Connect with us

Društvo

PORAZNI PODACI BiH ne uvozi samo naftu, već HLJEB I VODU

Bosna i Hercegovina je zavisna o uvozu osnovnih životnih namirnica. To pokazuju podaci Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za 2025. godinu, prema kojima je ova zemlja uvezla prehrambene proizvode u vrijednosti 2,72 milijarde evra.

To je tri i po puta više nego što se uveze naftnih derivata, koji se u BiH uopšte ne proizvode.

Među najvećim uvoznim stavkama su goveđe meso, pšenica, gotovi pekarski proizvodi, stočna hrana, te voće i bezalkoholna pića. Izvoze se sirovine i poluproizvodi, kao što su smrznute maline, mlijeko i jestiva ulja.

-Takva struktura pokazuje da BiH svoju prehrambenu bezbjednost u velikoj mjeri oslanja na regionalna i evropska tržišta, što je čini osjetljivom na poremećaje cijena, logistike i trgovinskih tokova – rekao je za Radio Slobodna Evropa ekonomski analitičar Igor Gavran.

Gavran takav obrazac smatra stalnim i dugoročnim rizikom, jer rast cijena hrane na svjetskom tržištu direktmo povećava troškove života u BiH koja zavisi od uvoza.

Bosna i Hercegovina raspolaže obradivim zemljištem, povoljnim klimatskim uslovima i tradicijom poljoprivredne proizvodnje, ali domaća proizvodnja ne uspijeva da zadovolji potrebe tržišta.

Gavran kaže da će tako i ostati bez snažnijih ulaganja u domaću poljoprivredu, preradu i lance snabdijevanja.

Najveći uvoz osnovnih namirnica

Bosna i Hercegovina najveću zavisnost bilježi kod uvoza proizvoda koji čine temelj svakodnevne potrošnje stanovništva.

Među najvrjednijim uvoznim stavkama nalaze se goveđe meso, pšenica, pekarski proizvodi, stočna hrana, čokolada, bezalkoholna pića i pivo.

BiH je u 2025. uvezla meso vrijedno 131,1 milijun evra što sugeriše da domaće stočarstvo ne zadovoljava potrebe tržišta, bilo zbog nedovoljne proizvodnje, visokih troškova ili slabije konkurentnosti u odnosu na evropske proizvođače.

U 2025. godini Bosna i Hercegovina uvezla je pšenicu u vrijednosti od gotovo 66,5 milijuna evra, dok je uvoz gotovih pekarskih proizvoda porastao za 21 posto u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši gotovo 70 milijuna evra. To znači da domaće tržište u velikoj mjeri snabdijevaju strani proizvođači.

Jedna od najvećih pojedinačnih stavki u uvozu prehrambenih proizvoda čine sastojci za proizvodnju alkoholnih pića s 157,6 milijuna evra, zatim pivo s 94,3 miliona, kafa čiji uvoz je 2025. godine dosegnuo 93,2 milijuna evra i cigarete s 88,8 milijuna evra.

Faširane vode je u 2025. godini uvezeno u vrijednosti od 146,2 milijuna evra.

Istovremeno, morska riba, školjke i morski plodovi imaju zanemariv udio u prosječnoj potrošačkoj košarici, kao i agrumi, neke vrste povrća, te tjestenina.

S druge strane, najvrjedniji izvozni proizvodi bili su ulje od sjemena suncokreta ili šafranike za industrijske potrebe, mlijeko, konzervirani proizvodi od pilećeg mesa, slatki keksi, sirovo suncokretovo ulje, smrznute maline, vafli, voda, brašno i ostali pekarski proizvodi.

Mlijeko je među vodećim izvoznim proizvodima s 35,3 miliona, međutim značajan dio stočne hrane i repromaterijala dolazi iz uvoza koji je u 2025. godini porastao za oko devet posto, u odnosu na prethodnu, na 73,5 milijuna evra.

Dominantan uvoz iz Srbije, Hrvatske i Njemačke

Najveći dio uvoza dolazi iz Evropske unije, koja sudjeluje s oko 1,21 milijardi ili 54 posto ukupne vrijednosti, dok na zemlje regije (CEFTA) otpada 557 milijuna evra ili dodatnih 29 posto.

Među pojedinačnim državama najveći dobavljač bila je Srbija s uvozom od oko 701 milijun evra, a slijedile su Hrvatska s 334,3 miliona, Njemačka s 205,3 miliona, Italija sa 183,4 miliona i Mađarska sa 136,4 miliona evra.

BiH u samo dvije zemlje izveze hrane u vrijednosti većoj od 100 miliona evra, a jedini značajniji suficit ostvaren je u trgovini s Turskom, i to 15,8 milijuna evra, ponajprije zbog rasta izvoza ulja i brašna.

Ukupan uvoz prehrembenih proizvoda u BiH je 2025. godine iznosio 2,72 milijarde evra, dok je izvoz iznosio približno 619 miliona evra.

Ministarstvo spoljne trgovine BiH navodi da su više globalne cijene sirovina, hrane i energenata te suše, ratovi i logistički poremećaji povećali vrijednost uvoza u BiH, a ne veća potrošnja u BiH.

Radio Slobodna Evropa

Društvo

NAKON DRAME NA ELBRUSU: Preživjeli planinari bezbjedno stigli u BiH

Dvojica preživjelih planinara iz tragične nesreće na planini Elbrus (Rusija), Haris Adilović i Kemal Vidimlić, stigli su u BiH.

Iz GSS-a Zenica su za Euronjuz naveli da po dolasku neće biti izjava za medije, kako bi se preživjelim planinarima omogućilo da se u miru i dostojanstvu vrate svojim porodicama nakon teškog iskustva kojeg su preživjeli.

