Iako se predviđalo da će zbog upotrebe novih tehnologija i komplikovanijeg načina glasanja na izborima 2026. godine biti veći broj nevažećih listića, to se na kraju nije desilo, a broj tih nevažećih listića čak je i smanjen u odnosu na izbore 2022. godine.

Ipak, treba naglasiti da je i broj izašlih birača znatno manji na izborima 2026. godine nego što je bio 2022. godine i da je potrebno da se prebroji još oko dva odsto glasova.

Na nedavno završenim izborima ukupan broj nevažećih listića bio je 400.574, ali na prebrojanih malo više od 98 odsto glasova, dok je na izborima 2022. godine bilo ukupno 485.369 nevažećih listića.

Smanjen broj praznih listića
Prema podacima iz publikacije “Analiza nevažećih glasačkih listića – Opšti izbori 2022”, koju je u 2023. godini uradio CIK, navedeno je da su na tim izborima bila 264.782 prazna glasačka listića, dok je po ostalim kriterijumima bilo nevažeće 220.587 listića.

Ono što je zanimljivo jeste da je znatno smanjen broj praznih listića. Na izborima ove godine, ako se u obzir uzmu podaci objavljeni od strane CIK-a, ukupno za sve nivoe vlasti bila su 173.982 prazna listića. Kada je riječ o nevažećim listićima po drugim razlozima, na ovim izborima bilo ih je 226.592, a što je malo više nego što je bilo na izborima 2022. godine.

Na ovim izborima ubjedljivo najviše nevažećih listića zabilježeno je za nivo Parlamentarne skupštine BiH. Prema podacima objavljenim na stranici Centralne izborne komisije BiH, navedeno je da je za taj nivo vlasti bilo 46.586 praznih glasačkih listića, dok je po drugim razlozima bilo 76.357 listića.

Najamnje nevažećih za nivo predsjednika Republike Srpske
Očekivano, najmanje nevažećih listića na nedavno završenim izborima bilo je za nivo predsjednika Republike Srpske, gdje su zabilježena 27.383 nevažeća glasačka listića, na prebrojanih 98,03 odsto glasova. Ovaj listić, uz listić za člana Predsjedništva BiH, bio je i najjednostavniji i na njemu su birači popunjavali kružić ispred imena kandidata. Sličan broj nevažećih listića, kada je o Republici Srpskoj riječ, zabilježen je za nivo predsjednika i člana Predsjedništva BiH.

Ukupno, za člana Predsjedništva BiH na nivou cijele Bosne i Hercegovine bila su 61.984 nevažeća glasačka listića.

Ahmet Šantić, član Centralne izborne komisije BiH, gostujući na N1 televiziji, rekao je da podatak od gotovo “400.000 nevažećih listića kada se saberu različiti nivoi vlasti može zvučati dramatičnije nego kada se posmatra po izbornim nivoima”.

CIK treba detaljnu analizu
On je rekao da je jedan od mogućih razloga za veliki broj nevažećih listića taj što se prvi put glasalo sa novim tehnologijama te da je bila i različita forma glasačkog listića. To je, kako je naveo, posebno bio problem za starije birače koji su se prvi put susretali sa takvim sistemom.

“CIK tek treba detaljno da analizira na koji način su listići postali nevažeći”, rekao je Šantić.

Podsjećanja radi, prije održavanja izbora postojala je bojazan da će zbog novog načina glasanja i novih tehnologija biti znatno veći broj nevažećih listića. Osim toga, problem je bio u tome što birači nisu dobijali standardne glasačke listiće sa imenima stranka i imenima kandidata, već listiće na kojima je s lijeve strane bila kolona sa nazivima političkih partija, a sa desne strane kolona sa brojevima. Uz to, birači su dobijali i kandidatske liste koje su praktično bile samo informativne i služile da se vidi pod kojim rednim brojem je neki kandidat.

