Connect with us

Društvo

55 MILIONA EVRA NIZ VODU: Hidroelektrane nema, novac potrošen?!

Oko 55 miliona evra je potrošeno u posljednje četiri godine na izgradnju hidroelektrane na rijeci Lim, na istoku Bosne i Hercegovine. No, novac je otišao “niz vodu”, jer gradnja nije ni počela.

Koncesiju je 2012. godine dobio ruski biznismen Rašid Sardarov, vlasnik kompanije Comsar Energy RS.

Dvije godine kasnije, on i tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik postavili su kamen temeljac.

Međutim, vlada Republike Srpske je 2022., bez dodatnih pojašnjenja, isplatila Sardarovu 35 miliona evra i preuzela koncesiju.

Novi kamen temeljac postavljen je u julu 2023.

Potom je platila avans izvođaču iz Turske u vrijednosti od 20 miliona evra.

No, i ovaj ugovor je raskinut.

Razlog – turska firma NGA Build od vlade Srpske je zatražila da se projekat izmijeni.

Kako su objasnili, prvobitni je projektovan da izdrži slabije poplave, a novim je utvrđeno da objekat mora biti građen da izdrži 1.000-godišnju vodu, odnosno znatno jače poplave.

Zašto ovaj problem nije uočen ranije, ko je odgovoran za potrošeni novac i da li će projekat biti nastavljen, nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa iz Vlade RS, resornog ministarstva energetike i Elektroprivrede RS, koja je nosilac projekta.

Šta je bilo sporno za tursku kompaniju?

Direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović ranije je za medije izjavio da je naknadno utvrđeno kako je elektrana projektovana da izdrži takozvanu 500-godišnju vodu, odnosno slabije ekstremne poplave.

Elektroprivreda, međutim, smatra da objekat mora biti građen tako da izdrži 1.000-godišnju vodu, odnosno znatno jače poplave.

Takva izmjena podrazumijeva veću branu, jače prelive za vodu i dodatnu zaštitu, ali i znatno veće troškove.

Izmjena projekta značila bi veće troškove i novu dokumentaciju, što izvođač nije prihvatio.

Iz turske kompanije nije odgovoreno na upit RSE koji je status projekta, zašto je raskinut ugovor, koliko novca im je isplaćeno i da li će vratiti avans.

Prema zvaničnim podacima te firme, vrijednost projekta procijenjena je na 98 miliona evra, a planirani kapacitet elektrane na 36,8 megavata.

Projekat star više od decenije

Ekonomisti i organizacije civilnog društva upozoravaju da je riječ o ozbiljnom propustu institucija, jer osnovne tehničke manjkavosti, kako navode, nisu provjerene na vrijeme.

“Nevjerovatno je da se nakon tri godine otkriju problemi u projektovanju. Sve je to moralo biti jasno u trenutku kada je koncesija kupljena”, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Iz Organizacije Transparency International u BiH ističu da javnost do danas nema jasne odgovore na ključna pitanja: ko je donosio odluke, zašto projekat nije ranije zaustavljen i da li postoji mogućnost povrata dijela uloženog novca.

“Umjesto da vlast raskine ugovor zbog neispunjavanja obaveza investitora, mi smo dovedeni pred svršen čin u kojem se ponovo gubi javni novac. Nažalost, danas na naplatu dolazi decenijsko odsustvo strateškog razmišljanja”, ističe Srđan Traljić iz Transparencyja.

Više od 150 miliona evra za nerealizovane projekte

Projekat “Mrsovo” je jedan u nizu poslova kompanije Comsar Energy RS koja je godinama bila strateški partner Vlade RS u energetskim projektima.

Vlada je u više navrata preuzimala ili restrukturirala projekte ove kompanije, često uz netransparentne odluke.

Prema zvaničnim podacima, za različite koncesije, firme i propale projekte isplaćeno je više od 150 miliona evra javnog novca.

Sardarov, koji je prije skoro 15 godina dobio državljanstvo BiH kao “značajan investitor”, obećavao je ulaganja veća od pola milijarde evra u izgradnju hidroelektrana, te izgradnju još jednog bloka Termoelektrane Ugljevik.

Još 2013. godine je dobio koncesiju za ležište uglja, zajedno uz koncesiju za gradnju trećeg bloka termoelektrane.

Međutim, ruski investitor elektranu nikad nije izgradio, a vlasti su mu godinama unazad izlazile u susret i pomjerale rokove, dok se nije došlo u situaciju da Termoelektrana Ugljevik nema uglja i da im je neophodno eksploataciono polje za koje Sardarov ima koncesiju.

