Connect with us

Svijet

LUIZIJANA PROTIV UKIDANJA ROPSTVA! U pet američkih država se glasalo o ukidanju, samo su oni bili protiv

U SAD su održani međuizbori za Kongres i Senat, a istovremeno su u mnogim saveznim državama organizovani i referendumi na kojima su se građani izjašnjavali o pitanjima poput zabrane abortusa, legalizacije marihuane i ukidanja ropstva.
Pažnju javnosti je privukla odluka većine birača u Luizijani da sporni dio ustava o prisilnom radu zatvorenika ostane na snazi.

Ropstvo je, tokom glasanja na međuizborima u SAD, zvanično ukinuto u Alabami, Vermontu, Oregonu i Tenesiju, dok glasači u Luizijani nisu odobrili da se stari zakon povuče.

Usvojeni amandmani se u najvećoj mjeri odnose na promjenu ili ukidanje dijelova ustava zbog načina na koji su napisani, jer su mogli da budu tumačeni na više načina.

Primjera radi, uprkos tome što je Vermont bio prva američka savezna država koja je ukinula ropstvo 1777. godine, u ustavu te države se navodi da nijedna punoljetna osoba ne smije da bude sluga ili rob drugima, osim ukoliko nije sama pristala na to ili ukoliko je na to obaveže zakon zbog naplate dugova ili plaćanja odštete, kazni ili drugih troškova. Izglasavanjem amandmana taj tekst se uklanja.

U Alabami je tekst ustava države izmijenjen i sada glasi: “Nijedan oblik ropstva neće postojati u ovoj državi i neće biti bilo kakvog prinudnog služenja”.

Birači u Oregonu su izglasali amandman kojim će biti uklonjeni svi izrazi kojima se pravi izuzetak od ropstva, dok su, čini se, najdirektniji bili u Tenesiju – amandmanom će ropstvo biti “zauvijek zabranjeno”.

Zašto je Luizijana protiv ukidanja ropstva
Pitanje koje je postavljeno biračima u Luizijani, a koji su se većinski izjasnili protiv, bilo je: “Podržavate li zabranu upotrebe prinudnog služenja, osim kada se primjenjuje na zakonito sprovođenje krivičnog zakona”.

Razlog zbog kojeg je, kako navodi Bi-Bi-Si, šest od deset birača u Luizijani glasalo protiv izglasavanja amandmana, jeste promjena stava onih koji su u početku podržavali ideju ukidanja ropstva.

Predlagači su, zbog procjene da bi pitanje moglo da se tumači na više načina, odustali od podrške i pozvali birače da se izjasne protiv.

Jedan od predlagača, Edmond Džordan, koji se zalagao za usvajanje, kako je rekao, shvatio je da bi nova mjera mogla nenamjerno da dopusti još veću rasprostranjenost ropstva, što je u suprotnosti sa idejom inicijative, kojom je predviđeno da se zabrani zlostavljanje zatvorenika.

Nadaju se i da će u budućnosti uspjeti da izmijene i 13. amandman Ustava SAD iz 1865. kojim je ropstvo ukinuto, ali je i tamo ostalo dvostruko tumačenje.

Sjedinjene Države imaju najveći broj stanovnika u zatvoru na svijetu – više od dva miliona, a prema istraživanjima 40 odsto njih su Afro-Amerikanci.

Oko 800.000 zatvorenika tokom odsluženja kazne radi za vrlo nisku zaradu ili bez naknade, prenosi Bi-Bi-Si. Na njihov rad se oslanjaju pojedine privredne grane u velikom broju država, zbog čega se dosad izbjegavalo ukidanje zastarjelih propisa koji se mogu dvosmisleno tumačiti.

Glasalo se i o zaštiti prava na abortus i legalizaciji marihuane
Građani SAD su glasali i o drugim pitanjima u saveznim državama u kojima žive. U medijima je najviše bilo propraćeno glasanje na referendumima o ustavom zaštićeno pravo na abortus.

U Mičigenu je za glasalo 55,6 odsto birača, dok je protiv bilo 44,4 procenata. Glasanje u toj državi je, prema zakonu donijetom 1931. godine, zabranjeno obavljanje abortusa, a ovim referendumom, pravo na abortus biće zakonom zaštićeno.

I u Kaliforniji je, uz dosta ubjedljiviju većinu, izglasano ustavom zaštićeno pravo na abortus. Za je glasalo 65,2 odsto, dok je protiv bilo 34,8 procenata birača. Pravo na abortus ubjedljivo je, sa 76 odsto glasova za, izglasano i u Vermontu.

