Connect with us

Politika

NI TRUDA, NI ZNANJA! Privatni fakulteti u BiH zaradili milione KM

Privatne visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini prošle godine ostvarile su desetine miliona maraka prihoda i zaradile više od osam miliona KM.

Prema analizi CAPITAL-a najveći dio prihoda ostvarili su univerziteti u Sarajevu, Travniku i Banjaluci.

Privatni univerziteti u Federaciji BiH tokom 2025. godine prihodovali su ukupno 42,3 miliona KM, uz iskazanu dobit od 7,6 miliona KM.

Najveće prihode ostvario je Internacionalni univerzitet Sarajevo sa ukupno 15,1 milion KM prihoda i dobit  od tri miliona KM.

Nešto manje prihode imao je Internacionalni univerzitet Burch, sa ukupno 10,9 miliona KM prihoda i dobit od 1,3 miliona KM.

Iza njih je Univerzitet u Travniku, čiji su prošlogodišnji prihodi iznosili 8,4 miliona KM, a dobit 2,6 miliona KM.

Internacionalni univerzitet u Travniku ostvario je prihod od 3,7 miliona KM, dok im je dobit iznosila 374,6 hiljada KM.

Evropski univerzitet Kallos Tuzla ostvario je prihod od 1,8 miliona KM i dobit od 253,9 hiljada KM.

Sveučilište/Univerzitet Vitez ostvarilo je prihod od 1,8 miliona KM, dok je profit iznosio 10.900 KM.

Najmanji prihod ostvario je Univerzitet Hercegovina i to 657 hiljada KM, dok im profit iznosi 46 hiljada KM.

Političari angažovani na privatnim fakultetima 

Privatne univerzitete u BiH karakteriše veliki broj političara angažovanih na poslovima predavača i dekana, ali ni suvlasničko učešće nije rijetkost.

Tako je suvlasnik Internacionalnog univerziteta Brčko distrikt federalni zastupnik Demokratske fronte Mirza Čelik.

Član Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Nedeljko Stanković vlasnik je dva univerziteta u Tuzli i Brčko distriktu.

Zamjenik ministra spoljnih poslova BiH i međunarodni sekretar HDZ-a BiH Josip Brkić osnivač je Univerziteta Hercegovina.

Kada je u pitanju Republika Srpska prednjači Panevropski univerzitet Apeiron sa ostvarenim prihodom od 7,1 milion KM, te profitom od 229,7 hiljada KM.

U nastavnom kadru ovog univerziteta najupečatljivija imena su Siniše Karana u statusu redovnog profesora, te Steve Škrbića koji je zamjenik Agencije za visoko obrazovanje i razvoj kvaliteta BiH, a na Apeironu je angažovan u statusu docenta.

Škrbić nije samo angažovan na ovom univerzitetu, već i na univerzitetu člana Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i kontrole kvaliteta BiH Nedeljka Stankovića u Tuzli.

Kada je riječ o Univerzitetu Sinergija Bijeljina ostvarili su prihode od 1,8 miliona KM, a ukupni profit od 198,2 hiljade KM.

Slobomir Univerzitet Doboj prihodovao je 1,03 miliona KM, a profitirao 25 hiljada KM.

Univerzitet PIM iz Banjaluke lani je imao prihode od 1,2 miliona KM, a poslovali su u minusu od 178,3 hiljade KM. Student ovog univerziteta bio je i načelnik sarajevske opštine Stari Grad Irfan Čengić

Prihodi Univerziteta za poslovne studije u Banjaluci iznosili su 2,5 miliona KM, a profit 488,5 hiljada KM.

Visoka škola za uslužni biznis Sokolac ostvarila je prihod od 1,5 miliona KM, dok je ukupni profit u iznosu od 102,5 hiljade KM.

Najinteresantniji put ima Visoka škola Prometej iz Banjaluke, koja je promijenila pravnu formu pa ubuduće neće poslovati kao ustanova već kao društvo ograničene odgovornosti, odnosno firma.

Oni su u protekloj godini prihodovali 146,9 hiljada KM, dok su ostvarili gubitak u iznosu 20,9 hiljada KM.

