Connect with us

Region

NEPRIJATNA SCENA NA AERODROMU „NIKOLA TESLA“! Funkcioner SDP-a i njegov kolega odvedeni u posebnu prostoriju i pretresani 45 minuta!

Dževad Hadžić, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i predsjednik Kantonalne organizacije SDP-a Tuzlanskog kantona, tvrdi da je u ponedjeljak, 16. novembra, zajedno sa još jednim kolegom iz Doma naroda zadržan i pretresen na beogradskom aerodromu „Nikola Tesla“, navodno po nalogu Bezbjednosno-informativne agencije Srbije (BIA).

Kako je naveo, zadržavanje je trajalo oko 45 minuta, a cijelu situaciju opisao je kao veoma neprijatnu.

“Odvojen sam na granici u posebnu prostoriju i prostoriju gdje sam zadržan 45 minuta, ne samo ja nego još jedan kolega koji je zajedno sa mnom u Domu naroda FBiH. Bila su pitanja gdje putujemo, pa kako ste došli, gdje idete i tako dalje i tako dalje. Znači to je trajalo nekih 45 minuta, pretreseni smo, bukvalno pregledan svaki papirić. Jako ljubazni su bili predstavnici, odnosno zaposlenici granične policije, ali nekih 45 minuta jako neugodna situacija. Pred punim aerodromom odvojeni u jednu prostoriju gdje smo ispitivani i pretreseni”, kazao je Hadžić za Avaz.

Region

Stečaj Alta banke mogao bi da traje duže od 10 godina, CEH ĆE PLAĆATI GRAĐANI

Stečaj Alta banke mogao bi da traje duže od deset godina, a oko 400 miliona evra javnog novca trenutno je “zarobljeno” u toj banci.

Profesor i dekan Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić upozorava da sva potraživanja vjerovatno neće biti naplaćena, dok bi posljedice mogli da osjete i građani koji nikada nisu imali račun u Alta banci.

Grubišić je za RTS objasnio da stečajni postupci u Srbiji mogu trajati i duže od decenije, a da će naplata potraživanja zavisiti od imovine koja bude obuhvaćena stečajnom masom.

“Treba računati da će najveći deo dobiti, ali da će to trajati dosta dugo”, rekao je Grubišić, upozoravajući da povjerioci vjerovatno neće uspjeti da naplate sve što potražuju.

Kako bi građani mogli da plate ceh?
Poseban problem predstavlja oko 400 miliona evra koje su u Alta banci imali javni sektor, lokalna preduzeća i opštine.

Prema Grubišićevim riječima, taj novac je trenutno “zarobljen”, a eventualni gubici mogli bi da se odraze na lokalne budžete i cijene usluga.

“Šteta bi mogla da se pokriva iz budžeta ili povećanjem cena usluga, dok bi lokalne samouprave mogle da odlažu investicije, rade rebalanse budžeta ili uzimaju kredite. Šteta je očigledna, na kraju plaćamo je svi mi”, upozorio je Grubišić.

To znači da bi posljedice stečaja mogli da osjete i građani koji nisu bili klijenti banke, kroz moguće poskupljenje komunalnih usluga, odgađanje investicija ili dodatno zaduživanje lokalnih samouprava.

Ipak, 400 miliona evra predstavlja iznos sredstava koja su trenutno nedostupna, a ne konačno utvrđen gubitak. Koliki će dio tog novca biti vraćen zavisiće od ishoda stečajnog postupka.

Koliko je novca do sada isplaćeno štedišama?
Alta banka počela je da izdaje potvrde za isplatu klijentima koji nemaju originalnu dokumentaciju o svojim depozitima.

Preko Poštanske štedionice do sada je isplaćeno svega sedam odsto sredstava predviđenih za garantovane depozite do 50.000 evra.

Grubišić smatra da će većina povjerilaca uspjeti da naplati najveći dio potraživanja, ali upozorava da bi taj proces mogao da potraje godinama.

Uprkos problemima Alta banke, ne očekuje dugoročno ugrožavanje bankarskog sektora Srbije.

Kako je objasnio, aktiva Alta banke čini manje od tri odsto ukupne aktive bankarskog sektora, zbog čega smatra da finansijska stabilnost zemlje nije ugrožena.

Nastavi čitati

Region

FORMIRANJE NOVOG SAZIVA SKUPŠTINE SRBIJE: Građani ispratili poslanike Studentske liste u parlament

Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Srbije održava se danas, 17. novembra. Na sjednici se potvrđuju mandati narodnih poslanika i bira skupštinsko rukovodstvo.

Građani koji su se odazvali pozivu Studentske liste počeli su da se okupljaju u Pionirskom parku kako bi ispratili buduće narodne poslanike na današnju konstitutivnu sjednicu Narodne skupštine, zakazanu za 10 časova.

Podsjetimo, Studenti u blokadi pozvali su građane da im se danas pridruže u Pionirskom parku u Beogradu kako bi zajedno ispratili kandidate studentske liste na konstitutivnu sjednicu novog saziva Skupštine Srbije.

