Connect with us

Politika

Sljedeći visoki predstavnik će biti funkcija bez STVARNE MOĆI

Iako još nije donesena odluka ko bi mogao biti nasljednik Kristijana Šmita na funkciji visokog predstavnika, čini se da su SAD predstavljanjem vizije kako vide OHR u budućnosti na sjednici Savjeta bezbjednosti UN tu funkciju učinile manje atraktivnom.

Stečajni upravnik

Pozicija visokog predstavnika do sada je uvijek bila atraktivna zato što je iza nje stajala politička moć zemlje koja ga šalje, ali i SAD, koje su dosljedno do dolaska Donalda Trampa na čelo Amerike uvijek branile njegovo postojanje i korištenje bonskih ovlaštenja u slučaju krajnje potrebe.

Ako se, prema novoj američkoj viziji, funkcija visokog predstavnika praktično svodi na poziciju stečajnog upravnika bez jake političke vidljivosti, postavlja se pitanje koja zemlja i koji karijerni diplomata bi imao motivaciju da preuzme takvu dužnost s ciljem da se sam ugasi.

Dva razloga

Kako saznajemo, postoje dva razloga zbog kojih se požurilo s rješavanjem sudbine Šmita na čelu ove institucije.

Čini se da, kao što je bio slučaj i s prethodnom američkom administracijom, nije postojalo razumijevanje vizije u kojem smjeru stvari treba da idu.

Šmit je želio da svoj mandat provede kao most između ekonomija Njemačke i BiH, i da taj most bude faktor stabilizacije prilika u zemlji.

S obzirom na to da u BiH nijedna politička elita nije imala interes za tim, Šmit nije uspio da nametne tempo, pa je i u prethodnoj američkoj administraciji postojala frustracija njegovim odlukama i načinom djelovanja, koja se sada samo povećala.

Drugi razlog bi mogla biti činjenica da će se na narednoj sjednici Savjeta bezbjednosti u oktobru razmatrati produženje mandata EUFOR-a, i zapadne zemlje su željele da izbjegnu situaciju da Rusija postavi uslov u vezi s izborom novog visokog predstavnika, pa se željelo u tu situaciju ući ili s već dobro uhodanim Šmitovim nasljednikom, ili sa Šmitom, koji bi tek 2027. nakon uspostavljanja nove vlasti nakon oktobarskih izbora polako krenuo ka izlaznim vratima.

SAD čine ono što je htjela EU, ali nije mogla

Kao što smo pisali, posebno je ironično što će se SAD sada umjesto jakog OHR-a založiti za njegovu tranziciju, što je zvanična politika EU, posebno potvrđena i u Mišljenju o kandidaturi BiH za EU od prije gotovo sedam godina.

Tu je rečeno da je potrebna tranzicija iz dejtonske u briselsku fazu, što uključuje i postepeno gašenje OHR-a. Upravo je jedan od razloga što EU nije stala iza Šmita u činjenici da bi na taj način javno prešla preko vlastite političke strategije koja podrazumijeva da zemlja kandidat za članstvo u EU ne može istovremeno imati međunarodnog namjesnika.

Iako se u medijima pisalo o tome da je Šmit natjeran da ode, čini se da to ipak nije tačno. Iako jeste postojao američki pritisak, Šmit je imao opciju da ostane i dobije solidnu podršku jakog dijela neameričkog dijela Savjeta za sprovođenje mira, da je tako odlučio.

Šta je konačno presudilo da se odluči na ovaj potez ostaje u domenu spekulacija, ali se može pretpostaviti da u trenutnim okolnostima u kojima postoji strukturalna kriza vlasti u BiH, a Njemačka i dalje ima sankcije prema Srpskoj, teško je očekivati da je moguće ostvariti neku ekonomsku saradnju bh. ekonomije s njemačkom, posebno u kontekstu izborne kampanje, pa je možda Šmit zaključio da bi ostati na ovoj funkciji bilo samo gubitak vremena.

EU bez spoljnopolitičke vizije

Osnovna poruka je da EU i dalje nema koherentnu spoljnopolitičku strategiju, koja je značajno ograničena činjenicom da je za bilo koju spoljnopolitičku i bezbjednosnu odluku potrebna jednoglasna podrška svih 27 članica.