Da je biračima na ovim izborima bilo komplikovanije glasati za skupštine, govori i to da su na ovim izborima za nivo Narodne skupštine Republike Srpske bila 52.972 nevažeća listića, a četiri godine ranije “tek” 37.372 nevažeća glasačka listića.

Iako je prošlo nekoliko mjeseci od odlaska Christiana Schmidta s funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, dogovor o njegovom nasljedniku i dalje nije postignut. U međuvremenu, Kancelariju visokog predstavnika vodi američki diplomata Louis Crishock kao vršilac dužnosti, dok razgovori o izboru novog čelnika, prema dostupnim informacijama, nisu donijeli konkretan pomak.

Međutim, mnogo važnije od pitanja ko će zauzeti fotelju visokog predstavnika jeste činjenica da među zapadnim partnerima ne postoji saglasnost o tome kako bi trebalo pristupiti političkoj situaciji u BiH. Razlike između Washingtona i evropskih prijestonica, ali i unutar same Evropske unije, mogle bi predstavljati ozbiljniji problem od samog izostanka imenovanja.

U takvim okolnostima postavlja se pitanje može li OHR zadržati dosadašnji politički uticaj ako iza njegovih odluka ne stoji jedinstvena međunarodna podrška.

Evropljani ne žele dodatno zaoštravati odnose s Washingtonom

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, tokom razgovora o nasljedniku Christiana Schmidta pojavili su se različiti prijedlozi evropskih kandidata. Italija je, prema navodima iz diplomatskih izvora, ponudila svog kandidata, dok su Francuska, uz podršku Njemačke i nekoliko drugih evropskih država, podržale francuskog diplomatu.

Kako saglasnost nije postignuta, pitanje izbora novog visokog predstavnika ostalo je otvoreno.

Prema nezvaničnim razgovorima s diplomatama iz zemalja članica EU, koje navodi izvor ove analize, evropske prijestonice smatraju da je funkcija visokog predstavnika važna, ali ne žele da zbog imenovanja dođe do dodatnog pogoršanja odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Takav pristup mogao bi značiti da će evropske institucije veći naglasak staviti na evropske integracije BiH, reforme i usklađivanje domaćih institucija sa standardima EU.

U toj računici postoji i dugoročnija pretpostavka: ukoliko BiH ostvari napredak na evropskom putu i domaće institucije preuzmu veću odgovornost, značaj OHR-a mogao bi postepeno da se smanjuje, bez obzira na to ko se nalazi na njegovom čelu.

Ipak, takva strategija ima ograničenja. Čak i kada bi evropske zemlje postigle dogovor o kandidatu, bez šire međunarodne podrške njegov politički uticaj mogao bi biti znatno ograničen. Formalno imenovanje samo po sebi ne garantuje da će visoki predstavnik imati dovoljno političke snage da sprovede svoje odluke.

Schmidtov mandat pokazao koliko je važna podrška međunarodne zajednice

Dosadašnje iskustvo OHR-a pokazuje da formalna ovlaštenja visokog predstavnika nisu jedini faktor koji određuje njegov stvarni uticaj. Jednako važna je spremnost međunarodnih partnera da stanu iza njegovih odluka.

Jedan bivši visoki predstavnik, s kojim je izvor ove analize ranije razgovarao, upozorio je da je njegova najveća briga bila donošenje odluke iza koje međunarodna zajednica neće stati.

Suština takvog pristupa jeste da autoritet OHR-a ne počiva samo na ovlaštenjima koja proizlaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i odluka međunarodne zajednice, već i na procjeni domaćih političkih aktera da bi ignorisanje odluka moglo izazvati konkretne političke ili druge posljedice.

Schmidtov mandat pokazao je koliko je teško održati takav autoritet kada su stavovi međunarodnih partnera podijeljeni.