Zbog toga je krajem aprila ove godine Vlada RS, preko javnog preduzeća “Gas RES”, preuzela kompaniju Comsar Energy RS. Tada je Sardarovu isplaćeno oko 120 miliona evra.

Iz Transparency Internationala upozoravaju da javnosti nikada nisu predočene analize rizika, niti je utvrđena odgovornost za donošenje odluka.

“Apsolutno je jasno da za sve ove projekte javnosti nisu bile dostupne analize i procjene rizika ovih ulaganja. Na kraju smo došli do toga da tih projekata nema, a platili smo stotine miliona maraka firmi koja nije uradila ništa.

Svakako, nadležne institucije treba da provjere odgovornost onih koji su sklopili takav posao, jer je dosadašnja praksa pokazala zabrinjavajući obrazac u kojem država preuzima propale investicije privatnih lica javnim novcem”, ističe Traljić.

Ko je Rašid Sardarov?

Ovaj ruski milijarder porijeklom iz Dagestana se, uglavnom, bavi ulaganjima u energente. Vlasnik je naftne kompanije “South-Urals Industrial Company”, čija vrijednost prelazi dvije milijarde dolara.

Ime mu se našlo i u Panama Papers, dokumentima koji otkrivaju kako bogataši peru novac kroz “porezne oaze”.

Odlukom Savjeta ministara, Sardarov je 2011. dobio državljanstvo BiH kao “značajan investitor”.

Državljanstvo je dobio na lični zahtjev, uz preporuku Vlade RS, koja je tada navela da je “lice od naročite koristi za BiH”.

Zakonski uslovi za biznismene poput Sardarova da dobiju državljanstvo je da ulože “značajan iznos” novca ili da zaposle “značajan broj radnika”.

(RSE)

Related Topics:

Društvo

„KLJUČ U BRAVU I IDEMO SVI KUĆI!“ Oštro upozorenje iz Željeznica RS “Niko nije lud da radi džabe!”

Željezničari u Srpskoj sutra očekuju isplatu avgustovske plate, ali iz sindikata upozoravaju da bi to mogla biti posljednja dobra vijest i da je nakon izbora teško očekivati redovnu isplatu zarada bez pritisaka i štrajkova.

Upozorio je na to Dragan Peulić, predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno transportne djelatnosti u Željeznicama RS.

Istina, Peulić nije spominjao izbore, ali kontekst je jasan. – Nadam da griješim, ali smatram da je ovo možda jedna od posljednjih plata koja će biti isplaćena bez ozbiljne sindikalne borbe, štrajka ili obustave rada – poručio je Peulić.

On je upozorio da radnici Željeznica Republike Srpske iz dana u dan svjedoče sve težoj situaciji u ovom javnom preduzeću.

– Posebno zabrinjava činjenica da nam izvršno osoblje odlazi gotovo svakodnevno, a novih radnika nema dovoljno. Nadam se da će ova situacija konačno probuditi i ono malo radničke solidarnosti što je ostalo – upozorio je Peulić.

On je poručio da plata nije milostinja, nego osnovno radničko pravo.

– Redovna isplata zarade, uplata doprinosa i obezbijeđeni uslovi za rad moraju biti osnov, a ne predmet stalne neizvjesnosti. Sindikat će nastaviti da se bori za prava radnika, ali bez zajedničkog stava i podrške radnika, nijedna sindikalna borba ne može dati puni rezultat – rekao je Peulić i poručio da radnici samo zajedno mogu sačuvati i Željeznice RS i svoja radna mjesta.

Predsjednik Sindikata mašinovođa Simo Cvjetković kaže da nije baba Vanga I da ne zna da li će plate ubuduće kasniti, ili će biti isplaćene na vrijeme.

– Ono što pouzdano znam je da bez plata neće biti rada. Ako plata zakasni, mi stupamo u štrajk. Ako ne može drugačije, ključ u bravu i ajmo svi kući. Kažu nam, nema posla. Ako nema posla i plata za nas radnike, onda nema ni za direktore i onda nam ne treba ni Uprava ŽRS, ni Ministarstvo saobraćaja, Šza će nam ministarstvo, ako saobraćaja nema – kaže Cvjetković za Srpskainfo.

On ističe da je ogromna većina radnika spreman da stupi u štrajk, ako plata ne bude isplaćena u zakonskom roku. Nije niko lud da radi džabe. Ako ima takvih, ako ima patriota koji bi radili bez plate, nek slobodno dođu kod mene kući, ima posla preko glave – kaže Simo Cvjetković.

Iz Uprave Željenica RS za sada nema reakcija na istupe sindikalaca.

