Connect with us

Politika

CVIJANOVIĆ U NSRS O KOMISIJI ZA NACIONALNE SPOMENIKE: Odluka štetna po interese Republike Srpske

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je u NSRS da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika od 2020. godine postepeno počela da zloupotrebljava svoj status i ovlaštenja, proistekla iz međunarodnog mirovnog sporazuma.

Na početku obraćanja na posebnoj sjednici parlamenta Srpske o Prijedlogu odluke o potvrđivanju izjave člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, po kojoj je Odluka Predsjedništva BiH o imenovanju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika usvojena bez konsenzusa veoma štetna po vitalne interese Republike Srpske, Cnvijanovićeva je dala osvrt na istorijat same Komisije i njeno djelovanje.

“Nezavisna Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je uspostavljena na osnovu Aneksa osam Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH sa mandatom da odlučuje o peticijama za proglašenje dobara koja imaju kulturnu, istorijsku, vjersku ili etničku važnosti, za nacionalni spomenik prema članu četiri Aneksa osam”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da su tokom prvih pet godina rada Komisije, od 1996. do 2001, dva međunarodna eksperta, koje je imenovao generalni direktor Uneska, učestvovala u radu privremene Komisije doprinoseći proglašenju određenih dobara nacionalnim spomenicima, u potpunosti u skladu sa Aneksom osam i međunarodnim standardima zaštite kulturnog nasljeđa.

“Član devet Aneksa osam predvidio je mogućnost da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nastavi svoj rad i nakon inicijalnog petogodišnjeg perioda kroz odgovarajući institucionalni okvir unutar BiH, ukoliko bi se pokazalo da njen mandat i nadležnosti nisu u potpunosti izvršeni”, navela je Cvijanovićeva.

Aneks osam, ukazala je Cvijanovićeva, propisuje da bi u slučaju takvog institucionalnog transfera Komisija nastavila da funkcioniše u skladu sa mandatom, funkcijama, principima i procedurama utvrđenim tim aneksom Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok bi njene članove imenovalo Predsjedništvo BiH.

Ona je podsjetila da je Predsjedništvo BiH, crpeći ovlaštenja iz člana osam Aneksa osam, donijelo četiri odluke o Komisiji.

“Nakon 2001. godine, kada je donesena prva odluka Predsjedništva o Komisiji, međunarodni eksperti više nisu imenovani od Uneska i od tada članove Komisije isključivo imenuje Predsjedništvo, u skladu sa odredbama Aneksa osam Dejtonskog mirovnog sporazuma”, rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je naglasila da je prenos nadležnosti sa međunarodne zajednice i Uneska na domaće institucije vlasti izvršen 2001. godine.

“Nakon više od 20 godina rada, Komisija je u velikoj mjeri prevazišla svoju prvobitnu svrhu. Postalo je jasno da je početna svrha privremene Komisije u značajnoj mjeri ostvarena, budući da više ne postoji opasnost od oružanog sukoba koji bi ugrožavao spomenike”, rekla je Cvijanovićeva.

Kako bi “opstala”, Cvijanovićeva je ukazala da je Komisija od 2020. godine postepeno počela da zloupotrebljava svoj status proistekao iz međunarodnog mirovnog sporazuma, kao i svoje ovlaštenje da donosi sopstvena pravila i propise, te je jednostrano nastojala da proširi svoj mandat izvan okvira člana četiri Aneksa osam.

Navela je da su problemi posebno došli do izražaja od 2020. godine, naročito na području FBiH.

“Mehanizmi koji su prvobitno bili uspostavljeni radi zaštite dobara od uništenja tokom ratnih dejstava – transformisani su u instrumente za kontrolu procesa gradnje, prostornog planiranja i investicionih aktivnosti u FBiH”, upozorila je Cvijanovićeva.

Napomenula je da su mehanizmi Komisije, predviđeni za zaustavljanje neprimjerenih intervencija na nacionalnim spomenicima, zloupotrebljeni i koriste se kao mehanizam zaustavljanja intervencija i kontrole građenja i izrade planske i tehničke dokumentacije u građenju i prostornom planiranju u Sarajevu i u Mostaru već više od pet godina.

Ona je dodala i da su posljednjih pet godina obilježeni pokušaji da se ti mehanizmi prenesu i u Republiku Srpsku, kroz donošenje odluka o “zaštiti kulturnih područja” i “kulturnih pejzaža” koja bi se imala kontrolisati preko Komisije.

