Evropska unija postigla je danas dogovor o primeni trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, a pregovarači iz Evropskog parlamenta, Savjeta EU i Evropske komisije dogovorili su se o kompromisu nakon više od pet sati razgovora o zakonodavstvu kojim se sprovodi sporazum postignut prošlog ljeta.

Prema tom sporazumu, EU se složila da ukine carine na američku industrijsku i neke poljoprivredne proizvode, dok je Vašington pristao da ograniči carine na većinu evropskog izvoza na 15 odsto, piše briselski Politiko.

Prema konačnom tekstu kompromisa u koji je portal imao uvid Evropska komisija bi, na zahtjev Parlamenta ili zemlje članice, mogla da suspenduje trgovinski sporazum ako Vašington ne smanji carine na evropske proizvode od čelika i aluminijuma do kraja 2026. godine, a koje idu i do 50 odsto.

Sporazum predviđa i da će EK krajem ove godine obavestiti EP i Savet EU o američkim tarifama na čelik, a ako utvrdi da se SAD ne pridržavaju sporazuma, procijeniće da li će da suspenduje sporazum.

Pregovarači su, navodi se, dodali takozvanu klauzulu prema kojoj bi sporazum istekao u decembru 2029. – skoro godinu dana nakon što Tramp napusti Bijelu kuću, a dokument predviđa i zaštitne mjere koje zahtjevaju od EK da istraži, bilo na vlastitu inicijativu ili na zahtjev tri zemlje EU, da li uvoz predstavlja ozbiljnu prijetnju domaćim industrijama, što bi moglo da dovede do delimične ili potpune suspenzije trgovinskog sporazuma.

Tekst sporazuma trebalo bi da ide na glasanje na plenarnu sednicu koja bi trebalo da se održi od 15. do 18. juna u Strazburu.

Portal podsjeća da je EU usporila pregovore o sprovođenju sporazuma nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u januaru zaprijetio aneksijom Grenlanda, kao i u februaru nakon što je Vrhovni sud SAD odbacio veći dio njegove carinske agende.

Kompromis oko sporazuma postignut je nakon što je Tramp zapretio da će od 4. jula uvesti carinu od 25 odsto na evropske automobile, što je pretilo da ugrozi transatlantski trgovinski odnos, vrijedan 1,7 biliona evra godišnje.

Zvaničnik EU upoznat sa diskusijama, kojem je odobrena anonimnost da govori o zatvorenim razgovorima, rekao je da su zemlje članice željele da isključe netrgovinske elemente iz sporazuma.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je pozdravila postignut kompromis, navodeći da “EU poštuje svoje obaveze”.

– Sporazum je sporazum, a EU poštuje svoje obaveze. Pozdravljam sporazum koji su postigli Evropski parlament i Savet o smanjenju carina za industrijski izvoz SAD u EU. To znači da ćemo uskoro ispuniti naš deo Zajedničke izjave EU i SAD, kao što je obećano”, rekla je Fon der Lajen u objavi na platformi Iks.

Ona je pozvala druge nadležne da “brzo deluju i završe proces”, navodeći da se zajedno može osigurati “stabilna, predvidljiva, uravnotežena i obostrano korisna transatlantska trgovina”.

Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčović rekao je, nakon jutros završenih pregovora da je EU još jednom pokazala da je prilično pouzdan trgovinski partner koji poštuje svoje obaveze.

Evroposlanica Evropske narodne partije (EPP) Željana Zovko, koja predstavlja desnocentrističku grupu u pregovorima, izjavila je za portal da će sporazum da spasi evropska preduzeća i da im da prostor za disanje da nastave trgovinu sa SAD za koji je rekla da je najvažniji trgovinski partner EU.

Glavni pregovarač EP Bernd Lange izjavio je da je zadovoljan rezultatom uprkos ustupcima.

