Višemjesečna zabrana izvoza pilećeg mesa iz BiH u Evropsku uniju, uvedena nakon pojave ptičjeg gripa na farmi živine u Petrovu, dovela je domaće peradare u ozbiljne probleme, jer su hladnjače pune, cijene niske, a gubici bi mogli da se mjere milionima maraka.

Proizvođači očekuju da bi normalan plasman robe mogao biti nastavljen sredinom juna, a do tada sumiraju posljedice zabrane.

Potvrdio je ovo za “Glas Srpske” predsjednik Upravnog odbora Udruženja peradara BiH Velibor Popović ističući da je nadležni komitet Evropske unije donio odluku o ukidanju zabrane, ali je potrebno da ona prođe proceduru prevođenja i objave u službenom glasniku EU.

– Nakon toga odluka stupa na snagu za 20 dana. U najgoroj varijanti to znači da ćemo izgubiti još mjesec i očekujemo da sredinom juna nastavimo normalan rad – kazao je Popović.

Hladnjače pune, gubici rastu

Prema njegovim riječima, zastoj u izvozu na kraju bi mogao trajati oko tri i po mjeseca, što ostavlja ozbiljne posljedice na domaće proizvođače.

– Prema procjenama proizvođači u BiH imaće između 1.500 i 2.000 tona zamrznutog mesa. Samo zamrzavanje nosi dodatne troškove, a takvo meso se kasnije prodaje po nižoj cijeni – naveo je Popović i dodao da do sada nisu smanjivali proizvodnju, jer su očekivali da će sve biti brže riješeno.

Naglašava da su sada primorani da koriguju obim proizvodnje, jer su skladišni kapaciteti praktično popunjeni.

Govoreći o cijenama dodaje da ne očekuje veće poremećaje.

– Već su niže nego što je bilo planirano i niže u odnosu na prošlu godinu, tako da je i tu već vidljiv dio gubitaka – naglasio je Popović.

On je podsjetio da su domaćim proizvođačima trenutno dostupna tržišta zemalja CEFTA sporazuma.

– Najviše se izvozi u Crnu Goru koja je trenutno najznačajnije tržište, dok se u Srbiju uglavnom plasira živa mjera – zaključio je Popović.

Pad cijena i problemi sa zalihama

Sa njim je saglasan i predsjednik Udruženja živinara Republike Srpske Predrag Miličić koji je za “Glas” kazao da su domaći proizvođači još početkom aprila očekivali ukidanje zabrane, jer su do tada bile sprovedene sve neophodne mjere nakon pojave ptičijeg gripa.

– Rok zabrane važio je 30 dana i nakon toga svi smo očekivali da će zabrana biti ukinuta, ali to se nije desilo jer zahtjev nije došao na dnevni red komisije koja odlučuje o tome – kazao je Miličić.

On ističe da su posljedice višemjesečne zabrane već ozbiljno pogodile sektor peradarstva, kao i da je na tržištu došlo do drastičnog pada cijena proizvoda koji su pod zabranom izvoza.

– Još veći problem su ogromne zalihe mesa koje su završile u hladnjačama. Smrznuto meso neće biti predmet izvoza, a proizvođači sada imaju dodatne troškove skladištenja i narušene novčane tokove. Samo kod tri najveća proizvođača više od hiljadu tona mesa završilo je na zamrzavanju – naveo je Miličić.

Dodao je da je u ovom trenutku teško precizno izračunati ukupne gubitke, ali da je riječ o ozbiljnom poremećaju tržišta i velikim finansijskim posljedicama za proizvođače.

Cijela BiH pod istom zabranom

Nadležne službe Srpske, ističe on, reagovale su brzo i sve mjere su sprovedene u skladu sa domaćim i evropskim propisima, a problem je, dodaje, što se BiH i dalje tretira kao jedan region, pa zbog pojave zaraze u jednom mjestu pod zabranu dolaze svi proizvođači u zemlji.

– U većini evropskih zemalja zaraženo područje obuhvata tri kilometra, a ugroženo deset kilometara, dok kod nas ispašta cijela zemlja – istakao je Miličić i dodao da su najvažnija izvozna tržišta u Evropskoj uniji bila Hrvatska, Belgija i Austrija.

Plasman

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prva četiri mjeseca ove godine proizvoda od piletine iz inostranstva, najviše iz Turske, stiglo je oko 3,4 miliona kilograma, čija je vrijednost od 12,6 miliona KM.

– Klaoničkih proizvoda od piletine iz BiH najviše je otišlo u Crnu Goru i to u iznosu od oko pet miliona KM, potom u Sloveniju milion i po KM, a izvezeno je oko milion kilograma mesa vrijednih osam miliona KM – naveli su iz UIO BiH.