U konačnici u Republici Srpskoj privatni univerziteti prihodovali su 15,3 miliona KM, dok je prikazana dobit 1,043 miliona KM.

Zbirno u dva entiteta, bez Brčko Distrikta privatni univerziteti su prihodovali preko 57 miliona KM.

Iako se privatni univerziteti formalno predstavljaju kao obrazovne ustanove, finansijski podaci pokazuju da je riječ o sektoru u kojem se obrću desetine miliona maraka godišnje. Posebno zabrinjava činjenica da su sa privatnim visokoškolskim ustanovama povezani političari, nosioci javnih funkcija i ljudi iz institucija koje bi trebale nadzirati kvalitet i zakonitost rada u visokom obrazovanju.

Takva mreža odnosa otvara ozbiljna pitanja sukoba interesa, naročito u situaciji kada isti pojedinci istovremeno učestvuju u kreiranju obrazovnih politika, radu regulatornih tijela i poslovanju privatnih univerziteta. Dodatnu sumnju izazivaju istrage, optužnice i javno iznesene informacije o neregularnostima u procesu studiranja i izdavanja diploma.

Politika

“ŽIVOT SE MJERI DANIMA”! Srbija pokreće borbu za preispitivanje odluke o liječenju generala Mladića

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić izjavio je da će Srbija nastaviti sa insistiranjem na poštovanju osnovnih ljudskih prava generala Ratka Mladića i na preispitivanju odluke Međunarodnog mehanizma za krivične sudove da ponovo odbije zahtjev za njegovo uslovno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga.

“Činjenica da je dvoje od petoro sudija podržalo puštanje iz humanitarnih razloga govori o ispravnosti navoda koje sam izneo u pismu Mehanizmu. Zbog toga će Srbija nastaviti sa insistiranjem na poštovanju osnovnih ljudskih prava, kao i na preispitivanju odluke bez odlaganja”, naveo je Vujić.

On je istakao da pravda i humanost nisu suprotstavljeni principi i da poštovanje ljudskog dostojanstva mora trajati do posljednjeg trenutka života.

Vujić je ukazao da su, prema nalazima Mehanizma mogućnosti daljeg medicinskog liječenja Mladića veoma ograničene i da je medicinska njega sada prvenstveno palijativna, saopštilo je Ministarstvo pravde Srbije.

“U takvim okolnostima pitanje humanog postupanja ne može se svesti samo na to da li je u zatvorskoj ustanovi obezbeđena odgovarajuća medicinska nega. Adekvatna medicinska nega jeste neophodan deo humanog postupanja, ali ne iscrpljuje zahteve ljudskog dostojanstva, posebno kada se život čoveka meri danima”, naveo je Vujić.

On je istakao da u ovakvim okolnostima adekvatna medicinska njega zahtijeva prisustvo porodice i okruženje koje nije uznemiravajuće.

Vujić je pozdravio odluku Mehanizma da se porodici maksimalno olakšaju posjete, ali je napomenuo da posjeta umirućem članu porodice nije isto što i mogućnost da posljednje dane provede uz znatno veću i trajniju blizinu svojih najbližih u bolnici u Srbiji.

“Posebno naglašavam da Srbija nije tražila da Ratko Mladić bude pušten kući, već da je iskazala spremnost da organizuje medicinski transfer na Vojnomedicinsku akademiju u Beogradu, gde bi mu bila obezbeđena kontinuirana institucionalna medicinska i palijativna nega i gde bi bio okružen članovima porodice”, objasnio je Vujić.

On je naglasio da je Srbija spremna da prihvati nadzor, medicinsko izvještavanje, ograničenja kretanja i druge uslove koje Mehanizam smatra potrebnim.

Haški mehanizam odbio je juče molbu za puštanje generala Ratka Mladića na liječenje u Srbiju.

Generalov sin Darko Mladić rekao je Srni da su ovog puta dvoje sudija bili za puštanje generala Mladića, ali da predsjednik Mehanizma Grasijela Santana nije uvažila njihove argumente.