– Obezbjeđujemo stabilnost i sigurnost za evropske proizvođače, potpuno svjesni da, naravno, ne možemo uvek da garantujemo da će se SAD pridržavati sporazuma – rekao je on.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Kine Si Đinping počeli su danas, 20.maja, razgovore u Pekingu, a Putin je, na početku zvaničnih razgovora u Velikoj sali naroda, sagovornika nazvao “dragim prijateljem”, ističući da su odnosi između Rusije i Kine dostigli neviđeni nivo i da predstavljaju model “istinskog sveobuhvatnog partnerstva i strateške interakcije”.

“Poštovani gospodine predsjedniče, gospodine Si Đinping, dragi prijatelju, bilo bi prikladno upotrebiti kinesku poslovicu. Koliko znamo, u Kini kažu: ‘Nismo se videli jedan dan, a čini se kao da su prošle tri jeseni'”, rekao je Putin, prenosi agencija RIA Novosti.

Putin je kazao da je trgovina između Rusije i Kine porasla 30 puta za 25 godina.

“Trgovinski promet je porastao više od 30 puta u posljednjih četvrt vijeka. Već nekoliko godina zaredom je samouvjereno prelazio granicu od 200 milijardi dolara”, istakao je Putin.

Osnova za saradnju

Rekao je i da sporazum sa Kinom o dobrosusjedstvu, prijateljstvu i saradnji predstavlja temelj za razvoj saradnje u svim oblastima.

“Prije 25 godina, naše zemlje su potpisale ugovor o dobrosusjedstvu, prijateljstvu i saradnji. Ovaj fundamentalni međudržavni dokument služi kao osnova za razvoj saradnje u svim oblastima i ostaje u potpunosti relevantan”, rekao je Putin tokom sastanka.

Ruski predsjednik je najavio da će Rusija i Kina nastaviti bezvizni režim za građane dvije zemlje.

“Dodatni podsticaj za proširenje humanitarnih kontakata bilo je uvođenje, na vašu inicijativu, dragi prijatelju, recipročnog bezviznog režima za građane naših zemalja. Svakako ćemo nastaviti ovu praksu”, rekao je Putin tokom razgovora sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.

Ruska uloga

Putin je kazao i da Rusija zadržava svoju ulogu pouzdanog dobavljača energije usred krize na Bliskom istoku.

“Pokretačka snaga ekonomske saradnje je rusko-kineska interakcija u energetskom sektoru. Usred krize na Bliskom istoku, Rusija nastavlja da održava svoju ulogu pouzdanog dobavljača resursa, a Kina kao odgovornog potrošača tih resursa”, rekao je Putin.

On je dodao da Rusija i Kina teže izgradnji demokratskijeg svjetskog poretka.

“U toku je složen proces formiranja policentričnog svijeta zasnovanog na ravnoteži interesa svih njegovih učesnika. Zajedno sa našim kineskim prijateljima, branimo kulturnu i civilizacijsku raznolikost i poštovanje suvjerenog razvoja država, i težimo izgradnji pravednijeg i demokratskijeg svjetskog poretka”, istakao je Putin.

Kazao je i da Rusija i Kina jačaju saradnju u Ujedinjenim nacijama, BRIKS-u i Šangajskoj organizaciji za saradnju (ŠOS).

“U trenutnoj napetoj međunarodnoj situaciji, naša bliska saradnja je posebno potrebna. Jačamo koordinaciju u UN, BRIKS-u, G20 i drugim okvirima. Nastavićemo aktivnu saradnju sa Šangajskom organizacijom za saradnju. Uvjeren sam da ćemo zajedno ove godine dostojanstveno proslaviti 25. godišnjicu ŠOS-a , koji je postao odličan primjer pravednog rješavanja problema i promocije integracije u ogromnom zajedničkom regionu”, istakao je Putin.

On je ocijenio da je saradnja između Rusije i Kine u spoljnoj politici “jedan od glavnih stabilizacionih faktora u međunarodnim odnosima”.

Putin je tokom razgovora sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom potvrdio spremnost da prisustvuje samitu Azijsko-pacifičke saradnje (APEK) u Šenženu ove jeseni.

“U potpunosti podržavamo aktivnosti kineskog predsedavanja Forumom za saradnju Azije i Pacifika ove godine. Sa svoje strane, želio bih da potvrdim spremnost da učestvujem na samitu ovog formata u Šenženu ovog novembra”, rekao je Putin.