– Haris i Kemal stigli su noćas, slijedi period oporavka, a potom će organizovati konferenciju za novinare ili izdati zajedničko saopštenje o svemu – naveli su iz GSS-a Zenica.

Prema informacijama GSS-a, u narednim danima očekuje se i transport tijela stradalih planinara iz Rusije u BiH.

Nakon završetka svih administrativnih procedura i dopremanja posmrtnih ostataka, u Zenici će biti organizovana kolektivna sahrana za petoricu stradalih planinara.

U nesreći na Elbrusu život je izgubilo pet planinara iz Zenice, dr Meliha Čaušević, bračni par Alma i Denis Okanović, Almir Krivdić i Nermin Talam.

Nastavi čitati

Društvo

KOLONE SE TEK OČEKUJU: U avgustu i septembru masovno vraćanje vozača sa granica EU

BiH je proteklih sedam godina napustilo između 15.000 i 20.000 profesionalnih vozača, a taj trend se nastavlja, izjavio je predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić.

“Danas pronaći vozača koji može zadovoljiti potrebe firme zaista vrijedi zlata”, rekao je Grbić.

Kaže da su jedan od glavnih razloga odlaska profesionalnih vozača iz BiH višečasovna čekanja na graničnim prelazima.

“Nemoguće je izdržati 15 ili 20 časova, a zna biti i po dva dana čekanja da se pređe granični prelaz. To je neizdrživo,”naveo je Grbić.

Osim nedostatka vozača i višečasovnih čekanja na graničnim prelazima, kaže Grbić,

problemi sa kojima se suočavaju profesionalni vozači i transportne kompanije u BiH su rast cijena goriva i ograničenja boravka u EU, a stanje se iz dana u dan pogoršava.

“Nažalost, iz dana u dan sve više i više vozača odlazi iz BiH. Trenutno nemamo bukvalno nijednu transportnu firmu kojoj ne nedostaje od pet do 50 vozača. Veliki broj prevoznika radi preregistraciju firmi u Sloveniji ili Hrvatskoj i odlazi sa ovih područja upravo zbog nedostatka vozača i stanja na graničnim prelazima”, ukazao je Grbić.

On je podsjetio da poseban problem predstavlja i primjena pravila o boravku od 90 dana u periodu od 180 dana u zemljama EU.

“Već imamo slučajeve gdje vozači, kojima je od aprila ponovo počeo da se računa taj period, više ne mogu da voze jer su iskoristili dozvoljenih 90 dana i sada moraju da pauziraju. Ni u vezi s tim nije urađeno ništa. Postojala je opcija da Hrvatska prihvati izdavanje viza za vozače iz BiH, ali do danas apsolutno ništa nije urađeno”, rekao je Grbić.

On je upozorio da će naredni period donijeti dodatne probleme – avgust i septembar biće mjeseci masovnog vraćanja vozača sa granice, jer se već pri ulasku u Hrvatsku evidentira koliko je ko boravio u EU.

“Dobro je kada vozača vrate odmah sa granice. Problem nastaje kada ga zateknu u Njemačkoj, Austriji, Italiji ili Francuskoj. Tada slijede pritvor, deportacija, velike kazne, a kamion ostaje blokiran. To su ogromni problemi za prevoznike”, naveo je Grbić.

Govoreći o broju transportnih firmi, Grbić je naveo da je došlo do znatnog pada i da je od 2019. godine taj broj prepolovljen.

“Koliko znam, licenciranih prevoznika u Republici Srpskoj bilo je oko 3.700, a sada ih je oko 1.500, možda i manje”, rekao je Grbić.

Nastavi čitati

Društvo

OPREZ TOKOM TOPLOTNOG TALASA: Specijalista upozorio na navike koje mogu biti opasne

Najčešće greške koje građani čine prilikom visoke temperature vazduha, a koje dovode do kolapsa organizma, jesu neadekvatno oblačenje, direktna izloženost suncu ili obavljanje teških fizičkih poslova u domaćinstvima, rekao je specijalista porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka Srđan Radojković.

On je istakao da građani tokom visoke temperature vazduha ne bi trebalo da izlaze napolje, pogotovo od 14.00 do 18.00 časova, te da bi trebalo adekvatno da se hidriraju.

Hronični bolesnici i vrućina

Radojković je upozorio da posebno oprezni treba da budu pacijenti koji boluju od hroničnih nezaraznih bolesti.

On je rekao da se tokom ovakvih vremenskih prilika u ambulantu najčešće javlja mlađa populacija, koja boravi na bazenu ili na otvorenom, a koja prijavljuje simptome glavobolje, mučnine i povraćanja.

Savjeti za građevinske radnike

Radojković je istakao da je prijatno iznenađen što većina poslodavaca, pogotovo u građevinarstvu, ima zaposlene koji su naučili kako da se zaštite na suncu, te apelovao da ljudi koji rade na otvorenom, a posebno u niskogradnji, nose slojevitu odjeću pamučne tkanine do ručnog zgloba, šešire i da se adekvatno hidriraju.

Vrijeme tokom vikenda

U Republici Srpskoj tokom vikenda biće sunčano i vruće sa maksimalnom temperaturom vazduha od 34 do 41 stepen, a u višim predjelima od 29 stepeni Celzijusovih.

Plus 40

U ponedjeljak, 3. avgusta, nastavlja se sunčano i vruće vrijeme, dok će maksimalna temperatura vazduha biti od 33 do 40 stepeni Celzijusovih.

Slično će biti i u utorak, 4. avgusta, kada će maksimalna temperatura vazduha iznositi od 34 do 40, a u višim predjelima od 29 stepeni Celzijusovih, što će biti vrhunac toplotnog talasa.

Nastavi čitati

Aktuelno