Zamislite da vam je adresa u ulici Froda, Gandalfa ili Aragorna. To nije scena iz filma, već stvarnost u holandskom gradu Geldropu, nedaleko od Ajndhovena, gdje čitavo naselje nosi imena likova, mjesta i pojmova iz Tolkinovog svijeta Međuzemlja.

U dijelu grada poznatom kao Genoenhajs ulice su dobile nazive po likovima, mjestima i pojmovima iz Tolkinovog svijeta Međuzemlja.

Posebno je zanimljivo to što ovo naselje nije nastalo zahvaljujući popularnosti filmske trilogije Pitera Džeksona. Prve kuće u ulicama koje danas nose Tolkinova imena izgrađene su još 1990. godine, više od decenije prije nego što je prvi film “Gospodar prstenova” stigao u bioskope.

Centralna ulica nosi naziv Laan van Tolkin, odnosno Tolkinova ulica, a oko nje se nalaze brojne ulice posvećene junacima i elementima njegovog književnog svijeta.

Tu su Frodo, Gandalf, Aragorn, Legolas, Gimli, Boromir, Faramir, Denetor i Palantir. Ljubitelji Tolkina mogu da pronađu i ulice posvećene Galadrijeli, Arveni i Elrondu, kao i brojnim patuljcima iz “Hobita”, među kojima su Torin, Balin, Dvalin, Bifur, Bofur, Bombur, Dori, Fili i Kili.

Ulice kao mapa Međuzemlja

Nazivi ulica nisu raspoređeni nasumično. Pojedini dijelovi naselja tematski su povezani sa određenim narodima i mjestima iz Tolkinovog sveta. Tako se u jednom dijelu nalaze nazivi povezani sa Gondorom, dok su drugde ulice posvećene patuljcima, hobitima i drugim likovima.

Na mapi naselja mogu se pronaći i imena mjesta iz Međuzemlja, poput Fangorna i Ereborа.

Hollanda’da adeta Orta Dünya’dan çıkmış bir mahalle bulunuyor.

Eindhoven yakınlarındaki Geldrop kentinin Genoenhuis bölgesinde çok sayıda sokağa J.R.R. Tolkien’in eserlerindeki karakterlerin isimleri verilmiş.

Mahallede Frodo, Gandalf, Aragorn, Legolas ve Gimli gibi karakterlerin yanı sıra Tolkien’in adını taşıyan “Laan van Tolkien” adlı bir cadde de bulunuyor. Bölgede ayrıca De Hobbit (Hobbit) adlı bir okul da yer alıyor.

— Onedio (@onedio) September 28, 2026

Još jedna zanimljivost jeste to što se među nazivima mogu pronaći i varijante imena iz holandskih prevoda Tolkinovih knjiga. Tako je, na primer, Samvajz Gemdži dobio naziv Sam Gvezisjes, dok se pojedina druga imena razlikuju od engleskih originala.

A gdje je Mordor?
Ipak, stanovnici ovog neobičnog dijela Geldropa nisu dobili ulicu koja nosi ime Mordora.

Nema ni ulice posvećene Golumu, dok je od poznatijih negativnih likova među nazivima zastupljen Saruman. Izbor imena uglavnom je usmjeren na junake, mesta i druge pozitivne ili neutralne elemente Tolkinovog svijeta.

U naselju se nalazi čak i predškolska ustanova koja se zove De Hobbit, odnosno “Hobit”.

Kako je Geldrop postao “Tolkinov grad”?
Tačna priča o tome ko je prvi predložio da ulice dobiju imena iz Tolkinovih knjiga nije u potpunosti dokumentovana.

Prema objašnjenju koje je svojevremeno davala gradska uprava Geldropa, jedan od zaposlenih u gradskoj administraciji bio je veliki ljubitelj Tolkinovih djela i predložio je da njegovi likovi posluže kao inspiracija za nazive ulica.

Prema drugoj verziji, komisija zadužena za imenovanje ulica imala je samo 14 dana da pronađe veliki broj novih naziva, pa je Tolkinov svet ponuđen kao zanimljivo i praktično rješenje.

Bilo kako bilo, Geldrop je dobio jedan od najneobičnijih delova grada u Holandiji, naselje u kojem ljubitelji “Gospodara prstenova” mogu da šetaju ulicama nazvanim po junacima i mjestima iz Međuzemlja.

