Temperature na površini okeana dostigle su rekordno visok nivo, što je izazvalo strahovanja da bi ovog ljeta mogao uslijediti još jedan talas ekstremnih vrućina.

Dana 21. juna temperature mora izvan polarnih oblasti premašile su izuzetno visoke vrijednosti zabilježene u isto vrijeme 2023. i 2024. godine, saopštila je u srijedu Služba za klimatske promjene Kopernikus (Copernicus Climate Change Service).

Služba je upozorila da će novi temperaturni vrhunac verovatno imati „posljedice po vremenske obrasce, globalnu klimu i morske ekosisteme“, tim prije što se poklapa sa najranijim fazama fenomena El Ninjo (El Niño), za koji prognoziraju da bi mogao biti najjači u posljednjih nekoliko decenija.

Kada je prethodni rekord temperature okeana za jun postavljen 2023. godine, naučnici su te trendove opisali kao „zabrinjavajuće“, „zastrašujuće“ i „potpuno nevjerovatne“, jer su bili daleko izvan njihovih očekivanja. To je nagovijestilo dolazak El Ninja i period razornih globalnih toplotnih talasa, poplava i oluja.

Taj rekord iz 2023. sada je premašen, a veliki dio svijeta ponovo bilježi zabrinjavajući rast temperatura. Prošlog mjeseca Ujedinjeno Kraljevstvo i mnoge druge evropske zemlje suočile su se sa nesnosnim vrućinama i novim temperaturnim rekordima, dok je na Antarktiku zabilježeno neuobičajeno blago zimsko vrijeme.

Iako je pažnja obično usmjerena na temperature na kopnu, okeani pružaju potpuniju sliku o tome koliko je klimatski sistem narušen zagrijavanjem izazvanim ljudskim aktivnostima.

Na površinske temperature mora utiču Sunčevo zračenje, morske struje i nagomilavanje toplote u dubljim slojevima okeana, piše “Gardijan”.

Okeani apsorbuju više od 90 odsto viška energije u Zemljinom klimatskom sistemu, koji je prvenstveno posljedica sagorijeevanja fosilnih goriva, poput nafte, uglja i gasa. Taj energetski disbalans prošle godine dostigao je rekordnih 23 zetadžula (zettajoules), što je više nego dvostruko iznad prosjeka zabilježenog tokom prethodne dvije decenije.

Zbog toga se okeani zagrijavaju sve bržim tempom. Godine 2020. količina toplote koja se akumulirala u okeanima bila je ekvivalentna energiji oko pet atomskih bombi bačenih na Hirošimu svake sekunde. Prošle godine ta vrijednost približila se energiji od čak 11 eksplozija poput one u Hirošimi svake sekunde. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je da se „Zemlja gura preko svojih granica“.

Naučnici ističu da je još prerano reći da li će zagrijavanje površine mora biti privremeno ili će se dodatno pogoršati, budući da se godišnji temperaturni maksimumi obično bilježe u julu i avgustu.

Međutim, Karlo Buontempo, direktor Kopernikusa pri Evropskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), upozorio je da bi ovo moglo označiti početak nove faze koja bi svet ponovo odvela na neistraženu teritoriju:

„Sa temperaturama okeana na ovako visokim nivoima i El Ninjom na horizontu, vrlo je vjerovatno da ćemo u narednim mjesecima svjedočiti obaranju novih temperaturnih rekorda.“

Četiri osobe uhapšene su u američkoj saveznoj državi Ohajo nakon što je policija u kući u selu Hamden pronašla 16 djece koja su živjela u izuzetno teškim uslovima, a nekima od njih bila je potrebna hitna medicinska pomoć.

Policija u Ohaju saopštila je danas da su četiri odrasle osobe uhapšene zbog sumnje da su ugrožavale djecu, nakon što je u utorak u kući u selu Hamden na jugu ove američke savezne države pronađeno 16 djece kojima je bila potrebna medicinska pomoć.

Istražni biro Ohaja i lokalna šerifova služba izvršili su pretres kuće, gdje su djeca zatečena u, kako su zvaničnici naveli, “žalosnim” uslovima, prenosi AP.

Glavni tužilac Ohaja Endi Vilson rekao je na konferenciji za novinare da su djeca pronađena u uslovima “kakve je teško i zamisliti za ljude, a kamoli za djecu”.

On je dodao da je prizor u kući bio najgori koji je vidio tokom cijele karijere, ocijenivši da se može opisati kao “čisto zlo”.

