Connect with us

Uncategorized

VREMENSKI HAOS SE PRIBLIŽAVA BALKANU: Meteorolozi proglasili “kod crveno”

Prema najnovijoj prognozi koju je objavio meteorološki sajt “Severe Weather Europe” (SWE), 2026. godina biće u znaku “Super El Ninja”, fenomena koji trenutno pokazuje trend ka rekordnom intenzitetu bez presedana u modernoj istoriji.

El Ninjo se  intenzivira

Kako navodi SWE, podaci iz okeana potvrđuju da se El Ninjo intenzivira duboko ispod površine, a modeli sugerišu da bi ovaj događaj mogao da nadmaši čak i istorijski rekord iz 1877-1878. godine.

Ovaj atmosferski “kod crveno” (Code Red) pokreće masivni okeanski Kelvinov talas, koji deluje kao “sigurnosni ventil” za oslobađanje ogromne energije u globalni vremenski sistem.

Šta ovo konkretno znači za Srbiju i Balkan

Iako je El Ninjo fenomen koji primarno nastaje u Pacifiku, njegovi efekti se poput domina prelivaju na cijeli svijet. Kako piše SWE, uticaj na Evropu biće i te kako vidljiv već od ljeta 2026. godine.

Za područje Evrope, uključujući i naše prostore, prognoze ukazuju na prisustvo snažnog sistema visokog vazdušnog pritiska. Prema analizama koje prenosi sajt SWE, očekuje se formiranje takozvane toplotne kupole iznad centralnih dijelova kontinenta.

Visoke temperature i suša

Za Srbiju i Balkan to znači temperature iznad normale i sušne periode, naročito u centralnim i zapadnim dijelovima Evrope, dok se mi možemo naći na udaru vrelih vazdušnih masa.

Dramatičan obrt na jesen

Međutim, prava promjena, prema pisanju meteorologa, stiže sa jeseni. Dok će veći dio kontinenta i dalje bilježiti temperature iznad prosjeka, pozicioniranje zona niskog pritiska donosi potpuno drugačiju sliku za naš region.

“Pozicioniranje zona niskog pritiska u Mediteranu uzrokovaće povećane padavine u južnim, centralno-južnim i jugoistočnim dijelovima Evrope”, navodi se na ovom sajtu.

To znači da bi Balkan i Srbija mogli da se suoče sa ekstremno kišovitom jeseni i nestabilnim vremenom, što je direktna posljedica poremećaja koji donosi ovaj istorijski “Super El Ninjo”.

Zašto je ovaj El Ninjo drugačiji

Stručnjaci sa SWE ističu da se trenutno bilježi istorijski uspon temperatura okeana koji se dešava brže nego tokom prethodnih velikih događaja iz 1997. ili 2015. godine.

“Svaka nova prognoza pokazuje sve jači intenzitet fenomena”, piše SWE, naglašavajući da smo na putu ka događaju koji se dešava jednom u vijeku.

Ono što je posebno važno za nas jeste da El Ninjo pojačava suptropski džet strim, odnosno, mlaznu struju, što mijenja putanje oluja širom planete. Iako Evropa često ima manje direktan uticaj El Ninja u poređenju sa Amerikom, snaga ovogodišnjeg “super” događaja je tolika da će stabilizovati predviđene atmosferske obrasce, čineći dugoročne prognoze o vrelom ljetu i potopima na jesen prilično pouzdanim.

Na osnovu ove prognoze, Srbija i region treba da se pripreme za godinu ekstrema – od vrelih talasa pod toplotnom kupolom do naglih atmosferskih pražnjenja i obilnih padavina koje nam stižu sa Mediterana, zaključuje se u analizi koju je objavio SWE, a prenosi B92.

Uncategorized

STANIVUKOVIĆ ČUVA SRPSKU TRADICIJU: U Gomionici otkriven spomenik Kočićevom junaku Simeunu Đaku (FOTO)

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PSS-a Draško Stanivuković prisustvovao je u manastiru Gomionica otkrivanju spomenika Simeunu Đaku, junaku iz djela Petra Kočića koji simbolizuje slobodarski duh, snagu naroda i borbu za pravdu.

Stanivuković je poručio da Simeun Đak, nakon Petra Kočića i Davida Štrpca, zauzima posebno mjesto u krajiškom identitetu, te istakao da spomenik predstavlja čuvanje kulture sjećanja i poštovanja prema velikanima srpske istorije i književnosti.

Kako je naveo, riječ je o inicijativi njegove porodice koja je zaživjela u manastiru Gomionica, mjestu koje je snažno povezano sa Kočićevim nasljeđem.

– Njegujmo kulturu sjećanja, čuvajmo naše velikane, naše svetinje i vjeru u slobodu, jer narod koji pamti svoje korijene, zna kuda ide – poručio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Uncategorized

Prijavili ih mještani: Hodočasnike iz Srpske PRESRELA FEDERALNA POLICIJA, nećete vjerovati zbog čega (FOTO)

Hodočasnici iz Istočnog Novog Sarajeva jutros su iz Miljevića krenuli prema manastiru Ostrog.

