeli vještačke inteligencije postaju sve sposobniji, razmak između otkrivanja bezbjednosnog propusta i trenutka kada neko može da ga iskoristi postaje sve kraći.Institucije i kompanije zato više ne mogu da računaju na to da će imati nedjelje ili mjesece da reaguju. U pojedinim slučajevima presudni mogu biti sati.

Nastavi čitati

Aktuelno