Svijet
TAJNI GRAD ISPOD LEDA: NASA radari na Grenlandu otkrili skrivenu nuklearnu bazu iz Hladnog rata
Ispod grenlandskog leda pronađena je napuštena američka vojna baza Kamp Century, dio strogo tajnog plana iz Hladnog rata.
Tokom godina pronađeno je bezbroj stvari koje su vijekovima bile skrivene ispod debelih slojeva leda. Drevne alatke, tijela životinja, avione iz Drugog svjetskog rata, vulkane, gotovo da nema toga što led nije sakrio, a naučnici kasnije pronašli.
Međutim, tokom leta iznad grenlandskog ledenog pokrivača u aprilu 2024. godine, naučnik NASA Čed Grin naišao je na jedno od najneobičnijih otkrića do sada, tajnu vojnu bazu.
Analizirajući radarske snimke leda, Grin je primijetio neobične strukture, za koje je ubrzo potvrđeno da pripadaju Kampu Century, američkoj vojnoj bazi iz perioda Hladnog rata, staroj 65 godina i zakopanoj oko 30 metara ispod površine ogromnog ledenog pokrivača Grenlanda.
“Tražili smo samo dno ledenog pokrivača, a onda se odjednom pojavio Kamp Century”, rekao je Aleks Gardner, stručnjak za ledene predjele iz NASA Laboratorije za mlazni pogon (JPL), koji je učestvovao u projektu. “U početku nismo ni znali šta gledamo”.
Grad ispod leda
Kamp Century, poznat i kao “grad ispod leda”, izgradili su američki vojni inženjeri u strogoj tajnosti između juna 1959. i oktobra 1960. godine.
Kompleks je imao 21 podzemni tunel ukupne dužine gotovo tri kilometra. Na radarskim snimcima koje je napravila NASA mnoge građevine baze i danas se jasno mogu razlikovati.
Za istraživanje je korišćen sistem UAVSAR (Synthetic Aperture Radar), tehnologija slična LiDAR-u koja se često koristi za pronalaženje skrivenih građevina, poput drevnih gradova Maja. Dok LiDAR koristi laserske zrake, UAVSAR koristi radio-talase koji mogu da prodru kroz led.
Zašto je Amerika gradila bazu na Grenlandu?
Sjedinjene Američke Države i Danska potpisale su 1951. godine Sporazum o odbrani Grenlanda, kojim je američkoj vojsci omogućena izgradnja vojnih objekata na ovom ostrvu, koje je tada bilo dio Danske.
Ali sama izgradnja baze bila je izuzetno težak poduhvat. Na ledenoj visoravni temperature su padale i do minus 70 stepeni Celzijusa, dok su vjetrovi dostizali brzinu od gotovo 200 kilometara na čas.
Za izgradnju je dopremljeno više od 6.000 tona građevinskog materijala pomoću teških motornih sanki koje su se kretale brzinom od svega tri kilometra na čas. Sam transport od američke baze Tule trajao je oko 70 sati.
Inženjeri su prvo iskopali ogromne rovove u snijegu i ledu. Najveći među njima bio je prolaz dug oko 300 metara, poznat kao Glavna ulica, nakon čega su unutar rovova podignute drvene zgrade sa čeličnim krovovima.
Nuklearni reaktor u srcu ledenog grada
Najvredniji dio kompleksa bio je jedan od prvih nuklearnih reaktora srednje snage PM-2A, koji je proizvodio električnu energiju za čitavu bazu.
Rad sa reaktorom u ekstremnim arktičkim uslovima zahtijevao je izuzetnu pažnju, ali je upravo on omogućavao da podzemni grad funkcioniše.
Tokom boravka u Kampu Century naučnici su ostvarili značajne geološke uspjehe.
Bili su među prvima koji su proučavali ledena jezgra Grenlanda, dok su uzorci tla otkrili da je ovo područje u dalekoj prošlosti bilo prekriveno šumama i bogatim biljnim i životinjskim svijetom.
Nauka je bila samo paravan
Ipak, naučna istraživanja bila su samo dio priče. Sama baza nije bila tajna. Američka vojska čak je snimila promotivni film o ovom projektu. Međutim, ono što jeste bilo strogo povjerljivo bio je pravi cilj izgradnje.
Pod nazivom Projekat Iceworm, američka vojska planirala je da ispod grenlandskog leda izgradi ogromnu mrežu tunela namijenjenih raspoređivanju balističkih nuklearnih raketa.
Plan je predviđao čak 135.000 kvadratnih kilometara dodatnih podzemnih tunela, dovoljno prostora za oko 600 projektila. Za njihovo opsluživanje bilo bi izgrađeno 60 lansirnih centara u kojima bi stalno živjelo oko 11.000 vojnika. O svemu tome danska vlada nije bila obaviještena.