Poziv u Rusiju

On je pozvao Si Đinpinga da posjeti Rusiju 2027. godine.

Kako je najavljeno, Putin i Si Đinping će prvo održati privatni sastanak kako bi razgovarali o najvažnijim i najosetljivijim pitanjima bilateralne agende, a rusko-kineski razgovori će se potom nastaviti u proširenom formatu uz učešće delegacija.

Učesnici razgovora

Sa ruske strane u razgovoru učestvuju ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, prvi potpredsjednik vlade Denis Manturov, potpredsjednici vlade Tatjana Golikova, Aleksandar Novak, Jurij Trutnjev, Dmitrij Černišenko, zamenik šefa predsjedničke administracije Ruske Federacije Maksim Oreškin, pomoćnik predsjednika Jurij Ušakov i ambasador Rusije u Kini Igor Morgulov, prenosi RIA novosti.

U razgovorima učestvuju i ministar finansija Anton Siluanov , guvernerka Centralne banke  Elvira Nabiulina, direktor Federalne službe za vojno-tehničku saradnju Dmitrij Šugajev, rukovodioci Rosnjefta i Gasproma Igor Sečin i Aleksej Miler, biznismen Genadij Timčenko i zamenik ministra odbrane Vasilij Osmakov.

Topovska paljba

Prije početka razgovora, Putin je dočekan počasnom topovskom paljbom na pekinškom trgu Tjenanmen, a dočekao ga je Si Đinping lično ispred Velike kuće naroda.

Postoje dva puta kojima Sjedinjene Američke Države mogu krenuti kada je riječ o Iranu, izjavio je sinoć američki potpredsjednik Džej Di Vens, ističući da je američki predsjednik Donald Tramp zatražio od svog tima da „agresivno pregovara” s iranskom stranom, što predstavlja prvu opciju.

„Kada je riječ o ključnom pitanju, da Iran nema nuklearno oružje, mislim da smo postigli veliki napredak i mislim da Iranci žele postići dogovor”, rekao je Vens na konferenciji za medije u Bijeloj kući, javlja Skaj njuz.

Prema njegovim riječima, ako je prva opcija pregovaranje, druga je ponovno pokretanje vojnih operacija.

„To nije ono što predsjednik želi. I mislim da ni Iranci to ne žele. Za tango je potrebno dvoje”, rekao je Vens.

Na pitanje da li „lično vjeruje” da će Vašington i Teheran postići sporazum, rekao je da ne zna.

„Lično vjerujem u iskren dogovor, ali kako bih mogao znati? Pregovarate s ljudima i ponekad osjećate da napredujete, a ponekad osjećate da ne napredujete. Ne mogu sa sigurnošću reći, jer ne znam šta je na umu druge strane”, rekao je Vens.

Istakao je da rat SAD i Izraela protiv Irana neće trajati vječno.

„Važno je da američki narod zna da će eventualni kraj rata donijeti mir i prosperitet za njega. Ovo nije jedna od onih stvari koje traju zauvijek, završićemo posao i dolazimo kući. To je predsjednik obećao i tako će i biti”, naveo je Vens.

On je ponovio da Iran ne smije posjedovati nuklearno naoružanje zato što bi to dovelo do toga da i ostale nacije nastoje da ga nabave, što bi cijeli svijet, kako je rekao Vens, učinilo manje bezbjednim.

„Iran bi zaista bio prva domino kockica u onome što bi pokrenulo trku u nuklearnom naoružanju širom svijeta”, smatra Vens.

Napomenuo je da plan SAD trenutno nije da Rusija preuzme obogaćeni uranijum od Irana.

Na pitanje novinara o iranskim napadima dronovima na region Kurdistana za vrijeme trajanja primirja između SAD i Irana, Vens je rekao da napadi na civile „nisu dobrodošli”.

„Nažalost, ovi prekidi vatre često nisu savršeni, ali vidimo značajno smanjenje nasilja”, rekao je Vens, navodeći da su i u Pojasu Gaze obje sukobljene strane nastavile s napadima uprkos sporazumu.