Studenti u blokadi pozvali su građane da se po završetku skupa mirno raziđu i nastave praćenje sjednice iz svojih domova, kafića i drugih prostora

Nastavi čitati

Region

SRBIJA DANAS DOBIJA NOVI SAZIV SKUPŠTINE: Parlament sa 64 profesora

Konstitutivna sjednica Skupštine Srbije, na kojoj će biti potvrđeni mandate novoizabranih poslanika i konstituisan novi saziv parlamenta, biće održana danas, 17. novembra, s početkom u 10 časova.

Budući poslanici 15. saziva Skupštine izabrani su na prijevremenim parlamentarnim izborima 25. oktobra, na kojima je Studentska lista ubjedljivo pobijedila do tada vladajuću Srpsku naprednu stranku.

Od ukupno 250 poslanika, 140 njih sa liste “Studenti pobeđuju” prvi put će sjesti u parlament.

Debitanata će biti i na listi koju je predvodila Srpska napredna stranka, a doskorašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će on biti šef poslaničkog kluba nove opozicije koja ima 103 mandata, prenosi BBC.

Skupština Srbije biće drastično podmlađena novim poslanicima.

Lista nastala iz masovnih studentskih protesta probuđenih zahtjevima za odgovornost za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024., kada je poginulo 16 ljudi, osvojila je 2.354.417 glasova birača.

Koalicija oko, do prije parlamentarnih izbora, vladajuće stranke “Ujedinjena Srbija” osvojila je oko 600.000 glasova manje – nešto više of 1,7 miliona.

Predstavnici Studentske liste zatražili su da se delegaciji studenata odobri prisustvo na galeriji velike sale tokom trajanja konstitutivne sjednice, jer se 17. novembra obilježava Međunarodni dan studenata.

Geografska struktura
Najveći broj poslanika, kao i u prethodnom sazivu, dolazi iz Beograda. Od ukupno 250 narodnih poslanika, 96 će biti iz Beograda, što čini oko 38 odsto mjesta u parlamentu, prenosi Euronews.

Na drugom mjestu je Novi Sad sa 30 predstavnika, odnosno oko 12 odsto mjesta. Slijede predstavnici iz Niša, Kragujevca, Novog Pazara, Leskovca, Kraljeva, Pančeva i Kruševca, dok će dva poslanika imati prebivalište prijavljeno na Kosovu i Metohiji. Ovaj skupštinski saziv mogao bi da se nazove profesorskim. Od 250 narodnih poslanika, 64 će biti profesori na različitom nivou obrazovnog sistema – iz osnovnog, srednjeg i univerzitetskog obrazovanja.

Naredna najbrojnija profesija su pravnici, kojih će biti 36, zatim ekonomisti (18), ljekari i doktori medicine (13), politikolozi (10), glumci (8) i poljoprivrednici (6). Ukupno sedam studenata izabrano je u parlament, i svi su sa liste “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”.

Broj žena u novom sazivu biće nešto veći nego u sazivu od 2023. do 2026. Tada ih je bilo 94, a sada će ih biti 99, dok će ostalih 151 poslanika činiti muškarci.

Kako se konstituiše Skupština Srbije?
Konstituisanju skupštine prethodi nekoliko koraka.

Pošto je Republička izborna komisija objavila zvanične rezultate izbora i podnijela skupštini izvještaj, predsjednik države – u ovom slučaju Ana Brnabić, koja je poslije ostavke Aleksandra Vučića preuzela dužnost vršioca dužnosti predsjednika Srbije – održala je konsultacije sa poslaničkim grupama.

Prvu sjednicu novog saziva sazvala je Brnabićeva, koja je i dosadašnja predsjednica Skupštine.

Vodiće je najstariji među izabranim poslanicima lista koje su ušle u skupštinu, 78-godišnji Stojan Radenović iz redova SNS-a.

Pomagaće mu četvoro najmlađih poslanika, sa svake liste po jedan, koji su ujedno i zapisničari.

To su 26-godišnja Sara Valentik poslanica Studentske liste, Miloš Pavlović, 23-godišnji poslanik liste “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, Visar Mehmeti, predsjednik stranke Alternativa za promjene sa liste “Albanska koalicija”, i Boris Bajić, 44-godišnjak sa liste “Savez vojvođanskih Mađara – dr Balint Pastor”.

Skupština Srbije konstituiše se održavanjem Prve sjednice novog saziva, a najiščekivaniji trenutak je potvrđivanje poslaničkih mandata.

Osim poslaničkih mandata, poslanici će položiti zakletvu, a potom se biraju predsjednik, potpredsjednik i radna tijela skupštine.

Kolika većina je dovoljna većina?
Na prvoj, konstitutivnoj sjednici i u danu za glasanje, u sali mora da bude prisutno najmanje 126 poslanika da bi skupština mogla da donosi odluke.

I za izbor predsjednika i potpredsjednika skupštine potrebna je većina od ukupnog broja poslanika, odnosno najmanje 126 glasova.

