Delegacija premijera Republike Srpske Save Minića juče je boravila u posjeti Kladarima kod Srpca, a na povratku prema Banjaluci došlo je do nepredviđene situacije na magistralnom putu kod Nove Topole. Naime, zbog velike rupe na magistralnom putu, na dionici kod uključenja na auto-put prema Srpcu, u mjestu Elezagići, na službenom vozilu u kojem se nalazio Minić probušena je guma.

Nakon toga ministar je put prema Banjaluci nastavio u drugom vozilu iz pratnje, dok je njegovo vozilo ostalo kod vulkanizera.

Prema riječima mještana Elezagića, ovo nije usamljen slučaj. Tvrde da je u posljednjih nekoliko dana desetak automobila pretrpjelo slična oštećenja upravo zbog rupa na ovoj dionici magistralnog puta.

Mještani ističu da su se više puta obraćali nadležnim institucijama i upozoravali na loše stanje kolovoza, ali da do danas niko nije sanirao oštećenja.

Kako navode, put je već godinama u veoma lošem stanju. Iako se povremeno vrše zakrpe, one vrlo brzo propadnu, nakon čega se ponovo stvaraju velike rupe koje predstavljaju opasnost za vozače i uzrokuju materijalnu štetu na vozilima.

Informaciju o događaju potvrdili su upravo mještani, koji apeluju na nadležne da što prije saniraju ovu dionicu puta kako bi se spriječile nove nezgode i oštećenja na vozilima.

(Mikro mreža)

Savo Minić i Željka Cvijanović zvanično su kandidati SNSD-a za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH, potvrđeno je danas na sjednici Predsjedništva SNSD-a. Na sjednici su utvrđene i izborne liste.

Nosilac izborne liste iz Izbornu jedinicu 1 je Slobodan Јavor, IZ 2 Miroslav Bojić, I3 Igor Dodik, IZ 4 Petar Јelić, IZ 5 Danijel Јošić, IZ 6 Mikajlo Lazić, IZ 7 Zoran Stevanović, IZ 8 Aco Stanišić ili Јovan Katića i IZ 9 Luka Petrović.

Nosilac liste za Predstavnički dom PS BiH je Srđan Amidžić, Obren Petrović i Radovan Višković.

Evropska unija preusmjeriće dio sredstava iz Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan zemljama koje najbrže sprovode reforme, dok će države koje kasne sa ispunjavanjem obaveza ostati bez dijela planiranog novca, saznaje Euronews od zvaničnika EU.

Evropska komisija je ovaj instrument uspostavila 2024. godine kako bi finansijski podržala zemlje kandidate koje sprovode reforme neophodne za članstvo u EU.

Program vrijedan šest milijardi evra odnosi se na period od 2024. do 2027. godine, sa ciljem ubrzanja ekonomskog razvoja regiona.

Do sada je isplaćeno oko 673 miliona evra, a gotovo sav novac završio je u Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, koje prednjače u procesu evropskih integracija zahvaljujući napretku u reformama.

Sa druge strane, Bosna i Hercegovina i druge zemlje zaostaju.

Prema pravilima fonda, sredstva se isplaćuju samo nakon ispunjavanja dogovorenih reformskih koraka, a ukoliko rokovi budu propušteni, Evropska komisija može obustaviti isplatu i novac preusmjeriti drugim korisnicima.

Kraj juna bio je prvi ključni rok za procjenu ispunjenih obaveza. Evropska komisija sada će izvršiti detaljnu analizu napretka svih zemalja, nakon čega će neiskorišćena sredstva biti raspoređena onima koje ostvaruju najbolje rezultate.

Najveći gubitnik mogla bi biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije dobila nijednu isplatu iz ovog fonda jer nije sprovela potrebne reforme, ponajviše zbog složenog institucionalnog sistema.

Komesarka za proširenje Marta Kos još je u aprilu upozorila zemlje Zapadnog Balkana da ubrzaju reformske procese ili rizikuju gubitak evropskih sredstava.

Iz Evropske komisije poručuju da se ne radi o oduzimanju novca, već o principu prema kome se sredstva isplaćuju isključivo za sprovedene reforme.

“Reforme moraju ostati prioritet kako bi zemlje u potpunosti iskoristile mogućnosti koje nudi Plan rasta za Zapadni Balkan”, poručili su iz Evropske komisije.