Ambiciozan plan koji nikada nije ostvaren
Veoma brzo postalo je jasno da je čitav projekat gotovo nemoguće sprovesti.
Led se stalno pomijerao i deformisao tunele, održavanje baze bilo je izuzetno skupo, a tehničke prepreke pokazale su se gotovo nepremostivim. Zbog toga je Kamp Century napušten već 1967. godine.
Tek tri decenije kasnije, 1997. godine, Danski institut za međunarodne odnose objavio je dokumente koji su otkrili postojanje Projekta Iceworm i njegov pravi cilj.
Problem koji je ostao zakopan u ledu
Iako je nuklearni reaktor uklonjen nakon zatvaranja baze, jedan ozbiljan problem ostao je ispod leda.
Tokom 33 mjeseca rada reaktor je proizveo više od 178.000 litara radioaktivnog otpada.
Taj otpad nikada nije uklonjen. Decenijama je ostao zarobljen ispod ledenog pokrivača, uz pretpostavku da će led zauvijek ostati zaleđen. Ali klimatske promjene mijenjaju tu računicu.
Prema procjenama naučnika, područje oko Kampa Century moglo bi da počne da gubi ledeni pokrivač već oko 2090. godine.
“Ljudi koji su tada gradili bazu bili su uvjereni da ono što ostave ispod leda nikada više neće ugledati svjetlost dana”, rekao je još 2016. godine klimatolog i glaciolog Vilijam Kolgan sa Univerziteta Jork u Torontu, koji je predvodio istraživanje. “Šezdesetih godina izraz globalno zagrijavanje praktično nije ni postojao. Danas se klima mijenja, a pravo pitanje je da li će ono što je zakopano ispod leda tamo i ostati.”
Svijet
POLITIČKI POTRES U MAĐARSKOJ: Parlament smijenio predsjednika
Mađarski parlament usvojio je 17. amandman na Ustav kojim se omogućava prijevremeni prestanak mandata predsjednika države Tamaša Šuljoka, što predstavlja jednu od najznačajnijih političkih odluka otkako je na vlast došla vlada premijera Petera Mađara.
Amandman je usvojen sa 139 glasova za i šest protiv, dok su poslanici Fidesa i njihovih saveznika bojkotovali glasanje, tvrdeći da se njime narušavaju demokratske institucije i ustavni poredak.
Reforma donosi velike promjene u pravosuđu
Osim promjene na čelu države, ustavni amandman uvodi obaveznu starosnu granicu od 70 godina za sudije Ustavnog suda, ograničava mandat poslanika na najviše 12 godina i predviđa osnivanje nove kancelarije za zaštitu i povrat državne imovine.
Premijer Peter Mađar poručio je da je cilj reforme uklanjanje političkog nasljeđa bivšeg premijera Viktora Orbana i jačanje vladavine prava, dok je Orban potez vlasti oštro kritikovao, nazvavši ga napadom na demokratiju.
Predsjednik ima rok od pet dana
Prema usvojenom amandmanu, predsjednik Šuljok ima pet dana da potpiše zakon, a ukoliko to ne učini, vlada je najavila pokretanje postupka za njegov opoziv.
Ovaj potez dolazi nakon ubjedljive pobjede Mađarove stranke Tisa na parlamentarnim izborima, čime je okončana šesnaestogodišnja dominacija Fidesa, pa analitičari ocjenjuju da Mađarska ulazi u period dubokih institucionalnih promjena koje će obilježiti naredne godine, navodi VOE.
Svijet
RUBIO PROTIV HAGA: Amerika pokrenula kampanju za ukidanje Međunarodnog krivičnog suda
Američki državni sekretar Marko Rubio pokrenuo je kampanju s ciljem ukidanja Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, tvrdeći da se taj međunarodni sud miješa u vojne i policijske operacije SAD, čime ugrožava američki suverenitet, prenosi list “Gardijan”.
– Ako budemo stajali po strani, svi oni će biti prepušteni na milost i nemilost stranim sudijama, hiljadama kilometara daleko – suočeni sa stalnim rizikom od krivičnog gonjenja, pa čak i zatvora, zbog takozvanog zločina prilikom odbrane sopstvene zemlje – poručio je Rubio u video-poruci objavljenoj na “Iksu”.
Prema navodima Si-En-Ena, plan Stejt departmenta za raspuštanje Međunarodnog krivičnog suda podrazumijevaće vršenje pritiska na druge države da istupe iz tog suda.
– Države koje odbiju da odbace lažni autoritet tog suda, a istovremeno se oslanjaju na američku pomoć, vjerovatno će biti izložene pojačanom nadzoru – naveo je Rubio, dodajući da bi moguće mjere mogle uključivati sankcije, zabrane putovanja i ukidanje viza.
