Connect with us

Svijet

NEMA GORIVA, NESTAJE STRUJA: Proglašeno vanredno stanje na Krimu

Ruske vlasti na Krimu proglasile su vanredno stanje nakon niza ukrajinskih napada dronovima koji su, prema njihovim navodima, pogodili energetsku infrastrukturu, snabdijevanje gorivom i saobraćajne pravce.

Ruske vlasti proglasile su vanredno stanje na ukrajinskom poluostrvu Krim nakon što su, zbog snažnih i kontinuiranih ukrajinskih napada, bile prinuđene da potpuno obustave turističke aktivnosti, zatvore dječije ljetnje kampove i uvedu strogu zabranu prodaje goriva civilima.

Odluku o uvođenju vanrednog stanja potvrdio je Sergej Aksjonov, lider Krima kojeg je postavila Moskva, navodeći na Telegramu da će ova mjera omogućiti donošenje hitnih odluka kako bi se obezbijedilo stabilno funkcionisanje ključnih sektora od kojih zavisi život stanovništva.

Proglašenje vanrednog stanja direktna je posljedica opsežne ukrajinske kampanje izolacije Krima. Kijev već nedjeljama sprovodi koordinisanu operaciju u kojoj rojevima bespilotnih letjelica dugog i srednjeg dometa sistematski napada ruske energetske ciljeve, naftne terminale, saobraćajnu infrastrukturu i elektroenergetsku mrežu.

Cilj ove “strateške vazdušne ofanzive” jeste potpuno odsecanje poluostrva od ruske logistike, uništavanje ključnih pravaca snabdijevanja i dugoročno onemogućavanje održavanja ruske kontrole nad tim područjem.

Blokada benzinskih pumpi i policijski čas za restorane
Posljedice ove blokade dronovima postale su ozbiljne za ruske snage i lokalno stanovništvo. Nakon što su ukrajinske bespilotne letjelice pogodile ključni naftni terminal u Kerču, vlasti su uvele potpunu zabranu prodaje goriva civilima, pa se ono sada izdaje isključivo državnim institucijama i bezbjednosnim službama.

Na benzinskim pumpama širom poluostrva beilježe se kilometarske kolone i nagli rast cijena, dok je guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev naredio obavezno zatvaranje svih supermarketa, barova i restorana u 20 časova kako bi se smanjila potrošnja električne energije.

Pored ozbiljne nestašice goriva, Krim se suočava i sa velikim problemima u elektroenergetskom sistemu. Nedavni ukrajinski napadi na termoelektranu u Simferopolju i glavnu trafostanicu u Sevastopolju ostavili su pojedine oblasti poluostrva bez struje.

Ukrajinski ministar odbrane Mihajlo Fedorov kratko je poručio da za “okupatore na Krimu počinje pakao”, navodeći da je logistika prekinuta, a poluostrvo izolovano.

Ruski blogeri u panici, turisti bježe
Ozbiljnost situacije više ne skrivaju ni ruski vojni blogeri koji upozoravaju na moguće posljedice. Ruski turisti već masovno napuštaju poluostrvo i vraćaju se kućama, svjesni da je ljetnja sezona na Krimu ozbiljno ugrožena.

Sadašnja taktika Kijeva predstavlja promjenu strategije – umjesto povremenih udara na pojedinačne vojne ciljeve velike vrijednosti, Ukrajina sada sprovodi kontinuirani pritisak sa ciljem potpunog prekida snabdijevanja.

Ovoj kampanji prethodilo je višemjesečno slabljenje ruske protivvazdušne odbrane na Krimu, čime je otvoren prostor za masovnu upotrebu jeftinijih domaćih dronova poput “Horneta” i “Dartsa”. Kako navode analitičari, ti dronovi koštaju svega nekoliko hiljada dolara, dok su rakete kojima Rusija pokušava da ih obori višestruko skuplje.

Saobraćajni kolaps na ključnom auto-putu
Pored energetike, ukrajinske snage sistematski napadaju mostove i trajektne linije koje povezuju Krim sa kopnom.

Drumski i željeznički mostovi prema Hersonskoj oblasti pretrpjeli su teška oštećenja, dok su napadi na trajekte “Panagija” i “Lavrentij” preko Kerčkog moreuza potpuno zaustavili trajektni saobraćaj.

Zbog toga je ruski težak i vojni transport preusmjeren na obalski put R-280, poznat kao “Novorosijski autoput”, gdje je, prema navodima iz teksta, saobraćaj smanjen za čak 71 odsto jer su ruski kamioni postali laka meta ukrajinskih rojeva dronova.

Dok analitičari raspravljaju o tome da li ovakav pritisak na Krim može da natjera Moskvu da sjedne za pregovarački sto, ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava da umanji značaj blokade.

Putin je optužio Ukrajinu da napadima na civilnu infrastrukturu pokušava da izazove podijele i paniku među ruskim stanovništvom, istovremeno kritikujući američke pokušaje posredovanja u sukobu.

Sa druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je operacija pažljivo planirana i da će, uz obećanu podršku Grupe G7, brzo stvoriti uslove koji će Rusiju primorati da izabere mir.