Međutim, u Ilovicama ih je legitimisala policija Federacija BiH, i to bez ikakvog razloga, tvrde čitaoci Srpskainfo, koji su nam dostavili i fotografije sa lica mjesta.

Razlog je, kako navode, optužba tamošnjeg stanovništva da su hodočasnici nosili četničku zastavu.

“Grupu hodočasnika iz Istočnog Novog Sarajeva, koji su jutros iz Miljevića krenuli prema manastiru Ostrog, u Ilovicama je legitimisala policija FBiH. Kako su rekli, postupili su po prijavama njihovih građana, da mladići u povorci nose četničku zastavu. Šta je istina procijenite sami”, navodi se u pismu koje su nam poslali.

Podsjetimo, hodočasnici iz Miljevićima, uoči Svetog Vasilija Ostroškog, tradicionalno idu na pokloničko putovanje u manastir Ostrog.

Grupa kreće iz Miljevića, a dolazak u manastir Ostrog je 12. maja, radi poklonjenja moštima Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca.

Hodočasnici pješače više dana, a pridružuju im se i mještani lokalnih zajednica kroz koje prolaze.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Uncategorized

NAJVEĆA INVESTICIJA U ISTORIJI HRVATSKE: Data centar u Topuskom biće vrijedan 50 milijardi evra

Glavna tema u regionalnoj ekonomskoj javnosti posljednjih dana je data centar Pantheon AI, čija bi izgradnja trebalo da počne u mjestu Topusko u Hrvatskoj, a čija se vrijednost procjenjuje na čak 50 milijardi evra.

Riječ je o najvećoj investiciji u istoriji Hrvatske. Projekt finansiraju hrvatski preduzetnik Jako Andabak, rođen u Bosni i Hercegovini, te američki investitori koje predstavlja Rajan Rič (Ryan Rich).

Posebno je zanimljivo da će ovo postrojenje biti smješteno svega nekoliko kilometara od granice sa Bosnom i Hercegovinom, u neposrednoj blizini Velike Kladuše, što ga čini najbližim velikim tehnološkim projektom BiH.

Lokacija i razmjere projekta
Prema dostupnim informacijama, kompleks će se nalaziti u trouglu između sela Pecka, Katinovac i Crni Potok, gdje je već otkupljeno oko 1.500 hektara zemljišta. Analiza ove lokacije pokazuje koliko je zapravo projekt blizu BiH.

Sam podatkovni kampus nove generacije, snage jednog gigavata, prostiraće se na oko 310 hektara.

Topusko, koje je do sada bilo poznato po lječilištu i termalnim izvorima, ovim projektom bi moglo postati jedno od najvažnijih tehnoloških središta u Evropi.

Ogromna potrošnja energije
Pantheon AI spada u projekte koji zahtijevaju ogromne količine energije. Procjene govore da bi mogao trošiti između 20 i 30 posto ukupne godišnje potrošnje električne energije Hrvatske.

Zbog toga je planirana izgradnja potpuno nove energetske infrastrukture, uključujući: novu trafostanicu, oko 280 kilometara dalekovoda, solarnu elektranu snage oko 500 megavata.

Investitori navode da će se energija uglavnom nabavljati iz obnovljivih izvora, čime se pokušava ublažiti pritisak na postojeći elektroenergetski sistem.

Zašto baš ova lokacija
Lokacija nije izabrana slučajno. Ključni faktor bila je mogućnost povezivanja centra na čak četiri od šest najvećih transformatorskih čvorišta u Hrvatskoj.

To je presudno za funkcionisanje objekta ovakvih razmjera, koji se često opisuje kao “informatička fabrika informacija”.

Slični kampusi već postoje u razvijenim zemljama poput Njemačke i Francuske, a riječ je o industriji koja globalno bilježi snažan rast.

Rokovi i procedura
Iako su pismo namjere i otkup zemljišta već realizovani, projekt se još nalazi u fazi pripreme dokumentacije.

Potrebno je: izraditi kompletnu projektnu dokumentaciju, izmijeniti prostorne planove, pribaviti sve potrebne dozvole.

Prema najavama, izgradnja bi mogla početi naredne godine, dok se početak rada centra očekuje oko 2029. godine.

Uticaj na ekonomiju i tržište rada
Projekt bi mogao otvoriti oko 1.500 radnih mjesta u Topuskom i okolini, iako dio stručnjaka smatra da je taj broj optimističan za ovu vrstu industrije.

Osim direktnih radnih mjesta, očekuje se i širi uticaj na razvoj infrastrukture, energetike i lokalne ekonomije.

Čista industrija ili novi izazovi
Investitori ističu da data centri spadaju među “čistije” industrije u poređenju s tradicionalnim sektorima poput naftne ili teške industrije.

Ipak, projekat izaziva i određene polemike, prije svega zbog velike potrošnje energije i potrebe za dodatnom infrastrukturom.

Za sada ostaje otvoreno pitanje koliko brzo će projekt napredovati i kakav će dugoročni uticaj imati, ne samo na Hrvatsku, već i na širu regiju – uključujući i Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na njegovu neposrednu blizinu granici, prenosi Biznisinfo.

Nastavi čitati

Aktuelno