Connect with us

Svijet

MISTERIJA TEŠKA MILIJARDE! Ne zna se gdje su završile pare iz kovid fondova!

Revizori Evropske unije su saopštili da nisu u mogućnosti da jasno prate način na koji se milijarde evra troše iz ogromnog fonda koji pomaže zemljama EU da obnove privredu od štete koju je izazvala pandemija kovida-19.

Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) bio je sistem grantova i kredita uspostavljen 2020. godine, dok su vlasti u 27 zemalja članica zatvarale granice, uvodile blokade i borile se za vakcine kako bi pokušale da zaustave širenje potencijalno smrtonosnog koronavirusa. U to vrijeme, najveći svjetski trgovinski blok bio je u svojoj najdubljoj recesiji do tada.

Do januara ove godine, finansiranje u te svrhe je dostiglo procijenjenih 577 milijardi evra.

Ali u novom izvještaju, Evropski revizorski sud je naveo da je teško pratiti kako su države rasporedile svoje dijelove tog novca. Nisu identifikovane hiljade primalaca sredstava, uključujući mnoga preduzeća ili velike konzorcijume.

“Bez ovih informacija ne možemo procijeniti da li su sredstva pravedno raspodijeljena, da li postoje rizici koncentracije, da li novac EU donosi vrijednost građanima – rekla je Ivana Maletić, članica Suda koji je vodio reviziju”, Transparentnost nije tehničko pitanje. To je osnovni uslov za povjerenje i odgovornost.

Evropska komisija je prikupila novac zaduživanjem na tržištima kapitala i isplatila ga za projekte koji jačaju privredu čineći je održivijom, ekološki prihvatljivijom i digitalnijom.

Grantovi i krediti su izdati kada su primaoci ispunili određene uslove. To je bila razlika s ranijom procedurom, prema kojoj su se sredstva obično isplaćivala na osnovu toga koliko bi projekat koštao. Po pravilima RRF-a, vlade takođe moraju javno objaviti 100 najvećih korisnika.

Revizori su rekli da su od 10 zemalja EU koje su posmatrali, 100 najvećih korisnika gotovo isključivo bila ministarstva, agencije i lokalne ili regionalne vlasti. Gotovo nikakve javne informacije nisu dostupne o primaocima iz privatnog sektora.

Maletić je rekla da poslanici EU koji istražuju moguću zloupotrebu sredstava, redovno traže informacije “o transferima i novcu koji ide kompanijama, konzorcijumima i drugima, a te informacije ne nalazimo”.

Revizori su se posebno mučili da dobiju detalje o primaocima u Francuskoj čije vlasti su rekle da je to zato što je “bilo previše administrativno teško dobiti informacije o krajnjim primaocima i isplaćenim iznosima”, piše u izvještaju.

“Možete zamisliti da u Francuskoj imamo hiljade i hiljade primalaca”, rekla je Maletić.

Slučajevi zloupotrebe su se već pojavili. Prije dvije godine, policija u Italiji, Austriji, Rumuniji i Slovačkoj uhapsila je 22 osobe u okviru istrage sumnjivog preusmjeravanja 600 miliona evra iz fondova za pomoć poslije pandemije.

Evropska komisija je kritikovala nalaze revizora i saopštila da su joj “ruke vezane” jer se o pravilima koja regulišu korišćenje fonda dogovorilo 27 država – članica. Komisija je branila uslove korišćenja i postizanje “prekretnica” za isplatu sredstava. Saopštila je da funkcioniše sistem zahtjeva za isplate iz fonda, za izvještaje o napretku i detaljne analize odluka o plaćanju i da je kontinuirano “angažovana” s državama-članicama na “rješavanju nedosljednosti”.

Ali revizori su zabrinuti da u EU jača podrška za pristup zajedničkim fondovima zasnovan na tom sistemu “postizanja uslova” što bi se mogao koristiti u sljedećem dugoročnom budžetu EU za isplatu poljoprivrednih subvencija ili pomoći za infrastrukturu, što su značajni dijelovi sedmogodišnjeg paketa potrošnje.