O istom pitanju glasalo se i u Kentakiju, ali građani te savezne države nisu podržali da pravo na abortus bude zaštićeno ustavom.

U Arkanzasu, Merilendu, Misuriju, Sjevernoj i Južnoj Dakoti održani su referendumi o legalizaciji marihuane u rekreativne svrhe.

Legalizacija je izglasana u Misuriju – za je glasalo 53,1 odsto birača. U Merilendu je većina bila još ubjedljivija. Za legalizaciju glasalo je 65 odsto građana.

Protiv legalizacije glasali su birači u Arkanzasu i Sjevernoj i Južnoj Dakoti.

Related Topics:

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Svijet

KRIZA ZA STANOVE U NJEMAČKOJ: Kirije rastu, a ponuda za izdavanje pala 12 odsto

Svjetska ekonomska situacija uveliko utiče i na stanje na tržištu nekretnina, pa se cijene gotovo svakodnevno mijenjaju.

Stanje na tržištu nekretninama izaziva nezadovoljstvo među građanima koji bi da kupe stan ili da iznajme, a iako je važilo da je Njemačka stabilna zemlja, naročito kada je reč o nekretninama, skon cijena u posljednje vrijeme, razočarao je njene građane.

Naime, prema Institutu njemačke privrede (IW), stanarine u Njemačkoj su u posljednje vrijeme prilično skočile, pa su u drugom kvartalu bile četiri odsto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Naravno, kao što je i očekivano, najviše su porasle u velikim gradovima izvan najvećih metropola, gdje je rast iznosio 4,9 odsto. Međutim, i među velikim gradovima se osjećaju velike razlike, navodi DPA.

Najveći skok cijena zabeležen je u Kelnu, gdje su kirije porasle za 7,9 odsto, Hamburg je sljedeći na listi sa porastom 5,5 odsto, dok je na drugom kraju liste, znatno manji skok zabijležen u Štutgartu, 0,9 odsto i u Berlinu, svega jedan odsto.

A dok skaču cijene, opada ponuda stanova za iznajmljivanje. Prema navodima, u poređenju sa 2022. godinom, ponuda stanova je opala za čak 12 odsto, a ponovo prednjače veliki gradovi.

Nestašica stanova za izdavanje je posebno u mnogim velikim gradovima. U Hamburgu se ponuda stanova prepolovila, dok je u Frankfurtu oglasa manje za 43 odsto.

Prema navodima, glavni razlog je što mnogi ljudi ostaju u stanovima koji ne odgovaraju njihovoj životnoj situaciji — preveliki su ili premali — jer ne žele da se odreknu povoljnih kirija, naveo je ekonomista IW-a za nekretnine Peka Zagner.

Na tržištu gdje su cijene umjereno porasle, situacija je potpuno drugačija.

Skočile su cijene i stanova u vlasništvu i porodičnih kuća za jednu ili dvije porodice, za po 0,8 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine.

Nastavi čitati

Svijet

NOVE TENZIJE NA BLISKOM ISTOKU: Evropska aviokompanija obustavila letove ka Dubaiju i Rijadu

Er Frans obustavlja letove ka Dubaiju i Rijadu zbog bezbjednosne situacije u regionu. Odluka je donijeta radi zaštite putnika i posada.

Francuska aviokompanija Er Frans obustavila je letove ka Dubaijuu Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Rijadu u Saudijskoj Arabiji zbog bezbednosne situacije u regionu, saopštila je danas kompanija.

“Bezbjednost naših putnika i posada naš je apsolutni prioritet”, navodi se u saopštenju Er Fransa, koji je odluku doneo zbog pogoršanja bezbjednosnih prilika nakon intenziviranja iranskih udara na zemlje Persijskog zaliva, prenosi BFM TV.

Letovi za Rijad biće obustavljeni do 24. jula, odnosno do 25. jula za polaske iz saudijske prestonice, dok su letovi za Dubai suspendovani do 27. jula, odnosno do 28. jula za polaske iz tog grada, prenosi b92 pisanje Tanjuga.

Kompanija je navela da kontinuirano prati razvoj geopolitičke situacije na destinacijama i u vazdušnom prostoru kojim njeni avioni saobraćaju, ističući da će obnavljanje letova zavisiti od dalje procjene bezbjednosnih uslova na terenu.

Nastavi čitati

Aktuelno