Najzanimljivije je što je sve to nastalo mnogo prije nego što su Tolkinove knjige doživjele novi talas svetske popularnosti zahvaljujući filmskoj trilogiji.

Kada je “Družina prstena” krajem 2001. godine stigla u holandske bioskope, brojne ulice u Geldropu već su više od decenije nosile imena iz Tolkinovog svijeta.

Tako stanovnici ovog mirnog holandskog grada zaista mogu da kažu da žive u ulici Froda, Gandalfa ili Aragorna, i da to nije samo šala za ljubitelje Tolkina, već njihova stvarna adresa.

Između Tare, Zlatibora i Šargana postoji mjesto za koje mnogi kažu da nije obično selo, već stanje duha. Kremna, skrivena u zelenilu zapadne Srbije, decenijama važe za jednu od najneobičnijih tačaka na mapi zemlje, mjesto gdje se priroda, istorija i mistika prepliću na način koji se ne zaboravlja lako.

Ako se zateknete u blizini Tare ili krenete čuvenom Šarganskom osmicom ka Mokroj Gori, Kremna ne bi trebalo da zaobiđete. Iako ste za njih sigurno čuli, mnogi ne znaju da se ovo selo nalazi upravo u tom planinskom pojasu koji važi za jedan od najzdravijih u Srbiji.

Zbog idealne nadmorske visine, sudara vazdušnih struja, prostranih livada i gustih četinarskih šuma, Kremna su još početkom 20. vijeka nazvana “slatkom malom vazdušnom banjom“. Mještani kažu da se ovdje ne dolazi slučajno, već onako kako vas put sam dovede.

Vizionarsku reputaciju Kremna stekla su još u doba dinastija Nemanjić. Prema predanjima, pripadnici ove vladarske loze ovdje su imali ljetnikovce i provodili ljeta, a kasnije su i turski age i begovi rado dolazili u središte Kremanske kotline. Vjeruje se da su upravo mještani ukazali vlasteli na blagotvoran uticaj klime na zdravlje.

Priča kaže da su Kremna bila turističko mjesto i prije Zlatibora, a sve do 20. vijeka važila su za glavno odredište zapadne Srbije. Dugovječnost i vitalnost stanovnika i danas se navode kao dokaz da vazduh ovdje ima posebnu snagu.

Jedna od najintrigantnijih legendi govori da je Kremanska kotlina nastala u ranoj fazi formiranja Zemlje, nakon udara nepoznatog nebeskog tijela. Naučna istraživanja su pokazala da stijene ovog područja zaista imaju neobičan sastav i sadrže elemente nalik poludragom kamenju. Kremanci vjeruju da upravo to zemljištu daje biogeno zračenje koje blagotvorno djeluje na organizam, zbog čega mnogi dolaze i ostaju duže nego što su planirali.

Kremna su širom svijeta poznata i kao selo “srpskih Nostradamusa”. Upravo ovdje su živjeli Miloš i Mitar Tarabić, stric i sinovac, nepismeni seljaci čija su proročanstva ostavila dubok trag u narodnom pamćenju. Njihove vizije je bilježio kum, prota Zaharije, a kasnije ih je objavio Radovan Kazimirović u knjizi “Kremansko proročanstvo”, koja je doprinijela stvaranju mita.

U zaseoku Tarabići, pored puta ka Tari, danas se nalazi Dom proroka, mjesto koje rado posjećuju turisti. U njemu se mogu vidjeti drvena statua Miloša Tarabića, stari dokumenti, novinski isječci, amajlije i suveniri, dok ispred kuće stoji skulptura Mitra Tarabića i prote Zaharija.

Posebnu pažnju nekada je privlačila i takozvana kosmička kugla, kamena lopta za koju se vjerovalo da je pala s neba. Iako je, prema pričama, nestala u požaru, dio kamena je uzidan u trem, gdje turisti i danas zastaju da zamisle želju, uvjereni da kamen ima posebnu moć.

Promoter kremanskog proročkog turizma Dragan Pjević tvrdi da se Kremansko proročanstvo u svijetu smatra jednim od najznačajnijih.

– Ljudi koji se bave proročanstvima priznaju da u svijetu postoji deset pravih proročanstava, a među njima je i Kremansko. Po važnosti zauzima treće mjesto, odmah iza Nostradamusovog i Celestinskog – kaže Pjević.

On ističe da je proročanstvo često osporavano u domaćoj javnosti, nazivano gatanjem i lagarijama, a da su čak štampane i izmišljene knjige kako bi mu se umanjio značaj.