Vlasti Republike Srpske osporavale su njegov legitimitet i odluke, dok su međunarodne reakcije često ostajale na nivou političkih poruka i diplomatskih saopštenja. Kritičari takvog odgovora smatraju da je izostanak odlučnije i usaglašenije podrške dodatno oslabio poziciju visokog predstavnika.

To, međutim, ne znači da OHR formalno nema ovlaštenja, već da njihova praktična primjena u velikoj mjeri zavisi od političkih okolnosti i odnosa unutar međunarodne zajednice.

Ni američki diplomata ne može djelovati bez podrške Evropljana

Isti problem mogao bi se pojaviti i tokom mandata vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka.

Iako Washington raspolaže značajnim diplomatskim i političkim uticajem, ni američki predstavnik na čelu OHR-a ne može automatski računati na podršku svih evropskih članica međunarodnih struktura koje se bave pitanjima BiH.

Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC) okuplja ključne međunarodne aktere, ali među njima postoje različiti pristupi budućnosti BiH, ulozi OHR-a i načinu rješavanja političkih sporova.

Ukoliko Washington i evropske prijestonice ne uspiju usaglasiti zajedničku strategiju, Crishock bi se mogao naći pred istim problemom koji je pratio i njegovog prethodnika: formalno raspolaganje ovlaštenjima, ali bez dovoljno široke političke podrške za njihovu djelotvornu primjenu.

Evropska unija, s druge strane, kao najvažniji dugoročni instrument uticaja ima proces pristupanja. Međutim, napredak BiH prema članstvu zavisi i od provođenja reformi i političkih dogovora unutar zemlje.

Tu se pojavljuje dodatna prepreka. Bez saradnje domaćih političkih aktera, evropski put teško može ostvariti puni potencijal, baš kao što ni međunarodni pritisak ne daje uvijek očekivane rezultate.

BiH bi mogla godinama čekati novi međunarodni dogovor

Najveći rizik za Bosnu i Hercegovinu jeste da nesaglasnost zapadnih partnera potraje dovoljno dugo da oslabi mogućnost koordinisanog međunarodnog djelovanja.

Takav razvoj događaja ne mora značiti da će OHR odmah izgubiti svoj značaj, ali bi mogao dodatno otežati donošenje i sprovođenje odluka u trenucima političke krize.

U međuvremenu, nove vlasti imaju priliku da pokažu mogu li domaće institucije postići dogovore i provoditi reforme bez stalnog oslanjanja na intervencije međunarodne zajednice.

Ako bi domaći politički akteri preuzeli veću odgovornost za funkcionisanje države, to bi moglo predstavljati važan korak ka drugačijem političkom odnosu između BiH i međunarodnih institucija.

Ipak, zaključak da OHR u takvom scenariju više ne bi imao nikakav značaj bio bi preuranjen. Njegova buduća uloga zavisiće od razvoja političkih prilika, provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i odluka međunarodnih aktera.

Za BiH je zato ključno pitanje ne samo ko će biti novi visoki predstavnik, već i hoće li međunarodna zajednica uspjeti da usaglasi stavove o budućnosti zemlje — i hoće li domaće institucije iskoristiti prostor da pokažu da mogu samostalno donositi i provoditi odluke.

Novi detalji

Kejti Vajls, kćerka šefice kabineta američkog predsjednika Donalda Trampa, Suzi Vajls, partnerka je u lobističkoj firmi koja je s Republikom Srpskom potpisala ugovor vrijedan 35.000 dolara mjesečno, objavio je Financial Times.

Firma Continental Strategy potvrdila je da je Kejti Vajls boravila u Republici Srpskoj, ali navodi da je tamo putovala zbog drugog poslovnog angažmana te da u ime tog entiteta nije lobirala kod američkih zvaničnika.

Prema federalnoj dokumentaciji na koju se poziva Financial Times, Continental Strategy je ugovor za lobiranje u ime Republike Srpske potpisao u februaru.

