Gradonačelnik Bijeljine i funkcioner SDS-a Ljubiša Petrović javno je poručio da ne podržava kandidaturu Marinka Božovića, načelnika Istočne Ilidže, za srpskog člana Predsjedništva BiH, iako je tu mogućnost najavio vrh Srpske demokratske stranke.

Petrović je naveo da je „glasao protiv kandidature Marinka Božovića“ i da daje podršku Nebojši Vukanoviću, predsjedniku Liste za pravdu i red.Podsjećamo, predsjednik SDS-a Branko Blanuša izjavio je nakon sjednice Glavnog odbora SDS-a u Bijeljini da ta stranka i dalje poštuje dogovor opozicionih stranaka, prema kojem Pokret „Sigurna Srpska“ ima pravo da predloži kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Blanuša je dodao da će, ukoliko taj pokret ne predloži kandidata, to učiniti SDS, a da je kandidat stranke Marinko Božović.Ovakav javni istup Ljubiše Petrovića otvara pitanje poštovanja odluka organa stranke, ali i odnosa unutar SDS-a pred predstojeće izbore.

Posebno je zanimljivo da jedan od funkcionera SDS-a otvoreno daje podršku Nebojši Vukanoviću, umjesto kandidatu kojeg je najavio vrh njegove stranke.

Otvoreno se sada se postavlja pitanje kako će na sve reagovati predsjednik SDS-a Branko Blanuša?

Da li će rukovodstvo stranke pokrenuti pitanje odgovornosti Ljubiše Petrovića zbog javnog neslaganja sa odlukama stranačkih organa ili će i ovaj put prećutati činjenicu da visoki funkcioner SDS-a politički djeluje suprotno liniji koju je zauzeo vrh stranke?

– Kćerka poslanika u Parlamentu BiH i bivšeg gradonačelnika Doboja Obrena Petrovića, Tanja Ješić Petrović prijavljena je za sukob interesa, saznaje CAPITAL.

Naime, Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske je podnesena inicijativa za utvrđivanje sukoba interesa protiv Ješić Petrović u kojoj je navedeno da obavlja funkciju zamjenika vršioca dužnosti direktora Doma zdravlja Doboj, da je inače po struci ljekar, dok je istovremeno zamjenik predsjednika Upravnog odbora Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

Komisija nenadležna

Komisija je incijativu odbacila i proglasila se nenadležnom.

Kažu da Komisija djeluje na osnovu Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS kako bi osigurala odgovornost i vjerodostojnost izabranih predstavnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika.

Naglašavaju da je ovim zakonom propisano da se izabranim predstavnicima smatraju narodni poslanici u Narodnoj skupštini RS, delegati u Vijeću naroda RS i odbornici u skupštinama jedinica lokalne samouprave.

-Nosiocima izvršnih funkcija smatraju se predsjednik i potpredsjednik RS, članovi Vlade, generalni sekretar predsjednika RS, generealni sekretar Narodne skupštine, generalni sekretar Vijeća naroda, generalni sekretar Vlade, gradonačelnici i zamjenici gradonačelnika, načelnici opština i zamjenici načelnika- ističu u Komisiji.

Dodali su da se savjetnicima smatraju savjetnici izabranih predstavnika i nosilaca izvršnih funkcija.

-Shodno tome, kako funkcija zamjenika v.d. direktora javne ustanove, niti funkcija zamjenika predsjednika Upravnog odbora Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, nisu regulisane Zakonom o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS, ovaj zakon se ne primjenjuje na navedenu situaciju- obrazložili su u Komisiji. Историја

Međutim, kažu da navedeno, ne isključuje mogućnost da su pojedina pitanja koja se odnose na sukob interesa uređena drugim zakonskim propisima i internim aktima nadležnih organa.

Vlast odbija promijeniti zakon

Direktorica organizacije „Transparency international BiH“ (TI BiH) Ivana Korajlić kazala je za CAPITAL da Komisija ima krug lica na koji se pomenuti zakon odnosi, te da oni nisu nadležni u ovom slučaju.

-Mi smo godinama ukazivali na to da taj krug lica treba proširiti u smislu da se odnosi na sva lica čije imenovanje vrši Vlada ili Skupština mimo ovih izabranih i izvršnih funkcija na koje se sada odnosi, odnosno da se proširi minimalno na rukovodstva i na sama lica koja imenuje Vlada ili za čije imenovanje odobrenje daje Skupština- navela je Korajlićeva.

Dodala je da bi se onda nadležnost Komisije proširila i na ustanove, razne vrste zavoda, fondova i slično i na javna preduzeća.

-Za to ne postoji spremnost i zakon se drži na minimumu. I ovo trenutno na šta se odnosi je toliko usko propisano da brojne situacije koje suštinski jesu sukob interesa nisu pokrivene. Imamo i taj problem „zanimljivog“ tumačenja od strane Komisije koja tu ne svrstava vršioce dužnosti na primjer-zaključila je Korajlićeva.

Važno je napomenuti da je Statutom Fonda zdravstvenog osiguranja RS propisano da je Upravni odbor Fonda organ upravljanja koji ima pet članova, koje imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

-Članovi Upravnog odbora imenuju se na period od četiri godine, nakon sprovedenog postupka javne konkurencije, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast ministarstkih, vladinih i drugih imenovanja- stoji u Statutu.

Takođe je naglašeno da zaposleni u Fondu ne mogu biti članovi Upravnog odbora.

Ustavni sud BiH odbio je apelaciju 32 poslanika u NSRS, a vezano za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakona BiH koji je nametnuo bivši visoki predstavnik Kristijan Šmit.

Podsjećamo, riječ je o izmjeni koja se tiče nepoštivanja odluka visokog predstavnika, a prema kojoj je osuđen predsjednik SNSD Milorad Dodik, prenosi Avaz.

– U ovom predmetu trideset dva poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnijela su Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15, 35/18, 46/21, 31/23 i 47/23) i člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 47/23). Spornim Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH dodat je osporeni član 203a. Krivičnog zakona BiH koji inkriminira ponašanje u kojem „službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke“.

Sporni Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH nametnuo je visoki predstavnik Odlukom broj 13/23 od 1. jula 2023. godine. Ustavni sud je utvrdio da su član 203a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i član 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 7. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda jer su osporene odredbe dostupne, određene i predvidljive, a propisana krivičnopravna zaštita usmjerena je na legitimne pravne vrijednosti povezane s očuvanjem vladavine prava i funkcioniranjem pravnog poretka Bosne i Hercegovine. Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici biće dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – naveo je Ustavni sud BiH u svom pojašnjenju.

Avaz