S obzirom na to da proces usaglašavanja spoljne politike može potrajati mjesecima uz razvodnjavanje osnovnog cilja koji se želi postići kako bi se došlo do jedinstva dvadesetsedmorke, EU globalne događaje, pa i one u BiH, često prati sa tribina kao publika, umjesto kao akter na terenu.

Saga oko visokog predstavnika samo je još jedan primjer te činjenice. EU je, kako što nam je nedavno rekao jedan od sagovornika, u sadašnjoj strukturi dizajnirana za vrijeme u kojem Amerika nudi bezbjednosni kišobran, Rusija jeftine sirovine, a Kina veliko tržište.

Sada je EU ostala bez sva tri ova segmenta i potrebno je da redizajnira način donošenja odluka tako da u međunarodnim odnosima govori jasno jedinstvenim glasom i na taj način zaštiti svoje interese

Related Topics:

Politika

OTVORENA POBUNA U VIŠEGRADU! HE na Drini u gubitku od 1,48 miliona KM, za sve krive maćehinski odnos ERS-a

U izvještaju koji su napisali u preduzeću HE na Drini a u koji ATV ima uvid stoji da ovi pogoni proizvode najviše struje po radniku, ali je prodaju po najnižoj cijeni.

Hidroelektrana na Drini poslovala je sa neto gubitkom od 1,48 miliona maraka u prvih devet mjeseci ove godine, iako je prema uporednoj analizi poslovanja tri hidroelektrane iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske imala najveću proizvodnju po radniku i najniže poslovne rashode po jedinici proizvedene električne energije.

Kao ključni razlog negativnog poslovanja u ovom preduzeću navode nisku prodajnu cijenu električne energije, koja iznosi 35 KM po megavat-času, što je značajno manje u odnosu na cijene po kojima struju prodaju hidroelektrane na Vrbasu i Trebišnjici.

Prema analizi koju su „Hidroelektrane na Drini“ dostavile 12. novembra, cijena električne energije za HE na Vrbasu iznosi 69,6 KM po megavat-času, dok je za HE na Trebišnjici 58 KM.

U dokumentu se navodi da zbog neusaglašenosti sa Matičnim preduzećem u vezi sa prodajnom cijenom nisu usvojeni planovi poslovanja HE na Drini, zbog čega je ovo preduzeće prinuđeno da proizvedenu električnu energiju fakturiše po osnovnoj cijeni iz 2022. godine.

Čak ni cijena od 36,6 KM po megavat-času, koja je usvojena na nivou Elektroprivrede Republike Srpske, prema ovoj analizi ne bi bila dovoljna da HE na Drini izbjegne gubitak. U tom slučaju prihod bi bio veći za 1,14 miliona maraka, ali bi preduzeće i dalje poslovalo sa minusom od oko 336.000 maraka.

Zanimljivo je da je HE na Drini u prvih devet mjeseci proizvela 712,62 gigavat-časa električne energije, što je 4,8 odsto više od planiranog. Istovremeno, HE na Trebišnjici ostvarila je 103,3 odsto plana proizvodnje, dok je HE na Vrbasu ostvarila svega 80,6 odsto planiranog.

Ukupna proizvodnja tri hidroelektrane iznosila je 1.775,71 gigavat-čas električne energije.

Uprkos proizvodnim rezultatima, finansijski pokazatelji značajno se razlikuju. HE na Trebišnjici ostvarila je neto dobit od 6,34 miliona maraka, što je 2,5 puta više nego u istom periodu prošle godine. HE na Vrbasu zabilježila je dobit od 4,94 miliona maraka, dok je HE na Drini završila period sa gubitkom od 1,48 miliona maraka.

Analiza pokazuje da HE na Drini ima najniže poslovne rashode po jedinici proizvedene energije – 4,14 KM, u poređenju sa 5,53 KM u HE na Trebišnjici i 6,49 KM u HE na Vrbasu.

Posebno se izdvaja podatak o produktivnosti zaposlenih. Jedan radnik HE na Drini u prosjeku je proizveo 1.921 megavat-čas električne energije, što je 41 odsto više nego u HE na Trebišnjici i 56 odsto više nego u HE na Vrbasu.

