Connect with us

Društvo

Razlike između primanja i troškova rastu, građani hranu kupuju u AUTLET PRODAVNICAMA

I dok su političari zaokupljeni ko će s kim i kako podijeliti izborni kolač, građani bi o kolačima uskoro mogli samo maštati.

Iz noćne more o poskupljenjima još se ne budimo. Jaz između prosječne plate i visine potrošačke korpe sve je veći, a da bi jedna četveročlana porodica pristojno živjela mjesec dana, potrebno joj je otprilike 3.000 KM. Kao rješenje, građani biraju autlet prodavnice, pa i za hranu.

Potrošačka korpa sve veća, a ono što ubacujemo u nju sve manje. Oktobarska je porasla na 2.900 KM. U odnosu na isti period prošle godine, to je više za 800 KM. Za to vrijeme, prosječna plata u Federaciji BiH porasla je tek toliko da za taj novac sve što možete kupiti stane u dvije-tri kese. Da bi napunili više kesa, građani odlaze u autlet prodavnice.

– Tek sam vidjela ovu prodavnicu i ovo mi je možda treći put kako dolazim ovdje. Eto ako nešto na sniženju se nađe. Svako gleda gdje je jeftinije i ide – kazala je jedna građanka.

Potražnja za robom koja je pred istekom ili je oštećena, naročito je porasla posljednjih mjeseci. Na mjesečnom nivou, može se uštedjeti 30 do 60 odsto, a štede svi, nema više pravila.

Pored penzionera koji redovno dolaze, to su ljudi sa stalnim primanjima i većim primanjima. Nama, naprimjer, stigne danas mileram kojem je 50 odsto akcija i on se zna prodati u roku od dva sata. Najčešće kupuju robu sa frižidera odnosno dnevnu robu, i tu su najveće uštede – kazala je Aldijana Džemidžić iz Alldy’s prodavnice.

Koliko god željeli uštedjeti, ponekad se čini nemoguće s obzirom na to da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u posljednjih pet godina porasle za više od 30 odsto. Novim poskupljenjima ne nazire se kraj.

Najavljuju se nova poskupljenja. Ukoliko dođe do poskupljenja brašna, automatski poskupljuju i svi pekarski proizvodi – oni koji u svom sastavu imaju brašno, a takvih je u onome što ljudi kupuju, najviše. Nažalost, ljudi kada nemaju dovoljno sredstava, kupuju više tjestenine, više brašna, zato što na taj način zadovoljavaju potrebu da utaže glad – istakla je Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Sve je izvjesnije da ćemo plaćati više i pileće meso. Velike količine se uvoze, a domaći proizvođači napominju da često nismo ni svjesni šta kupujemo.

– Dolaze nam informacije da se smrznuti file odmrzava i pušta u promet kao svježi. To mi upozoravamo i zbog remećenja normalnih lanaca, ali i zbog briga za krajnje potrošače – naveo je Predrag Miličić iz Koordinacijskog tijela za peradarstvo.

Kontrola je neophodna, kaže struka. Bilo da je riječ o kvalitetu hrane ili cijenama istih, koje variraju u zavisnosti od toga gdje kupujete, prenosi N1.

– Cijena pilećeg mesa koju otkupljuju klaoničari i plasiraju na tržište nije se mijenjala već decenijama, a vidimo da u marketima i na policama stalno je taj porast cijena. Država se mora uključiti u ovu cjelokupnu situaciju i uraditi detaljnu analizu – kazao je Suad Selimović iz Privredne komore Tuzla.

No, država se ne uključuje, osim što povremeno podijeli po 100 KM onima, koji za sada, šute.

– Nažalost, naša tužna realnost, građani se ne bune, odnosno možemo slušati negodovanja građana kad međusobno pričaju za kafom. Međutim, organizovani protest ili pobuna protiv ovoga svega jednostavno ne postoji. Cijene rastu, ali nije istina da se građani žale, ne žale se kome treba – rekao je Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura.

Šute i trpe, a jaz između troškova i primanja postaje sve veći. Inflacija je rekordna, a stručnjaci poručuju: ovo je tek početak.

Društvo

GUŽVE NA GRANIČNIM PRELAZIMA! Ako ste krenuli na put, spremite se na čekanja

Saobraćaj je pojačan na više graničnih prelaza sa Hrvatskom na ulazu i izlazu iz BiH, kao i na granici sa Srbijom na prelazu Rača na izlazu iz BiH, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Na granici sa Hrvatskom pojačan je saobraćaj na graničnim prelazima Gradina i Orašje na izlazu iz BiH, na prelazima Kostajnica i Brod na ulazu u BiH, a na graničnom prelazu Gradiška na izlazu i ulazu u BiH.

Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Iz AMS-a su naveli da su gužve na graničnim prelazima izrazito promjenljivog karaktera.

Nastavi čitati

Društvo

U NEDJELJU SLAVIMO VASILIJA OSTROŠKOG! Kažu da nema čovjeka kome nije pomogao

Sveti Vasilije Ostroški je praznik koji slavimo 12. maja, a ove godine taj dan pada u nedjelju. Za ovog ostroškog sveca se vjeruje da je najveći čudotvorac, dok u srpskom narodu se njegovo ime ne spominje bez riječi “Slava mu i milost”.

Kada odete na Ostrog, vidjećete kolonu ljudi koji strpljivo čekaju da cjelivaju mošti sveca koji i dalje hoda među nama, a u toj koloni se pričaju svi jezici svijeta. Jer, Svetom Vasiliju Ostroškom se mole pripadnici svih vjerskih zajednica.