Maletić je rekla da “sistem dostizanja prekretnica” deklarisanih ciljeva “nije jasan” i da se u suštini svodi na to da “samo određeni broj ljudi dobija različite iznose. To je zaista model koji se ne može primijeniti na tradicionalne politike”. Budžet EU od 2028. do 2034. godine mogao bi da iznosi oko 2.000 milijardi evra.

Komisija je odbacila zabrinutost revizora, rekavši da je u svakom slučaju na 27 država – članica i Evropskom parlamentu da utvrde “dizajn budućih zakonskih prijedloga” o budžetu, prenosi Beta.

Svijet

ALBANCI NAPRAVILI HAOS U ŠTUTGARTU ZBOG PRESUDE VOĐAMA OVK: Sukobili se sa njemačkim specijalcima (Video)

Dok su masovna okupljanja albanske dijaspore u Minhenu i Kelnu protekla mirno, protesti u Štutgartu povodom presude liderima bivše OVK prerasli su u nemire u kojima su morale da intervenišu njemačke specijalne jedinice.

Hiljade Albanaca preplavile su velike gradove širom Njemačke kako bi protestovale zbog odluke Specijalnog suda protiv lidera OVK.

Dok su u pojedinim gradovima, poput Kelna i Minhena, protesti protekli bez ijednog incidenta, isto se ne može reći i za Štutgart.

Izvori portala IndeksOnline sa lica mjesta navode da je na protestu bila neophodna intervencija specijalnih jedinica njemačke policije. To je rezultiralo hapšenjem nekoliko demonstranata.

U nastavku pogledajte snimke:

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA NA BIRALIŠTIMA: Merc otkazao put u UN i sazvao krizni sastanak zbog mogućeg istorijskog poraza CDU-a

Oko četiri miliona birača u Njemačkoj odlučuje o sudbini vladajuće koalicije na dva ključna regionalna glasanja, dok istorijski nizak rejting kancelara i nezaustavljivi uspon desničarskog AfD-a prijete da pokrenu novu političku krizu u Berlinu.

Gotovo četiri miliona njemačkih birača izlazi danas na birališta na dva regionalna izbora na kojima bi uspon krajnje desnice i radikalne ljevice mogao da izazove nove političke potrese i ugrozi kancelara Fridriha Merca, koji je već ionako u veoma oslabljenoj poziciji.

Biračka mjesta u Berlinu i u pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji biće otvorena od 8 do 18 časova, nakon čega se očekuje objava prvih procjena rezultata.

Fridrih Merc, 70-godišnji kancelar, sazvao je krizni sastanak svoje konzervativne stranke CDU odmah nakon objave prvih rezultata. Predviđajući moguće posljedice glasanja, otkazao je svoje planirano putovanje u Njujork na Opštu skupštinu Ujedinjenih nacija.

Krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) pre dvije nedelje nanijela je težak poraz njegovom CDU-u u pokrajini Saksoniji-Anhaltu, u trenutku kada je kancelarova popularnost ionako na niskom nivou dok s koalicionim partnerima socijaldemokratama s mukom pokušava da sprovede obećane ekonomske reforme.

Prema anketama, očekuje se da će AfD u nedjelju ostvariti nove dobitke, ali bi oni trebalo da budu manje spektakularni nego u Saksoniji-Anhaltu, gdje joj je nedostajalo samo nekoliko mjesta za apsolutnu većinu.

CDU ispod cenzusa?
U pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji na Baltičkom moru, CDU je tek posmatrač u dvoboju između SPD-a popularne regionalne premijerke Manuele Svezig i AfD-a.

Krajnjoj desnici ankete daju 37 odsto podrške, SPD-u 35 odsto, dok je CDU potpuno zaostao i opasno se približio cenzusu od 5 odsto potrebnih za ulazak u regionalni parlament.