Svijet
AMERIČKI AGENT ICE USMRTIO MUŠKARCA: Senatori traže istragu zbog sumnje da je ubijena pogrešna osoba
Američki senatori i kongresmeni iz Mejna zatražili su transparentnu istragu nakon što je agent Službe za imigraciju i carinu (ICE) usmrtio muškarca tokom operacije u Bidfordu, uz tvrdnje pojedinih zvaničnika da žrtva možda nije bila osoba koju su federalni agenti prvobitno tražili.
Ministarstvo za unutrašnju bezbednost SAD (DHS) saopštilo je da su agenti ICE u ponedeljak ujutru sprovodili nadzor na adresi osobe za koju je postojala konačna naredba za deportaciju, kada su naišli na muškarca koji je, prema navodima ministarstva, pokušao da pobegne vozilom.
DHS tvrdi da je agent otvorio vatru zbog zabrinutosti za javnu bezbednost, nakon čega je muškarac preminuo od zadobijenih povreda.
Američki mediji navode da je stradali Džoan Sebastijan Gerera, za koga organizacije za prava imigranata tvrde da je bio državljanin Kolumbije, prenosi CBS news.
Nezavisni senator iz Mejna Angus King izjavio je da je od zvaničnika dobio informaciju da ubijeni muškarac možda nije bio osoba koju su federalni agenti prvobitno pokušavali da privedu.
“Osoba koja je ubijena nije bila osoba koju su tražili”, rekao je King, navodeći da je kasnije dobio dodatne informacije od rukovodstva Ministarstva za unutrašnju bezbednost.
Slične tvrdnje iznela je i demokratska kongresmenka iz Mejna Čeli Pingri, koja je rekla da je iz pouzdanih izvora čula da postoji mogućnost da je ubijena pogrešna osoba. Ona je zatražila dodatna objašnjenja od DHS.
King je pozvao na “potpuno transparentnu istragu”, navodeći da za sada nisu predstavljeni dokazi koji bi pokazali da su agent ili drugi ljudi bili neposredno ugroženi. Dodao je i da agenti koji su učestvovali u intervenciji nisu nosili kamere na telu.
Kancelarija državnog tužioca Mejna, koja vodi istragu zajedno sa federalnim vlastima, saopštila je da preliminarni iskazi ukazuju na to da je muškarac pokušao da vozilom krene ka agentu ICE, ali da će sve okolnosti incidenta biti dodatno ispitane.
Sličan slučaj Hjustonu
Agent koji je pucao biće privremeno udaljen sa dužnosti.
Američki mediji objavili su snimke nadzornih kamera na kojima se vidi vozilo koje se kreće malom brzinom i kruži pre nego što se zaustavilo, nakon čega nekoliko osoba prilazi automobilu i izvlači vozača.
Organizacije za zaštitu prava imigranata navele su da je Gerera imao dozvolu za rad u SAD i porodicu u Mejnu. Lokalni aktivisti najavili su skup podrške i bdenje u njegovu čast.
Senatorka iz Mejna Suzan Kolins saopštila je da će istragu voditi kancelarija generalnog inspektora DHS uz podršku Federalnog istražnog biroa (FBI).
Incident u Mejnu dogodio se nekoliko dana nakon sličnog slučaja u Hjustonu, gde je agent ICE-a usmrtio državljanina Meksika tokom sprovođenja imigracionih propisa. I u tom slučaju okolnosti upotrebe smrtonosne sile predmet su federalne istrage.
-
Politika2 dana agoPONIŽAVAJUĆE GLEDATI KAKO PREMIJER USTUPA MJESTO! Vukomanovićeva ogorčena “Stranački šefovi bitniji od institucija”!
-
Politika2 dana agoSKANDAL NA PALAMA DOBIO POLITIČKI EPILOG! Stanivuković direktno prozvao ministra Budimira zbog policijske racije!
-
Politika10 sati agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Svijet2 dana agoUMRO NAKON SUSRETA SA ZELENSKIM! Uticajni senator preminuo po povratku iz posjete Ukrajini
-
Društvo1 dan agoODMAH UKLANJANJE ILI KAZNA DO 15.000 KM! Republika Srpska uvela rigorozna pravila, dovoljna je prijava samo jednog građanina!
-
Društvo2 dana ago„MAKAR BIO GLADAN NA ULICI, NE VRAĆAM SE!“ Njemačka 2026. puca po šavovima, a ispovijesti Balkanaca zapalile mreže!
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ POSLAO SNAŽNU PORUKU IZ HERCEGOVINE! Formiran odbor u Nevesinju, evo ko je izabran za predsjednika!
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ TRAŽI HITNU SJEDNICU ODBORA ZA BEZBJEDNOST NSRS! Šta to Elek zna o prebijanju paljanske djece, a javnost još ne zna?!