Direktor ŽRS Dragan Zelenković nije odgovorio na poruke novinarke Srpskainfo.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Jutro donosi maglu, a dan sunce

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i svježeg jutra, biti pretežno sunčano i toplo vrijeme uz temperaturu vazduha do 28 stepeni Celzijusovih.

Ponegdje uz rijeke i po kotlinama moguća je prolazna jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od šest do 11, na jugu do 15, a maksimalna od 23 do 28 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar, istočni do sjeveroistočni, uveče na sjeveru jači, a na jugu slab do umjeren vjetar.

Nastavi čitati

Društvo

SUMNJIVI POSLOVI U TREBINJU: Kako je višemilionska solarna elektrana predata Mađarima bez tendera

Projekat izgradnje jedne od najvećih solarnih elektrana na Balkanu, „Trebinje 1“, umjesto najavljenog velikog uspjeha domaće privrede, pretvorio se u školski primjer netransparentnih poslova, političkog namještanja i kršenja zakona, pokazuje nova studija organizacije Transparency International u BiH.

Predstavljamo pet ključnih tačaka koje otkrivaju kako je projekat vrijedan više od 100 miliona KM skrenuo s puta:

TAJNA PREDAJA STRANIM INVESTITORMA:

Vlada Republike Srpske prvo je dodijelila posao Elektroprivredi RS (ERS) bez javnog poziva. Ubrzo nakon toga, 70 odsto vlasništva nad projektom tiho je preneseno na mađarsku firmu Lugos Renewables, bez ikakvog otvorenog tendera ili nadmetanja.

SKRIVENI UGOVORI:

Javnost i dalje ne zna pod kojim je uslovima i za koliko novca mađarski partner dobio većinski udio u ovom vrijednom poslu.

​UPITNI INVESTITIR IZ MAĐASKE:

Povezane kompanije vlasnika mađarske firme propale su i otišle u likvidaciju uprkos milionskim kreditima, dok je sama firma Lugos u poslove u Srpskoj ušla sa gubitkom od 2,4 miliona evra.

​STRANAČKE FOTELJE I SUKOB INTERESA:

Upravljanje projektom povjereno je kadrovima vladajućeg SNSD-a. Direktorske pozicije zauzeli su lokalni odbornici i stranački funkcioneri, od kojih neki i sami privatno posjeduju solarne elektrane.

​ZLOUPOTREBA ZAKONSKIH RUPA:

Postojeći zakoni o koncesijama imaju ozbiljne šupljine koje omogućavaju da se javna dobra dodjeljuju “ispod žita”, čime se direktno otvara prostor za korupciju i šteti budžetu.

​KO SU KLJUČNI AKTERI OVE PRIČE?

​Da bi se lakše razumjelo kako je projekat preusmjeren, u nastavku je pregled glavnih aktera i njihovih uloga:

​KOMPANIJE I INVESTITORI

ELEKTROPRIVREDA RS (ERS):

Javna kompanija Republike Srpske kojoj je ugovor prvobitno dodijeljen neposrednom pogodbom, s obećanjem da će sama graditi elektranu.

​„SE TREBINJE 1“ d.o.o.:

Kćerka-firma koju je ERS osnovao ubrzo nakon dobijanja koncesije i na nju prenio svu vrijednu dokumentaciju i dozvole.

​Lugos Renewables (LREN): Mađarska kompanija u vlasništvu biznismena Rolanda Lugosa. Preuzela je 70% vlasništva u „SE Trebinje 1“ bez tendera, iako je 2022. godinu završila s gubitkom od 2,4 miliona evra, dok je njegova druga povezana firma Optimum Solar Zrt otišla u likvidaciju.

​FUNKCIONERI U SUKOBU INTERESA

Milutin Mastilović: Odbornik SNSD-a u Trebinju i v.d. direktora firme „SE Trebinje 1“. Paralelno je suvlasnik privatne firme „Solar 1“ (zajedno s firmom „Nik-prom“), koja već posjeduje četiri male solarne elektrane u Bileći.

​Maja Kolak: Sekretar gradskog izbornog štaba SNSD-a Trebinje, postavljena za izvršnu direktoricu za finansijsko-pravna pitanja u „SE Trebinje 1“, protivno Zakonu o javnim preduzećima.

​Luka Petrović: bivši generalni sekretar SNSD-a i čelni čovjek ERS-a, pod čijim se rukovodstvom odvijala cijela operacija osnivanja i prenosa vlasništva.

​Iz Transparency Internationala upozoravaju da ovakve prakse ozbiljno narušavaju povrenje investitora i usporavaju prelazak na čistu energiju. Poručuju da je hitno potrebno promijeniti zakone kako bi svaki budući energetski projekat morao proći kroz transparentan i javan konkurs.

Nastavi čitati

Aktuelno