Interesantno je da ne postoje paganski običaji vezani za ovaj veliki praznik. Jedino što treba da se uradi na dan Svetog Vasilija Ostroškog je to da se iskreno pomolite ovom čudotvorcu, verujući iz dubine duše da će ta želja biti uslišena.
Ko je bio Sveti Vasilije Ostroški?

Rođen je kao Stojan Jovanović u Popovom polju kod Trebinja, a već u 12. godini poslat je u manastir Zavala, gde je njegov stric Serafim bio iguman. Nakon što je završio manastirsku školu, dobio je monaški čin i postao paroh Popovog polja.

Službovao je u mnogim gradovima, od Mostara, preko Herceg Novog i Pljevalja, Morače, do Ogonošta i Bjelopavlića. Preminuo je 1671. godine, a njegove mošti i grob čuvaju se u manastiru Ostrog u Crnoj Gori, za koji se vezuju brojne legende.
Linker
U njegovu moć iscjeljenja vjeruju pripadnici kako hrišćanske, tako i muslimanske vjere. Zašto?

Postoje brojna pismena svjedočenja ljudi da su molitve upućene Svetom Vasiliju Ostroškom uslišene – svako kome je ovaj svetac pomogao, prilikom sledeće posjete manastiru Ostrog zapisuje na papir čitavu priču i ostavlja u Gornjem manastiru, a monasi ih sakupljaju, čuvaju i pretvaraju u knjigu.

Neke od starih legendi koje svjedoče o milosti, dobroti i moći Svetog Vasilija između ostalog jeste i priča da je sa vrha Gornjeg manastira jednom davno ispala beba iz kolijevke. Budući da je se Gornji manastir nalazi u stenama planine Ostroška greda, maltene uz samu liticu, na čak 900 metara nadmorske visine, majka se prestrašila i vjerovala da je izgubila dijete. Međutim, beba je pronađena živa i zdrava na zemlji u podnožju planine, veselo se smješkajući.

Oni koji ne vejruju u priče poput ove, ipak se zamisle kada čuju istinitu činjenicu – požar koji je izbio na planini Ostroška greda poštedio je oba manastira i obližnje kapele. Takođe, činjenica je da je za vrijeme Drugog svetskog rata iznad Gornjeg manastira Ostrog pala bomba, ali nikada nije eksplodirala.

Ljudi koji su ikada spavali pod okriljem ove svete građevine, govore da je to bila najmirnija noć koju su prespavali. Zbog toga što se osjećaju veoma sigurno, mnogi posjetioci hrama biraju da spavaju napolju – u konačištu pored manastira postoje kreveti, ali i pokrivači koji su svakom posjetiocu na raspolaganju i dozvoljeno ih je iznositi napolje.

Jedino što nije dozvoljeno jeste fotografisanje unutar i u porti Gornjeg manastira. Ako se ikada zaputite na ovo sveto mjesto, običaj je da se ponese flaša ulja, koju monasi pri službama osvještavaju i poklanjaju vjernicima u malim flašicama, a koje se koriste radi liječenja. Treba ponijeti i šećer, koji ostaje u manastiru i kojim se svi mogu poslužiti.

Međutim, najvažnije je da ponesete jedan par crnih, muških čarapa – priča se da su čarape Svetog Vasilija uvek pocepane jer noću ustaje i hoda, pa ih monasi svakoga dana mijenjaju.

Žene ne smiju ulaziti u kratkim suknjama, čak ni u pantalonama – obavezna nošnja je suknja bar do koljena, kao i pokrivena ramena i grudi, a treba staviti i maramu na glavu. I muškarci treba da dođu pokrivenog tijela, dakle, ne smije se ulaziti u sandalama i šortsevima.

Određenim danima, ruka Svetog Vasilija je otkrivena da bi je vjernici celivali tokom obilaska manastira, a svi koji su imali priliku da je vide otkrivenu, govore da ta ruka izgleda veoma živo, a ne kao dio tijela nekog ko je preminuo prije skoro 400 godina.

Takođe, u manastiru ćete imati prilike da čujete i da je nekim grešnicima svetac izmakao ruku, ne dozvolivši da je celivaju, a nemojte se usuditi ni da slažete monahe, jer se šuška da su vidoviti.

Mnogi vjeruju da će, ako se zajvetuju da će na praznik Svetog Vasilija otići u manastir Ostrog, njihova, ili bolest nekog njima bližnjeg, nestati “kao rukom odnešena”.

Ako poznajete osobu koja se sprema na ovakvo putovanje, trebalo bi da joj odnesete ulja, tamjana i pamuka da sa sobom ponese i da to ostavi kod sveca “da prenoći”.

Često se događa da se zavjetuju i katolici i muslimani, jer su na ovim prostorima svi uvjereni u velike čudotvorne moći Svetog Vasilija, pa se tako vjeruje da stvari koje prenoće kod njegovih moštiju liječe sve bolesti. Zbog toga pamuk, ulje i tamjan koji su nošeni na Ostrog treba čuvati za “ne daj Bože”.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje pretežno sunčano i malo toplije vrijeme, uz dnevni razvoj oblačnosti i moguću slabu kišu ponegdje.

U ranijim jutarnjim časovima uz rijeke i po kotlinama moguća je magla, dok se tokom noći i jutra na nedjelju očekuje porast oblačnosti, prvo na zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, a u Hercegovini slaba do umjerena bura, povremeno pojačana.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od sedam do 13, u višim predjelima od pet, a dnevna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeniCelzijusovih .

Nastavi čitati

Aktuelno