Informacije o angažmanu dolaze nakon izvještaja o dvojici Trampovih političkih saradnika, Krisu LaSiviti i Džejmsu Bleru, koji su bili angažirani u Republici Srpskoj, što je otvorilo pitanja o mogućem sukobu interesa.

Suzi Vajls sastala se u septembru u Bijeloj kući sa Željkom Cvijanović, članicom Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Cvijanović je tada na društvenim mrežama objavila da su razgovarale o situaciji u BiH i regionu.

Sastanak je održan nekoliko sedmica prije Opštih izbora u Bosni i Hercegovini.

Sastanak zatražio partner firme
Zvaničnik Bijele kuće rekao je za FT da je sastanak Suzi Vajls i Željke Cvijanović zatražio Aleks Garsija, partner u Continental Strategyju, koji je bio zamjenik političkog direktora Trampove predsjedničke kampanje 2024. godine.

Isti zvaničnik naveo je da šefica kabineta sa svojim kćerkama ne razgovara o poslovnim pitanjima.

Continental Strategy potvrdio je da je Garsija registrovan za lobiranje u ime Republike Srpske te da je tokom izbora 4. oktobra boravio u regionu.

Prema navodima firme, Garsija je jedina osoba iz kompanije koja je u vezi s Republikom Srpskom komunicirala s američkim vlastima.

Kejti Vajls pružala komunikacijsku podršku
Kompanija navodi da je Kejti Vajls sredinom augusta posjetila Republiku Srpsku u ime američke kompanije koja je u regionu provodila studiju izvodljivosti.

Za tu kompaniju pružala je komunikacijsku podršku, saopštio je Continental Strategy, naglašavajući da nikada nije razgovarala s američkim državnim zvaničnicima o Republici Srpskoj.

U izvještaju nisu navedeni naziv te američke kompanije niti predmet studije izvodljivosti.

Continental Strategy tako njen boravak u Republici Srpskoj povezuje s odvojenim poslovnim angažmanom, a ne s lobiranjem koje ta firma obavlja za entitet.

Veze s Trampovim krugom
Financial Times navodi da bi ove informacije mogle otvoriti dodatna pitanja o vezama Republike Srpske s lobistima iz Trampovog najbližeg kruga.

The New York Times prethodno je objavio da su LaSivita i Bler dobili po nekoliko stotina hiljada dolara za izborno savjetovanje u Republici Srpskoj uoči glasanja.

.@POTUS should not consult with @SusieWiles47 on matters concerning Chris LaCivita, James Blair (both Susie Wiles’ guys) and Bosnia and Herzegovina, since Susie’s daughter, @KatieWiles0303, is also involved in these insane lobbying activities with pro Russian Dodik.

People from the region are reporting to me that Katie Wiles has been working for months for @MiloradDodik, and there’s a huge conflict of interest here.

This would explain why Željka Cvijanović, the Serbian candidate who “won” the Presidential election a few days ago in Bosnia, was at the White House on September 21st, meeting with Susie Wiles and taking pictures that she used for her election a few days ago.

This raises serious questions about interference in a foreign election, and it is absolutely wrong, especially since President Trump clearly has no knowledge of what was going on.

These photos of Susie Wiles’ daughter in Republika Srpska are from last August.

— Evi (@evikokalari) October 7, 2026

Tramp ih je potom opisao kao vanjske konsultante koji mogu raditi i za druge klijente. Naveo je da ne zna za koga još rade i zaprijetio prekidom saradnje ako utvrdi sukob interesa.

Continental Strategy osnovao je Karlos Truhiljo, savjetnik u Trampovoj kampanji 2016. godine, koji je tokom prvog predsjedničkog mandata bio američki ambasador pri Organizaciji američkih država.

Prema FT-u, Republika Srpska je tokom posljednje dvije godine izdvajala stotine hiljada dolara za lobiste povezane s pokretom MAGA, nastojeći postići ukidanje sankcija političkim predstavnicima bosanskih Srba i zagovarajući preispitivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, prenosi Avaz