“Pravda će biti zadovoljena za ovu djecu”, poručio je Vilson.

Policija je uhapsila Garija Sajdersa Mlađeg, Garija Sajdersa Starijeg, Kristinu Sajders i Elizabet Sajders, koji se terete za krivično djelo ugrožavanja djeteta drugog stepena koje uključuje teške tjelesne povrede, prenosi Tanjug.

Zvaničnici nisu saopštili da li su djeca međusobno u srodstvu, ali su naglasili da slučaj nije povezan sa trgovinom ljudima te da su uhapšeni, prema dosadašnjim saznanjima, bili na putovanju.

Djeca, uzrasta od godinu i po do 18 godina, uključujući dječake i djevojčice, pronađena su u veoma lošem stanju. Nekoliko njih bilo je teško povrijeđeno, a dvoje je prevezeno u traumatološke centre.

Istraga o zlostavljanju djece je u toku, a uhapšeni će se danas pojaviti pred sudom.

NASA je zvanično pokrenula prvu fazu izgradnje baze na Mjesecu, projekta vrijednog oko 30 milijardi dolara, koji bi trebalo da omogući trajno prisustvo ljudi na Zemljinom prirodnom satelitu.

U okviru početnih aktivnosti, američka svemirska agencija dodijelila je ugovore privatnim kompanijama za nove robotske misije koje će postaviti temelje budućeg lunarnog naselja.

NASA planovi za izgradnju prve stalne baze na Mjesecu ulaze u ključnu fazu realizacije. Agencija intenzivno razvija način transporta lendera, rovera, vozila i druge opreme na površinu Mjeseca kako bi izbjegla kašnjenja i dodatne troškove.

U okviru tog programa NASA je dodijelila ugovore kompanijama Astrobotic, Firefly Aerospace i Intuitive Machines za četiri nove misije kojima će na Mjesec biti dopremljeni naučni instrumenti i druga oprema neophodna za buduću bazu. Astrobotic je jedina kompanija koja je dobila dvije misije.

Prva faza do 2028. godine
Kako je rekao direktor programa za Mjesečevu bazu Carlos García-Galán, riječ je o prvoj fazi projekta koja bi trebalo da traje do 2028. godine.

Pored novih misija, NASA razmatra i prilagođavanje rovera razvijenog za Mars kako bi mogao da se koristi na Mjesecu, dok će robotska vozila postepeno graditi infrastrukturu za buduće ljudske misije.

Dugoročni cilj – stalno naselje
Naredne faze programa predviđaju izgradnju prvih modula za život, sistema za proizvodnju električne energije, komunikacione infrastrukture i drugih objekata koji bi omogućili astronautima da dugoročno žive i rade na Mjesecu tokom tridesetih godina ovog vijeka.

Kompletan projekat dio je programa Artemis, čiji je cilj povratak ljudi na Mjesec nakon više od pola vijeka i uspostavljanje trajnog ljudskog prisustva, ali i priprema za buduće misije na Mars.

Istovremeno, SAD nastoji da zadrži prednost u svemirskoj trci u odnosu na Kinu, koja posljednjih godina ubrzano razvija sopstveni lunarni program.

Problemi sa Blue Originom
Jedan od prvih izazova već se pojavio nakon što je u maju eksplodirala raketa New Glenn kompanije Blue Origin, čime je oštećena lansirna infrastruktura potrebna za buduću misiju lendera Blue Moon.

Iz NASA navode da razmatraju alternativne mogućnosti lansiranja ukoliko Blue Origin ne bude mogao da ispuni planirani raspored.

Administrator NASA Džared Ajzakmen poručio je da agencija neće čekati da se problemi sami riješe, već će zajedno s privatnim partnerima raditi na njihovom otklanjanju.

Privatne kompanije imaju ključnu ulogu
Pored Blue Origina, u programu učestvuje i SpaceX, koji razvija letjelicu Starship za budući prevoz astronauta na Mjesec.

Najuspješniji među partnerima zasad je Firefly Aerospace, čiji je lender Blue Ghost uspješno sletio na Mjesec, dok je Intuitive Machines izveo dva spuštanja u blizini južnog pola, ali su se oba lendera prevrnula nakon slijetanja, prenosi Index.

Ukupna vrijednost projekta izgradnje Mjesečeve baze procjenjuje se na oko 30 milijardi dolara, a NASA očekuje da će postati prvo trajno ljudsko uporište na drugom nebeskom tijelu, uprkos brojnim tehničkim, finansijskim i logističkim izazovima koji tek predstoje.