Pad CDU-a ispod ovog cenzusa bio bi istorijski presedan i novi šamar za kancelara Merca. U gradu-državi Berlinu situacija je sasvim drugačija, ali jednako napeta za CDU iz čijih redova dolazi aktuelni gradonačelnik.

Tamo su izjednačeni s radikalnom ljevicom Dih Linke (oko 20 odsto za svaku stranku), dok im je AfD za petama s 18 odsto. Poraz CDU-a tamo bio bi još jedan težak udarac za kancelara.

Nakon šesnaest mjeseci na vlasti, Merc je obećao da će pokrenuti nacionalnu ekonomiju koja stagnira, ponovo naoružati zemlju radi odvraćanja neprijateljske Rusije i obuzdati iregularnu imigraciju kako bi vratio birače koji su prešli AfD-u.

Iako su neki procesi pokrenuti, to nije zaustavilo uspon AfD-a, koji sada vodi u anketama na saveznom nivou.

Nikad niža podrška nekom kancelaru
“S ličnog stanovišta, situacija je prilično dramatična” za Fridriha Merca, analizira za AFP analitičar Roland Abold iz instituta za istraživanje javnog mnjenja Infratest Dimap.

“U našem posljednjem istraživanju u septembru, samo je 13 odsto ispitanika izjavilo da je zadovoljno njegovim političkim djelovanjem. To su najniže brojke koje smo ikada zabilježili za jednog aktuelnog kancelara”, rekao je.

Mercu ne ide u prilog ni međunarodni kontekst: kao i ostatak Evrope, Njemačka trpi poremećaje na svjetskom tržištu uzrokovane ratom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tesnaca.

Cijene goriva vratile su se na nivoe iz prvog talasa poskupljenja u proljeće, s prosječnom cijenom dizela od 2,42 evra po litru u subotu u podne.

Kao odgovor na to, vlada je u petak najavila novi poreski popust od oko 17 centi po litru za cijelu jesen, kao i razgovore o uvođenju gornje granice cijena najkasnije do 1. januara.

Tu najavu kandidat krajnje desnice u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, Lajf-Erik Holm, tokom svog posljednjeg predizbornog skupa u subotu u Šverinu, nazvao je “lošom šalom” i pokušajem “uticaja na ljude u posljednjem trenutku”.

Nastavi čitati

Svijet

UŽAS U AUSTRALIJI: Dijete pronađeno mrtvo u automobilu, dvoje djece i žena u kritičnom stanju

Jedno dijete je pronađeno mrtvo, dok se dvoje djece i žena bore za život nakon napada nožem u australijskoj saveznoj državi Novi Južni Vels.

Hitne službe pozvane su u nedjelju poslijepodne u ulicu Varata Roud (Waratah Road) u mjestu Veli Hajts (Valley Heights), na području Plavih planina.

Po dolasku na mjesto događaja, u automobilu su pronađeni žena i troje djece sa ubodnim ranama. Jedno dijete je preminulo, dok su dvoje djece i žena prevezeni u bolnicu u kritičnom stanju.

Građani prvi pomogli
Prema navodima policije, nekoliko prolaznika prvo je priteklo u pomoć povrijeđenima i pozvalo hitnu pomoć.

Dvoje preživjele djece, za koje se vjeruje da su mlađa od pet godina, prevezeno je u Dječiju bolnicu Vestmid (Westmead).

Žena u četrdesetim godinama prevezena je u bolnicu Vestmid. Njihovo stanje opisano je kao kritično, prenosi Avaz.

Istraga u tok
Policija je obezbijedila mjesto događaja i pokrenula istragu kako bi utvrdila šta se dogodilo.

Za sada nema informacija o okolnostima koje su prethodile napadu.

Policija je saopštila da u ovoj fazi istrage ne traga ni za jednom drugom osobom povezanom sa slučajem.

Istražitelji su pozvali građane koji imaju bilo kakve informacije o događaju, kao i snimke sa mobilnih telefona ili kamera iz vozila, da im se jave.

Nastavi čitati

Aktuelno