Ipak, finansijski položaj HE na Drini dodatno opterećuje rast zaduženosti. Finansijske obaveze ovog preduzeća na kraju septembra iznosile su 46,4 miliona maraka, dok su na kraju prošle godine bile 27,22 miliona. To predstavlja povećanje od oko 70,5 odsto.

U istom periodu HE na Drini povukla je 23 miliona maraka kredita, od čega 20 miliona za projekat izgradnje hidroelektrane „Bistrica“ kod Foče, a tri miliona za potrebe tekuće likvidnosti.

Negativan je i podatak o novčanom toku iz poslovnih aktivnosti, koji je u prvih devet mjeseci iznosio minus 8,15 miliona maraka, dok je u istom periodu prošle godine bio pozitivan i iznosio 1,97 miliona.

U zaključku analize iz HE na Drini koja je u posjedu ATV-a ističu da je neophodno hitno pristupiti potpisivanju novog ugovora koji bi omogućio nesmetano poslovanje ovog preduzeća.

Ova analiza iz Višegrada danas je poslata Elektroprivredi Republike Srpske, resornom ministarstvu i republičkim čelnicima.

Nastavi čitati

Politika

STOPIRANA PRODAJA TEŠKA 153 MILIONA KM! Pravobranilaštvo RS blokiralo odluku o imovini „Nove Ljubije“, traže dokaze o vlasništvu!

Skupština povjerilaca u stečajnom postupku nad rudnikom „Nova Ljubija“ nije se danas izjašnjavala o popisu i prodaji cjelokupne imovine  procjenjene na preko 150 miliona maraka jer je Pravobranilaštvo Republike Srpske zatražilo dokaz o vlasništvu stečajnog dužnika nad imovinom.

Da se kompletna imovina rudnika ,,Nova Ljubija” u stečaju  proda za 153 miliona maraka, čiji je većinski vlasnik Gordan Pavlović fočanski biznismen , saglasni su povjerioci i stečajna upravnica, ali je protiv te odluke Pravobranilaštvo Republike Srpske koje je na izvještajnom ročištu tražilo dopunu nalaza procjene imovine.

Kako je objasnila Marija Bosančić iz Pravobranilaštva Republike Srpske ne mogu biti privatizovane zgrada rudničke direkcije i zgrada u kojoj se nalaze Rudarski institut i Rudarski fakultet u Prijedoru jer kako ona ističe postoje indicije da su te zgrade imovina Republike Srpske.

“Evidentno je bilo da ne postoje nikakvi dokazi da je stečajni dužnik vlasnik imovine i da ona može u ovom momentu sačinjavati stečajnu masu. Tražimo da se dostavi knjižna evidencija koja će na jasan način ukazati da je stečajni dužnik vlasnik imovine” – rekla je Bosančićeva.

Iz Odbora povjerilaca rudnika Nove Ljubije kažu da su nezadovoljni postupkom Pravobranilaštva navodeći da svako odugovlačenje stečajnog postupka nanosi štetu povjeriocima.

Prema riječima Ljiljane Mandić stečajne upravnice Nove Ljubije potraživanja povjerilaca su 31 milion maraka te da je ostavljen rok za dodatna potraživanja do 21. novembra. Istakla je da će se 8. decembra održati prvo ročišta nad Novom Željezarom Zenica od koje rudnik Nova Ljubija potražuje 82 miliona maraka. Jedina jednoglasna odluka koja je donesena na današnjem izvještajnom ročištu jeste produženje ugovora za radnike.

“Što se tiče radnika, njih 48, produžiće se ugovor o radu do kraja godine. Kop neće biti potopljen i još uvijek to održavamo. Imamo problem sa branom Međeđa koja je služila za odlaganje mulja. Ona će biti vjerovatno predata Vodama Srpske, ministarstvu ili starim rudnicima. Elaborat o popisu je kao takav usvojen samo što treba još neka dopuna zbog nekretnika”- rekla je Mandićeva.

