Connect with us

Svijet

ŠPIJUNSKI RAT U SRCU EVROPSKE UNIJE! Kako su mađarski agenti upadali u hotelske sobe i hakovali laptope zvaničnika!

Mađarska obavještajna mreža godinama je djelovala iz stalnog predstavništva te zemlje pri Evropskoj uniji u Briselu, a njeni pripadnici pokušavali su da vrbuju i prikupljaju informacije od zvaničnika Evropske komisije, navodi se u internom dokumentu Komisije.

Dokument iz aprila ove godine, u koji je “Politiko” imao uvid, sažima rezultate istrage koju je vodio povjerenik za borbu protiv prevara Piotr Serafin.

Njegov je zadatak bio da ispita navode da su mađarski obavještajci, raspoređeni u stalnom predstavništvu Mađarske pri EU, sredinom prošle decenije, pokušavali da vrbuju zvaničnike evropskih institucija.

– Istraga je utvrdila da su mađarske obavještajne službe između 2013. i 2016. godine u stalno predstavništvo poslale više svojih operativaca pod diplomatskim pokrićem. Aktivnosti tih obavještajnih oficira u Briselu u početku su bile diskretne, ali od 2015. postajale su sve otvorenije – navodi se u dokumentu.

Zbog pojačanih aktivnosti postojanje obavještajne mreže postalo je poznato i među mađarskim zvaničnicima zaposlenim u evropskim institucijama, što je, prema ocjeni Komisije, oslabilo uspješnost njihovog djelovanja.

– Prema našim saznanjima, te aktivnosti su prestale 2016. godine – stoji u izvještaju.

U vrijeme kada je mreža navodno djelovala, mađarsko stalno predstavništvo od 2015. vodio je Oliver Verheji, tadašnji mađarski ambasador pri EU, a danas evropski povjerenik za zdravstvo i dobrobit životinja.

Kada su mediji prošle godine prvi put objavili optužbe da je mađarska ambasada bila baza obavještajne mreže, Verheji je predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen rekao da nije znao ništa o navodnim aktivnostima mađarskih službi.

Svoj je stav ponovio i u januaru ove godine tokom saslušanja u Evropskom parlamentu, kada su ga poslanici ispitivali o toj aferi.

Ni Serafinova istraga nije identifikovala pojedince koji bi mogli biti direktno odgovorni za tu operaciju.

– Na osnovu prikupljenih informacija i s obzirom na ograničena ovlašćenja kojima Komisija raspolaže, nije moguće utvrditi pojedinačnu odgovornost ili umješanost bilo koga osim samih obavještajnih oficira – navodi se u dokumentu.

Izvještaj, koji je dostavljen poslanicima Evropskog parlamenta, istovremeno navodi da Komisija nije pronašla dokaze o “ozbiljnim sigurnosnim propustima”.

Ipak, prvi put se službeno potvrdilo da je obavještajna mreža postojala i da su njena meta bili zaposleni u institucijama EU.

Obavještajni oficiri koristili su svoj službeni položaj kako bi izvršavali posebne zadatke koji su očigledno nadilazili uobičajene diplomatske aktivnosti stalnog predstavništva, stoji u dokumentu.

Posebno se navodi da su uspostavljali kontakte s zvaničnicima Evropske komisije mađarskog porijekla i od njih pokušavali da prikupe detaljne informacije o radu Komisije na temama koje su bile od posebnog interesa za mađarsku vladu.

Mađarsko stalno predstavništvo pri Evropskoj uniji nije odgovorilo na pitanja medija o navodima iz izvještaja, a Evropska komisija ponovila je raniji stav da tokom istrage nije utvrđen ozbiljan bezbjednosni incident.

Hotelske sobe
Prema izvještaju, Mađarska tajna služba je ilegalno pretraživala hotelske sobe i snimala telefonske razgovore evropskih delegacija.
U nekim slučajevima, služba je preuzimala podatke s njihovih laptopa, što je izazvalo zabrinutost zbog narušavanja privatnosti i sigurnosti evropskih institucija.

Svijet

DVA ČAJA I DVIJE TOPLE ČOKOLADE PLATIO ČAK 50 EVRA! Račun iz kafića u Istanbulu zapalio mreže, reagovalo i Ministarstvo trgovine!

Dva čaja i dvije tople čokolade koštale su gosta u jednom kafiću u Istanbulu čak 50 evra. Ta informacija izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama te je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine.

Tako su dva čaja iznosila ukupno 1.000 lira (18 evra), a dvije tople čokolade 1.800 lira (32,40 evra), prenosi b92.

Na računu je prikazan i porez na dodatu vrijednost od 10 odsto, u iznosu od 254,55 lira (4,58 evra), koji je uračunat u konačan iznos, prenose Nezavisne.

Identitet mušterije i naziv lokala nisu objavljeni, jer su podaci koji bi mogli da otkriju ime ugostiteljskog objekta na fotografiji računa prekriveni. Poznato je da se kafić nalazi u Bejogluu, jednom od prometnijih i turistički posjećenijih dijelova Istanbula.
Objava je izazvala brojne komentare, a korisnici društvenih mreža kritikovali su visoke cijene u ugostiteljskim objektima, posebno u turističkim zonama, i pozivali na kontrolu cjenovnika.

Na slučaj je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine. On je ispod objave pozvao mušteriju da podnese prijavu putem sistema CİMER, preko kojeg građani mogu da se obrate državnim institucijama.

“Možete li, molim vas, da kažete svom pratiocu koji je doživio ovaj šok, našem cijenjenom građaninu, da podnese prijavu putem CİMER-a? Izvinjavamo se što vas opterećujemo, ali imamo jednu molbu”, napisao je Kaplan.

Kako prenose turski mediji, podnošenje prijave omogućilo bi da se provjeri da li je ugostiteljski objekat poštovao propise o isticanju cijena i cjenovnicima.

Još uvijek nema zvanične potvrde da je protiv lokala pokrenut postupak ili da mu je izrečena kazna.

Nastavi čitati

Svijet

Iranska ambasada prijeti američkim oficirima! “NAĆI ĆEMO VAS”

Ambasada Irana u Južnoj Africi zaprijetila je dvojici oficira američke mornarice porukom: “Pronaći ćemo vas”, objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego, nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.

Optužbe za napad “tomahavkom” i smrt 168 djece

Ambasada Irana u Južnoj Africi je i ranije izdvojila ovu dvojicu oficira u objavi od 28. marta, optužujući ih da su naredili lansiranje raketa “tomahavk” u napadu u kojem je poginulo 168 djece u osnovnoj školi u iranskom gradu Minabu.

“Zapamtite ova dva kriminalca”, navodi se u toj objavi i postavlja pitanje da li oni imaju svoju djecu.

Najnovija prijetnja iz Irana uslijedila je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio Teheran da ne pokušava atentate na visoke američke zvaničnike.

Nastavi čitati

Svijet

ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma

Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.

Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.

Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.

Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.

Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini

Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.

Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.

Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.

Strategija povezivanja odluka

Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.

“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.

Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.

Zabrinutost među članicama

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.

Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.

U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:

“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.

“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.

Nastavi čitati

Aktuelno