“Haški mehanizam odbio je danas da pusti generalala na liječenje u Srbiju sa ciničnim obrazloženjem da nismo dokazali da bi u Srbiji dobio bolju negu nego što ima u Holandiji”, istakao je Darko Mladić i dodao da su njegovom ocu u pritvorskoj bolnici prestali da mjere pritisak i EKG, te da su mu ukinuli lijekove za šećernu bolest.

Nastavi čitati

Politika

Jelena Trivić! “SRAMOTNO I BAHATO, troše 165.000 KM na limuzine dok fale vozila hitne pomoći”

„Sramotno i bahato! Dok Domovi zdravlja i dalje muku muče sa nedovoljnim brojem vozila hitne pomoći, koja u mnogim slučajevima mogu da znače život, funkcioneri i dalje i poslednju marku u ekonomski posrnulom društvu troše na luksuzne limuzine“, izjavila je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, oštro komentarišući vijest da Republička uprava civilne zaštite nabavlja limuzinu u vrijednosti od 165.000 KM.

„Do kad trpiti ovakve naslove?! Do kad u društvu u kojem postoji milion drugih prioriteta“, upitala je Trivićeva.

Ona navodi da je prosječna penzija 698 KM, a da je prosječna plata 1.698 KM i da danas sa tim novcem možete da kupite tek jednako roba i usluga kao i prije 20 godine. Kako dalje navodi, to znači da se životni standard nije pomjerio ni milimetar za 20 godina i da, uz to, imamo najskuplje lijekove u regionu, a da su nam investicije misaona imenica.

„Razni niži ešaloni i razni “fićfirići” aktuelne vlasti razbahatili su se do mjere nesnošljivog“, istakla je Trivićeva.

Ironično kaže da smo izgleda došli u situaciju gdje se stepen razvoja jednog društva može posmatrati kao obrnuto proporcionalan potrebi funkcionera za skupim automobilima.

„Naroda se ne stide, Boga se ne boje – jer kako drugačije objasniti da neko ima potrebu za limuzinom od 165.000 KM. Uz to, taj novac nije zaradio sam nego koristi novac poreskih obveznika“, kazala je Trivićeva na kraju uz poruku da ničija nije do zore gorjela.

(BN) Foto: NF

Nastavi čitati

Politika

KASA OTVORENA SAMO ZA SNSD UTVRĐENJA! Nakon Teslića, Vlada u tajnosti daje 6 miliona za Doboj

Vlada Republike Srpske donijela je odluku da u Doboju kupi poslovni prostor vrijedan šest miliona maraka, saznaje portal CAPITAL.

Ovu kupovinu je Vlada označila kao prioritetni projekat iz programa javnih investicija.

Prostor će koristiti zaposleni u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede te radnici „Voda Srpske“, preduzeća koje je i nosilac projekta.

Zanimljivo, Vlada je ovu informaciju prećutala u svom saopštenju za javnost objavljenom prije nekoliko sati.

Podsjećamo, na sjednici prošle sedmice je donesena odluka o kupovini objekta u Tesliću za koji je spremna da plati 10 miliona maraka.

Iz Vlade Republike Srpske je rečeno da će taj objekat koristiti radnici Poreske uprave, Zavoda za zapošljavanje RS, Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Javnog fonda za dječiju zaštitu, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih institucija koje za to iskažu potrebu.

Iako javni poziv još nije raspisan nezvanično saznajemo da se uveliko priprema kupovina robne kuće „Promtes“ u centru Teslića što nam je potvrđeno iz više dobro upućenih izvora.

Inače, Vlada je prošle godine za 36 miliona maraka kupila i zgradu u Brčko distriktu, odnosno hotel koji je nazvala „Srpskom kućom“, a gdje javnost nije uspjela uvjeriti u opravdanost investicije.

Takođe, u planu je bila i kupovina hotela „Monument“ na Kozari za 16 miliona maraka, ali je od toga odustala nakon pritiska javnosti prvenstveno zbog tekstova koje je objavio CAPITAL.   

Nastavi čitati

Aktuelno