Odmah poslije objavljivanja konačnih rezultata i potvrđivanja apsolutne većine Studentske liste čule su se netačne tvrdnje iz redova poraženih da im nedostaje još 27 mandata, te da neće moći da preuzmu vlasti.

Ustav Srbije, Zakon o izborima i Poslovnik Narodne skupštine propisuju da je novi parlament konstituisan kada se potvrde dvije trećine mandata.

To ne znači da poslanici moraju da budu prisutni na sjednici, niti da njihovo odsustvo može da je spriječi.

Jedini uslov da prva sjednica počne i da se utvrdi tročlana komisija, koja se bira većinom glasova prisutnih, jeste da u sali bude prisutna većina od ukupnog broja poslanika, odnosno najmanje 126 poslanika.

Ko će biti izabran prvog radnog dana?
Na prvoj sjednici biće birani rukovodstvo parlamenta, skupštinski odbori i članovi međunarodnih delegacija.

Na početku sjednice obrazuje se tročlana komisija koja provjerava izvještaje Republičke izborne komisije, a potom se potvrđuju mandati i poslanici polažu zakletvu, piše u Poslovniku skupštine.

Potom se bira i predsjednik skupštine, iz redova poslanika, na prijedlog najmanje njih 30.

Potrebno je da kandidat dobije većinu glasova od ukupnog broja poslanika – najmanje 126.

Predstavnici Studentske liste insistirali su da se izbor rukovodstva parlamenta, odnosno predsjednika i potpredsjednika, glasa javno, sa čime su se saglasile i ostale liste.

Do njegovog izbora sjednicom predsjedava najstariji poslanik.

Skupština posebnom odlukom određuje broj potpredsjednika i bira ih po istoj proceduri kao i predsjednika.

Biraće se i generalni sekretar skupštine.

Skupština ga imenuje većinom glasova na prijedlog novoizabranog predsjednika parlamenta.

Poslaničke grupe predlažu i kandidate za članove i zamjenike članova odbora, srazmjerno broju poslanika.

Biće izabrane i delegacije koje predstavljaju Skupštinu Srbije u međunarodnim institucijama, kao što su Parlamentarna skupština Savjeta Evrope, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), NATO i druge organizacije.

Do kraja godine trebalo bi da bude donesen i najvažniji zakon – o budžetu za 2027, ali je malo vjerovatno da će se to desiti.

Najvjerovatniji scenario je da će Vlada Srbije u tehničkom mandatu donijeti odluku o privremenom finansiranju.

Nova vlada treba da bude formirana u roku od 90 dana.

Može li SNS da opstruiše rad?
Pošto Studentska lista ima apsolutnu većinu u parlamentu, poslanici SNS nemaju nijedno zakonsko sredstvo da opstruišu rad skupštine, kaže Nebojša Vladisavljević, profesor Fakuluteta političkih nauka u Beogradu.

“Poslanici SNS imaju pravo po poslovniku da govore o svim tačkama dnevnog reda, za to imaju određeno vrijeme, ali ne mogu da opstruišu njen rad”, kaže Vladisavljević za BBC na srpskom.

Prema Poslovniku skupštine, šef poslaničke grupe u načelnom pretresu po tački dnevnog reda ima pravo da govori ukupno do 20 minuta.

To vrijeme može da iskoristi odjednom ili da ga podijeli u dva dijela.

Pored redovnog vremena, šef poslaničke grupe ima pravo i na repliku, u trajanju do dva minuta.

Za razliku od šefa poslaničke grupe, ostali poslanici nemaju unaprijed određeno pojedinačno vrijeme u minutima.

Poslanici koji su članovi poslaničkih grupa imaju zajednički fond vremena od pet sati.

To vrijeme se dijeli na poslaničke grupe srazmjerno broju poslanika koje grupa ima.

Poslanici govore onoliko dugo koliko im njihova poslanička grupa raspodjeli iz sopstvenog ukupnog vremena.

Samostalni poslanici imaju pravo da govore jednom, u trajanju od pet minuta.

Za repliku ili povredu Poslovnika, poslanik ima pravo da govori u trajanju do dva minuta po javljanju.

Da li se mijenja vršilac dužnosti predsjednika Srbije?
Po podnošenju ostavke na mjesto predsjednika krajem septembra, Vučić je narednog dana dužnost predao Ani Brnabić, predsjednici skupštine.

Prema Ustavu Srbije, ona će tu funkciju obavljati sve do izbora novog predsjednika skupštine, koji postaje i vršilac dužnosti predsjednika Republike.

Ova nadležnost je vezana isključivo za samu funkciju predsjednika parlamenta i nije neophodna formalna primopredaja.

Novi predsjednik skupštine stupa na dužnost odmah poslije izglasavanja u parlamentu i preuzima sva ustavna ovlašćenja šefa države.

To znači i da novi predsjednik ili predsjednica skupštine raspisuje predsjedničke izbore.

Prema rokovima, posljednji rok za raspisivanje predsjedničkih izbora je 27. novembar i oni moraju da budu održani do kraja decembra ove godine.

Nastavi čitati

Aktuelno