Posebno mjesto u kremanskoj priči zauzima i kraljica Draga Obrenović, koja je, prema predanju, ozbiljno shvatala poruke iz Kremanskog proročanstva. Kako tvrdi Dragan Pjević, u vrijeme kada su nastajala proročanstva u 19. vijeku, mnoge poruke bile su nepovoljne po dinastiju Obrenović. Nakon ubistva kneza Mihaila 1868. godine, kada je prorok Mitar Tarabić navodno na Žitnom trgu u Užicu povikao “ubiše knjaza“, kraljica Draga je počela da pažljivo prati sve depeše koje su stizale iz Kremna.

Sve poruke iz ovog sela brižljivo su sakupljane i čuvane u posebnoj fascikli na kojoj je pisalo “Kremanci”. Poslije Majskog prevrata, zavjerenici su tu dokumentaciju odnijeli sa sobom, a fascikla je kasnije dospjela u ruke kralja Petra Prvog Karađorđevića. Tada je dobila novi naziv, “Dragino proročanstvo”.

Navodno su upravo te poruke i savjeti iz Kremna uticali na odluke kralja Petra Prvog, koji je potom uspostavio blisku saradnju sa mještanima Kremna. Pomogao je njihov ekonomski razvoj, izgradnju puta i pruge kroz selo, a prota Zaharije bio mu je jedan od savjetnika. Tako su Kremna, bar prema narodnom predanju, postala mjesto koje su vladari slušali onda kada su željeli da zavire u budućnost.

Ipak, Kremna danas ne privlače ljude samo zbog proročanstava. Sve je više onih koji ovdje dolaze da odmore, udahnu punim plućima i osjete sporiji ritam života. Mnogi mještani su se okrenuli seoskom turizmu, uredili domaćinstva i sa iskrenom pažnjom dočekuju goste.

Kremanska kuhinja važi za lijek. Na trpezama se nude vruća gibanica, proje, pršuta, jela iz zemljanog posuđa, pečeno prase i jagnje, domaći sokovi od maline, rakija i kolači koji podjednako prijaju i starima i mladima. Sve to, kažu posjetioci, ima drugačiji ukus jer je začinjeno prirodom i mirom

Ogromna prostranstva pustinje Atakama u Čileu prekrivena su cvijećem nakon što su neobično obilne padavine donijele velike količine vode u ovaj inače izuzetno sušni predio.

Fenomen se pojavio početkom proljeća na južnoj hemisferi, kada su stvoreni uslovi da biljke koje godinama miruju ponovo procvjetaju.

Milioni sjemenki i lukovica proklijali su zahvaljujući neuobičajeno velikoj količini vlage, a mnoge od njih decenijama su mirovale u pjeskovitom tlu Atakame.
Ova pustinja, koja se prostire duž obale Čilea između Tihog okeana i planina Anda, duga je više od 1.600 kilometara i smatra se najsušnijom nepolarnom pustinjom na Zemlji.

Više od 200 biljnih vrsta

„Ovo je očigledno izvanredna i neobična pojava, veoma različita od drugih obrazaca cvjetanja koji se dešavaju drugdje u svijetu – izraslo je više od 200 biljnih vrsta za samo nekoliko toplih dana početkom proljeća na području koje je inače prekriveno smeđim pijeskom“, rekao je šef Odjeljenja za zaštićena područja Nacionalnog udruženja šumarskih kompanija Horhe Karabantes, prenosi AP.

Rekordne padavine u Čileu

Tokom jula i avgusta u nekoliko pokrajina Čilea zabilježene su rekordne padavine, a količine kiše na pojedinim mjestima nisu zabilježene od početka mjerenja pedesetih godina prošlog vijeka.

Ogromne količine kiše natopile su inače suvo tlo Atakame, omogućivši sjemenu koje se već nalazilo u zemljištu, kao i novom koje su donijeli vjetrovi, da proklija i pusti korijen.

Pustinja promijenila izgled
Zbog specifičnih uslova, Atakama povremeno može da doživi kratkotrajni period cvjetanja, kada pustinjski predio dobije potpuno drugačiji izgled. Ovoga puta količina vlage stvorila je uslove za neobično obiman rast različitih biljnih vrsta.

Obilne padavine povezuju se sa sve snažnijim klimatskim fenomenom „super El Ninjo“, koji je povezan sa promjenama temperature i padavina u različitim dijelovima svijeta.