Svijet

RUSIJA TVRDI DA JE UNIŠTILA 645 DRONOVA! Ukrajinski bespilotni napadi trajali 12 sati

Ruski sistemi protivvazdušne odbrane uništili su noćas 645 bespilotnih letjelica ukrajinskih oružanih snaga iznad ruske teritorije, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

U saopštenju se navodi da su dronovi pogođeni u periodu od 20.00 do 8.00 časova po moskovskom vremenu.

Ministarstvo je preciziralo da su dronovi uništeni iznad Astrahanske, Belgorodske, Brjanske, Voronješke, Kaluške, Kurske, Orlovske, Rostovske, Rjazanjske, Tulske, Moskovske, Krasnodarske i Stavropoljske oblasti, Krima i iznad Crnog i Azovskog mora. U objavi se dodaje da je ruska vojska tokom noćnih udara pogodila lučki objekat u Odeskoj oblasti, preko kojeg su oružje i municija ulazili iz Evrope u Ukrajinu.

Pored toga, pogođen je i centar za podatke “Kosmonova” u Kijevu, koji je pružao podršku satelitskim komunikacionim sistemima “Starlink”, navelo je rusko Ministarstvo odbrane.

Nastavi čitati

Svijet

RASKRINKANA RATNA HISTERIJA! Putin objasnio zašto Rusija nema nikakav PLAN DA NAPADNE EVROPU

Rusija ne priprema nikakvu vojnu akciju protiv Evrope, izjavio je sinoć ruski predsednik Vladimir Putin, ističući da za to “nema osnova”. “Izjave o pretnji od Ruske Federacije i potrebi za pripremom za rat sa njom su namerno preuveličavanje situacije i provokacija”, rekao je Putin, prenosi Sputnjik.

Reagujući na izjavu estonskog ministra odbrane Martina Herema o mogućem sukobu sa Rusijom, Putin je rekao da je u pitanju provokacija i “politička komedija”.

“Ovo je jedan od onih trenutaka kada se šalimo: cirkus je otišao, ali klovnovi ostaju. Ovo je politička komedija”, rekao je Putin.

Dodao je da Rusija zna da se na Baltiku krše prava stanovnika koji govore ruski, ali da na to reaguje u humanitarnoj sferi.

(Tanjug) Foto: Tanjug/AP

Nastavi čitati

Svijet

CEH OD 300 MILIONA DOLARA: Zbog čega „Starbaks“ gasi stotine lokala širom svijeta?

Čuveni svjetski lanac kafeterija „Starbaks“ donio je odluku da u narednim danima zatvori oko 250 objekata zbog finansijske neisplativosti i reorganizacije poslovanja.
„Starbaks“ će u narednim danima zatvoriti oko 250 lokala, jer ovaj lanac kafeterija nastavlja da smanjuje broj objekata u okviru napora za reorganizaciju poslovanja.
Pogođene lokacije nisu „pružile iskustvo koje želimo za kupce i partnere“ ili nisu bile finansijski isplative, navodi se u saopštenju kompanije. Ukupno, zatvaranja čine oko jedan odsto „Starbaksove“ mreže na ovom tržištu, koje broji oko 18.000 lokacija. Izvršni direktor Brajan Nikol najavio je sličan broj zatvaranja prije godinu dana, uz korporativna otpuštanja, kao dio plana restrukturiranja vrijednog milijardu dolara. On predvodi višegodišnji plan za obnovu poslovanja i povratak „Starbaksa“ na staze rasta. U okviru tog plana predstavljeno je renoviranje kafeterija, poboljšana usluga i pojednostavljen meni.
Prema izvještaju objavljenom u četvrtak, „Starbaks“ će pretrpjeti oko 300 miliona dolara troškova u vezi sa zatvaranjima, od čega 200 miliona dolara odlazi na prijevremene raskide zakupa i otpremnine za zaposlene.
Spisak lokacija koje se zatvaraju nije odmah objavljen. Kupci će ovog vikenda početi da viđaju obavještenja na pogođenim kafeterijama, a zatvaranja će biti ažurirana i u aplikaciji.

„I dalje smo uzbuđeni zbog značajnih prilika za dugoročni rast koje su pred nama“, napisao je operativni direktor Majk Grams u pismu zaposlenima, dodajući da kompanija „aktivno razvija snažan plan novih kafeterija i ostaje posvećena rastu“.
Ipak, predviđa se da će „Starbaks“ ove fiskalne godine otvoriti samo oko 440 novih lokacija širom svijeta, što je pad u odnosu na ranije najavljenih 600 do 650 otvaranja, navodi se u izvještaju.
Prodaja „Starbaksa“ vratila se na putanju rasta prije oko godinu dana, a prodaja u postojećim lokalima skočila je za 7,9 odsto tokom posljednjeg kvartala.
Nikol je u julskom izvještaju o zaradi rekao da je to „bio kvartal kada je naš zamah postao zaista mjerljiv“, piše Mondo.rs.

Nastavi čitati

Aktuelno