Stečaj u rudniku Nova Ljubija otvoren je 12. juna ove godine na zahtjev Gordana Pavlovića, inače bliskog saradnika vlasti Republike Srpske,  koji je zapečatio sudbinu na stotine radnika i ozvaničio kraj rudarenju.

(BN) Foto BN

Nastavi čitati

Politika

KO ĆE BITI PREMIJER? Dodik poručio da je njegov sin Igor najperspektivniji u SNSD-u, ali da ne želi da ga „potroši“

Mjesto predsjednika Vlade Republike Srpske pripašće SNSD-u, a u najužem izboru za novog mandatara nalaze se svega dva imena – lider stranke Milorad Dodik i njegov sin, organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik. Ovakva poruka predsjednika SNSD-a, iznesena tokom gostovanja u podkastu portala Provjereno, ponovo je u fokus javnosti stavila pitanje kadrovske politike vladajuće stranke, pri čemu kritičari ukazuju na koncentraciju političke moći unutar jedne porodice, dok Dodik tvrdi da su presudni isključivo izborni rezultati i političko iskustvo.

Govoreći o suženoj listi kandidata za predsjednika Vlade RS, Dodik je naveo da stranka čeka još neko vrijeme kako bi razmotrila sve okolnosti prije konačne odluke. Na pitanje da li je na toj listi i njegov sin Igor, lider SNSD-a je ocijenio da je on trenutno najperspektivnije ime u toj partiji.

„Pošto je on moj sin, da ne ispadne da nešto kočim oko toga. On je dobio najviše glasova pojedinačno. Njemu to nije bilo važno, jer je on organizacioni sekretar stranke za čitavu Republiku Srpsku. Obično mi funkcioneri ne možemo da vodimo svoje individualne bitke na listama naše partije, nego smo uvijek u pozicijama da podržavamo samo partiju. Tako i Igor, kad je glasao, glasao je samo za partiju. Čak nije glasao ni za sebe da se ne bi spekulisalo kako se zloupotrebljava i koristi ta priča“, rekao je Dodik za Provjereno.

Predsjednik SNSD-a dodao je da Igor posjeduje sposobnosti, ali i emociju koja bi mogla predstavljati izazov kakav je i sam proživljavao na početku političke karijere. Ipak, naglasio je da se unutar partije konačno pozicioniranje uvijek vezuje za njegovo ime.

„On je nesumnjivo dobro rješenje za budućnost. Ali ono što želim da kažem jeste da se u partiji uvijek čeka pozicioniranje oko imena Milorad Dodik, da vidimo kako i šta. I tu će, nažalost, za neke koji to gledaju iz opozicije, kojima se kosa diže na glavi, odlučivati između ta dva imena“, poručio je Dodik, dodajući da lično nema ambiciju, ali ima odgovornost, te da ne želi da Igor Dodik bude „potrošen“ u teškom vremenu u kojem će se rješavati pitanja statusa BiH.

Potvrđen ostanak Budimira i imena za Dom naroda

Pored priče o mandataru, predsjednik SNSD-a potvrdio je i prvo kadrovsko rješenje u budućem sastavu Vlade Republike Srpske, navodeći da će Željko Budimir ostati na poziciji ministra unutrašnjih poslova RS.

Kada je riječ o izboru delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dodik je istakao da je njegova želja da Radovan Kovačević bude član Kolegijuma tog doma, te otkrio imena još dvoje potencijalnih kandidata iz redova SNSD-a.

„Obaviću razgovor i sa Dušicom Šolajom, mislim da bi ona dobro predstavljala Republiku Srpsku. A moj prijedlog biće i Sredoje Nović, koji već dugo godina dobro zastupa interese Republike Srpske“, naveo je Dodik.

Prozivke na račun Stanivukovića zbog kumovskih veza

Dodik se osvrnuo i na razgovore koje je o izboru delegata vodio sa predsjednikom Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Draškom Stanivukovićem, iskoristivši priliku da odgovori na ranije optužbe opozicije o nepotizmu i postavljanju kumova na javne funkcije.

„Prijedlog je bio da to bude Nikola Dronjak. Sada on predlaže svog kuma Miloša Stanišića. Eto, a ja sam optuživan da postavljam kumove…“, zaključio je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno