Connect with us

Hronika

Šverc kokaina u Evropi: Hrvatska i albanska mafija predvode krijumčarenje

Belgija je u posljednje vrijeme postala evropski centar krijumčarenja kokaina. U Antverpenu je 40 odsto svih zapljena kokaina u Evropi jer je ova belgijska luka postala ulazna tačka za južnoamerički kokain.

Međutim, ključnu ulogu u ovom ilegalnom biznisu imaju kriminalne organizacije zapadnog Balkana, najviše iz Hrvatske i Albanije, tvrdi “Ekonomist” koji je napravio reportažu o tome. Količina zaplijenjene droge u Evropi u stalnom je porastu. Samo u Antverpenu prošle godine zaustavljeno je 80 tona kokaina, a 2016. godine je bilo “samo” 30 tona. Posljedice toga su korupcija lokalnih i nacionalnih funkcionera i nasilje na ulicama.

Komora za mučenje
U junu 2020. policija je u okolini Antverpena pronašla kontejner s posebnim alatom i komoru za mučenje opremljenu zubarskom stolicom i zvučnom izolacijom, kao i lažne policijske uniforme i automatsko oružje. Kokain najčešće kriju među bananama u kontejnerima koji pristižu iz Kolumbije. Kao jeftino i efikasno sredstvo prevoza robe, brodski kontejneri temelj su međunarodne trgovine. Iz istog razloga su zanimljivi i organizovanom kriminalu

“Ovakva otkrića su zastrašujuća jer otkrivaju potencijal i mogućnosti kriminalnih organizacija”, rekao je Kristian Vandervaren, upravnik belgijske carine.

Tokom 2021. godine, u cijeloj Belgiji zaplijenjena je 101 tona kokaina, a na drugom mjestu prema zapljenama u Evropskoj uniji je Holandija sa 80 tona. Međutim, policijske službe smatraju da se zapljenjuje tek oko 10 posto ukupne količine kokaina koji dolazi na evropske tržište. Naime, ilegalna tržišta često funkcionišu isto kao i legalna.

“Poslovni model krijumčara svodi se na slanje velike količine droge u mnogo kontejnera. Svjesni su da će izgubiti 10 do 20 odsto, ali ostatak će proći”, govori Vandervaeren.

Kriminalne organizacije pristaju na ovaj gubitak i nastavljaju da koriste Antverpen, drugu najveću evropsku luku, zbog njegove razvijene infrastrukture i mogućnosti brze distribucije kokaina širom Evrope.

Zašto krijumčare drogu baš u bananama?
Prosječno godišnje kroz Antverpen prođe 12 miliona kontejnera, a samo dva posto podliježe detaljnom carinskom pregledu. Mogućnosti krijumčarenja droge preko ove luke stoga su gotovo neograničene.

“Banane su vrlo popularan način za krijumčarenje kokaina iz Latinske Amerike u Evropu iz dva razloga. Banane su glavni latinoamerički izvozni proizvod i brzo se kvare, pa postoji stalni pritisak da brzo dođu do potrošača”, kaže Fatjona Mejdini, direktorka za jugoistočnu Evropu u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

Antverpen je popularna i profitabilna luka najviše zbog toga što brzo istovaruje robu s brodova i šalje je na police trgovina. Nemoguće je pregledati milione kontejnera i kriminalci su toga svjesni. Zato je antverpenska luka idealna za krijumčarenje kokaina, amfetamina i lažnih lijekova na evropska tržišta. Upotreba ovih proizvoda je u stalnom porastu, pa je Evropa u posljednje vrijeme postala profitabilnije tržište nego Amerika.

“Cijena kokaina u Evropi veća je nego u Sjedinjenim Američkim Državama, manja je konkurencija i manji je rizik”, rekao je za Ekonomist Džerami Mekdermot iz istraživačke organizacije InSight Crime.

Balkanska mafija
Mnoge evropske mafijaške grupe pronašle su svoj interes u ovim činjenicama i preuzele kontrolu nad distribucijom. Mafijaške organizacije iz balkanskih zemalja poput Albanije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine posebno su poznate po svojoj efikasnosti i nasilnim metodama. Ratna zbivanja i privredna situacija na Balkanu mnoge su okrenuli ka kriminalu.

“Balkanske mafije iskoristile su nasilna iskustva, toleranciju prema nasilju i dostupnost oružja, kao i poznavanje stranih jezika. Kriminalne organizacije sa zapadnog Balkana pokazale su se vrlo uspješnim. Balkanske mafije razvile su određene vještine koje su im omogućile da se nakon šverca heroina i cigareta, gajenja kanabisa i krijumčarenja ljudi posvete profitabilnijim poslovima, poput krijumčarenja kokaina”, tvrdi Valter Kemp, direktor globalne strategije u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

Novi krijumčarski kanali
Balkanske kriminalne organizacije čak su otvorile nove krijumčarske kanale. Nekad je droga iz Kolumbije u Evropu stizala preko mediteranskih luka, ali balkanski mafijaši su uspostavili nove kontakte i centre u drugim južnoameričkim zemljama, poput Ekvadora, i sada kokain šalju direktno u sjevernoevropske luke. Ove kriminalne organizacije preuzele su kontrolu nad kompletnim krijumčarskim lancem i tako povećale svoj profit.

“Glavni izvor prihoda u kokainskoj industriji više nisu prodaja na ulicama ni proizvodnja, nego transport. Proizvodni profit je oko 150 odsto, maloprodajni iznosi 300 odsto, ali profit od transporta kokaina dostiže i do 1500 odsto”, objasnio je Mekdermot.

Za razliku od legalnih biznismena, krijumčari mogu da primijene i nasilje kako bi osigurali isporuku svoje robe, a mogu da se okrenu i korupciji. To najbolje pokazuje primjer albanskog narkobosa Dritana Redžepija.

“Redžepi je bez ikakve sumnje uspješan model balkanskog mafijaša u Latinskoj Americi. Vjeruje se da je u Ekvador stigao 2011. godine nakon bijega iz belgijskog zatvora”, rekla je Mejdini.

Tri godine kasnije uhapšen je u Ekvadoru, ali to ga nije spriječilo u upravljanju vrlo profitabilnim kokainskim carstvom. Stečenim bogatstvom podmićivao je funkcionere ne samo u latinoameričkim zemljama već i u Evropi.

“Transport kokaina u Antverpen košte kriminalne organizacije do 24 odsto vrijednosti robe. Toliko ih košta podmićivanje, a ostatak dospijeva na tržište”, kaže Artan Hođa, albanski istraživački novinar.

Povećani profit omogućio je mafijašima i izdašnije podmićivanje. Ovakve aktivnosti obično se povezuju sa siromašnijim zemljama, ali sve su češće i u zapadnoevropskim državama.

Evropska unija sve više nalikuje zapadnom Balkanu
“Postojala je nada da će ulaskom u Evropsku uniju zemlje zapadnog Balkana biti sve sličnije pređaqšnjim članicama EU, no umjesto toga Evropska unija sve više nalikuje zapadnom Balkanu”, otkriva Valter Kemp.

Tako mafija sve češće i otvorenije podmićuje carinske službenike u Antverpenu kako bi propustili pošiljke kokaina. Priznaje to i upravnik belgijske carine.

“Dvojica mojih službenika završili su u zatvoru zato što su prihvatili 50.000 evra mita da bi propustili jedan kontejner i ostavili ga na tačno određenom mjestu u luci. To je lako zarađeni novac”, navodi upravnik belgijske carine.

Korupcija zahvata ne samo carinske i lučke radnike nego i visoke funkcionere, pa je tako nedavno u Antverpenu uhapšen bivši šef policijskog odjeljenja za suzbijanje narkotika u ovom gradu. A kad ni mito ne garantuje uspjeh, tu su prijetnje i nasilje. Antverpenski gradonačelnik Bart De Vever već godinama je pod 24-satnom policijskom zaštitom zbog svojih istupa protiv organizovanog kriminala. Uprkos tome što je belgijska policija 2021. godine pokrenula dosad najveću akciju protiv krijumčarenja droge, upravnik belgijske carine nije optimista u pogledu zaustavljanja ovakvih kriminalnih aktivnosti.

“Učinak svih ovih akcija je minoran. Uprkos svim zapljenama, cijena kokaina na evropskom tržištu ostaje ista”, rekao je Vanderwaeren.

Policijske i carinske službe tvrde da je rješenje u odlučnijem suzbijanju i većim resursima u borbi protiv kriminalnih organizacija. Belgijski carinski funkcioneri žele uvesti skeniranje svih kontejnera koji ulaze u zemlju.

“Rat protiv zloupotrebe i krijumčarenja droga ne može se dobiti policijskim metodama. Ne preduzmemo li nešto, u sljedećih 10 godina imaćemo u Antverpenu državu kojom upravljaju krijumčari narkotika”, tvrdi Vandervaeren.

Drugi pak smatraju da je neophodna bolja saradnja na međunarodnom nivou zato što kriminalne organizacije širom svijeta trenutno sarađuju bolje nego nacionalne policije. Međutim, svjetskim brodskim i trgovačkim putovima danas se prevozi četiri puta više kontejnera nego prije 20 godina. Prilike i mogućnosti za krijumčarenje i šverc danas su bezbrojne, a mafijaške organizacije se izuzetno dobro prilagođavaju novim okolnostima i vremenima, zaključuje “Ekonomist”.

Related Topics:

Hronika

STRAVIČNE SCENE IZ VRTIĆA! Roditelji u panici, auto probio zaštitu i pokosio troje djece na igralištu!

Troje djece povrijeđeno je nakon što je automobil probio zaštitnu ogradu i uletio u igralište vrtića u gradu Elesmir Port u engleskoj grofoviji Češir.

Prema informacijama policije, među povrijeđenima je i dvogodišnji dječak koji je zadobio teške povrede, dok je još dvoje djece lakše povrijeđeno u incidentu koji se dogodio u ponedjeljak ujutro.

Policija je dojavu o nesreći u vrtiću “Partou Sunny Days Nursery and Preschool” u ulici Vale Road primila oko 09.50 časova, nakon čega su na lice mjesta upućene brojne hitne službe. Velika intervencija hitnih službi

Fotografije sa mjesta događaja pokazuju da je vozilo probilo zelenu metalnu ogradu i završilo u prostoru predviđenom za dječiju igru.

Svjedoci navode da su na terenu bile dvije ekipe hitne pomoći, helikopter hitne medicinske službe, vatrogasci i više policijskih vozila, uključujući i naoružanu policijsku patrolu.

Uprava vrtića saopštila je da se bavi posljedicama incidenta te da je ustanova privremeno zatvorena za rad.

Vozačica uhapšena

Policija Češira potvrdila je da je uhapšena 63-godišnja žena pod sumnjom da je opasnom vožnjom izazvala teške tjelesne povrede.

Istraga o okolnostima nesreće je u toku, a istražioci pokušavaju da utvrde kako je vozilo marke “Omoda” izgubilo kontrolu i završilo u ograđenom prostoru vrtića. Nadležni su pozvali sve eventualne svjedoke da dostave informacije koje bi mogle pomoći u rasvjetljavanju događaja.

Incident je izazvao veliku zabrinutost među roditeljima i lokalnom zajednicom, posebno zbog činjenice da se dogodio u prostoru namijenjenom najmlađoj djeci, navodi “Metro”.

Nastavi čitati

Hronika

OGLASILA SE POLICIJA: Uhapšen vlasnik raftinga i skiper nakon pogibije muškarca na Neretvi

U rijeci Neretvi na području Konjica pronađeno je beživotno tijelo muškarca, a policija je nakon prvih operativnih saznanja uhapsila vlasnika raftinga i skipera, potvrđeno je iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije.

Kako se navodi u policijskom saopštenju, 13. juna 2026. godine u 16:15 sati Policijskoj upravi Konjic obratio se P. F. iz Konjica, koji je prijavio da je tokom spuštanja čamcem s grupom kolega niz rijeku Neretvu, na lokalitetu Kalajdžinog potoka, kod buka „S“, uočio beživotno tijelo nepoznate muške osobe kako pluta površinom rijeke.

Prema prijavi, tijelo je rijeka nosila nizvodno prema mjestu Džajići, na području opštine Konjic.

Na mjesto događaja izašli su policijski službenici i d‌jelatnici Hitne pomoći. Operativnim radom utvrđeno je da se radi o M. E. (1989.) iz Tuzle.

Dežurni ljekar Hitne pomoći Konjic pregledom tijela uočio je povrede u pred‌jelu glave, dok je smrt, prema prvim informacijama, najvjerojatnije nastupila utapanjem.

Policijski službenici došli su i do saznanja o vlasniku raftinga te skiperu. Oni su pronađeni, uhapšeni i dovedeni u službene prostorije radi kriminalističke obrade, piše Hercegovina.info.

O svemu je obaviješten dežurni tužilac, kao i Od‌jel kriminalističke policije. Na mjestu događaja obavljen je uviđaj, a policija nastavlja preduzimati sve potrebne mjere i radnje kako bi se rasvijetlile okolnosti ovog događaja.

Nastavi čitati

Hronika

POLICIJA NA NOGAMA: Darko Elez sprema jezivu osvetu

Sarajevska policija uz asistenciju kolega iz Istočnog Sarajeva i dalje traga za Blaškom Furtulom, jednim od osumnjičenika za pucnjavu na Vracama u kojoj su ranjene tri osobe. Od posljedica ranjavanja na KCUS-u je sinoć iza 21 sat preminuo upucani Branislav Janjić. On je sedam dana bio u komi, a tokom obračuna kod Spomen parka na Vracama pogođen je u glavu.

Tužilaštvo KS još utvrđuje ko je pucao na Janjića, uhapšeni i pritvori Amel Bogućanin ili Amar Garibović, koji je s njim bio na licu mjesta. Garibović je na KPZ Igman, Bogućanin na KCUS-u.

S druge strane, pritvor je  predložen i određen i ranjenom Sergeju Furtuli, zbog krivičnih djela pokušaj ubistva i izazivanje opšte opasnosti. Sergej Furtula je struja kontra Bogućanina i Garibovića koji je s ocem Blaškom i ubijenim Janjićem došao da raščisti račune.

Kantonalni sud u Sarajevu raspisao potjernicu za Blaškom

Po nalogu Tužilaštva KS, Kantonalni sud u Sarajevu raspisao je potjernicu za njegovim ocem Blaškom, za kojim se traga već osam dana. I on je ranjen tokom pucnjave, ali se nakon saniranje rane u bolnici u Istočnom Sarajevu udaljio iz iste i nalazi se u bijegu.

Kako je Raport prvi objavio, riječ je o mafijaškog obračunu grupa okupljenih oko Đorđa Ždrale i Darka Eleza, nakadašnjih kumova, a danas zakletih neprijatelja. Iako je Elez u Srbiji, a nedavno je pušten iz zatvora, on i dalje vuče konce u Sarajevu kada su u pitanju određeni kriminalni poslovi u vezi prodaje narkotika.

Međutim, sarajevska policija je na nogama zbog činjenice da je ubijeni Janjić bio član Elezove grupe i njegov odani i bliski prvi saradnik iz kriminanog podzemlja.

Strahuje se sada od osvete Eleza i njegovih ljudi, a obavještajni podaci već pokazuju da je nekadašnji vođa kriminalnog podzemlja s Pala naredio odmazdu. Kap koja je prelila čašu je informacija da je Janjić preminuo, a Sergej izranjavan, kao i njegov otac. Ranjenog Bogućanina spasio je pancir.

Kako bi se spriječio novi sukob u cijeli slučaj umiješana je i OBA, koja bi trebalo da osujeti ulazak određenih osoba iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu. Elez je državljanin BiH i može bez ikakvih smetnji ući u BiH. Razlog zašto je Elez naredio osvetu je činjenica da je Janjić bio njegov prvi saradnik i desna ruka za poslove na području BiH i Srbije.

Kada su bh.policijske agencije i Tužilaštvo BiH pratile Eleza i njegovu komunikaciju na Sky, otkrile su podatak da je nakon što je uhapšen, a izručen BiH, Janjić nastavio da koristi njegov Sky telefon i svu daljnu komunikaciju.

Tada je otkriveno da je Janjić po uputstvima Eleza bio na direktnoj vezi sa Radojem Zvicerom, vođom zloglasnog kavačkog klana i jednim od najtraženijih bjegunaca na Balkanu. Sva uputstva od Zvicera prema Elezu tada su išle preko Janjića. I sukob na Vracama dio je obračuna u koji je umiješan i Zvicer.

Upravo je Janjić uhapšen i izručen 2024.godine BiH nakon što je pao na Sky aplikaciji.

Preminuli Janjić je itekako poznat pravosudnim i policijskim organima u BiH, s obzirom na to da se njegovo ime godinama vezivalo za krupne istrage fokusirane na organizovani kriminal i trgovinu narkoticima.

On je, između ostalog, bio jedan od osumnjičenih u velikoj međunarodnoj policijskoj akciji “Prolom 2”, izvedenoj uz podršku EUROPOL-a i INTERPOl-a.

Bio je obuhvaćen i akcijom “Kode”

Tužilaštvo BiH je ovu grupu teretilo da je organizovanim transportom droge ostvarila ilegalnu zaradu od čak 2,7 miliona evra. Janjić u prvom mahu nije bio dostupan domaćem pravosuđu jer se nalazio u Njemačkoj, a njegova odbrana je tada tvrdila da nije bježao, već da se sam predao odmah po povratku u zemlju.

Uporedo s tim procesom, Janjiću se sudilo u još jednom predmetu za narkotike, a bio je obuhvaćen i akcijom “Kode”, usmjerenom protiv kriminalne grupe koja se opet povezivala s Darkom Elezom.

Nakon višemjesečnog bjekstva i raspisivanja međunarodne Interpolove potjernice, Janjić je uhapšen u aprilu 2024. godine. Istražioci ovu grupu, razbijenu krajem 2023. godine, sumnjičili su za organizovani šverc narkotika i oružja, uz procjenu da su preprodajom droge inkasirali oko 2,75 miliona KM.

Nastavi čitati

Aktuelno