“U takvim okolnostima i s namjerom zloupotrebe, konsenzus glasova članova Komisije je očito postao smetnja te se krenulo u aktivnosti preglasavanja, i to ne s namjerom zaštite kulturnog nasljeđa, već u pravcu kontrole imovine, a konačno i oduzimanja imovine”, istakla je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je destruktivna po vitalne interese Republike Srpske odluka o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika za koju su glasali članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić, a protiv koje je ona glasala.

Cvijanovićeva je na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske podsjetila da je Ustavom BiH i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH propisano da je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje spoljne politike zemlje, da se odluke nastoje donijeti konsenzusom, te da član Predsjedništva BiH može određenu odluku proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes sa teritorije sa koje je izabran.

“Odlučila sam se da koristim pravo koje mi je dodijeljeno Ustavom BiH i da pokrenem mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa jer smatram da postoji štetan i destruktivan uticaj po interese Republike Srpske i srpskog naroda s obzirom na način kako je odluka donesena – preglasavanjem, kao i na osjetljivost materije koju ona tretira”, istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva navodi da polazni argument tumačenju predmetnog prijedloga odluke kao akta koji zadire u međunarodnopravni i spoljnopolitički domen, referiše na činjenicu da je njegova pravna osnova sadržana u Aneksu osam Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kao međunarodnog ugorovnog akta.

“Takođe, od ključnog značaja je i činjenica da se ovakvom odlukom predviđa imenovanje međunarodnih članova Komisije, koje predlaže generalni direktor UNESKO”, rekla je Cvijanovićeva.

Nadasve, ističe ona, sama okolnost da se odlučuje o stranim licima koja predlaže međunarodna organizacija, u konkretnom slučaju UNESKO, potvrđuje da se radi o pitanju spoljnopolitičke prirode, zbog čega je bilo neophodno postupati uz puno poštovanje ustavnih nadležnosti svih članova Predsjedništva BiH.

Istovremeno, ukazala je Cvijanovićeva, praksa u vezi sa sastavom i radom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika duže od dvije decenije bila je zasnovana na postepenom prenošenju odgovornosti na domaće institucije.

“Vraćanje na model međunarodnog intervencionizma u ovoj sferi nakon više od 25 godina predstavlja ozbiljan institucionalni korak unazad i stvara okvir da se sva važna pokretna i nepokretna imovina, prije svega Srpske pravoslavne crkve, proglašava nacionalnim spomenikom i nakon toga preglasavanjem srpskog člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika daje na raspolaganje institucijama sa sjedištem u Sarajevu i predstavlja kao istorijsko i kulturno nasleđe onih kojima ta baština ne pripada”, istakla je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je danas u Banjaluci da je posljednje četiri i po godine član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske zaustavio sve antidejtonske poslove Komisije, koji su podrazumijevali proširenje ovlaštenja ove institucije.

“Podrazumijevano je i prenošenje nadležnosti Ministarstva kulture Republike Srpske na Komisiju iz oblasti kulturno-istorijskog nasljeđa, kontrolu imovine preko Komisije. Član Komisije iz Republike Srpske postavio je propisano uređenje postupaka i poslova Komisije, a u skladu sa Aneksom osam Dejtonskog sporazuma. Upravo zbog toga, članovi iz Federacije BiH /FBiH/ proizveli su krizu odbijanjem učešća u sjednicama Komisije i doveli u blokadu cijelu instituciju”, rekla je Cvijanovićeva na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

Ona je naglasila da su problemi u funkcionisanju Komisije i stalne pritužbe na njihov rad konstantno tokom mandata stizale do članova Predsjedništva.

“Dakle, postavlja se ozbiljno pitanje da li je preglasavanje u Predsjedništvu BiH, na kojem je insistirao bošnjački član Predjedništva, imalo za cilj da se prikriju antipravna djelovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz FBiH i, naravno, da se onemogući srpski član Komisije da nastavi da savjesno obavlja svoju dužnost”, navela je Cvijanovićeva.

Tako je, podsjetila je ona, na prijedlog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na 27. redovnoj sjednici, koja je održana 12. januara, Predsjedništvo razmatralo i preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva usvojilo prijedlog odluke o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.

Ona kaže da su prvobitnu odluku Komisije Denis Bećirović i Željko Komšić delegirali još za 20. redovnu sjednicu Predsjedništva, kada je na zahtjev srpskog člana skinuta i glasanje odgođeno.

“Prijedlog ove odluke je bio izuzetno loš, bilo je predviđeno da se spomenici proglašavaju kao `nacionalni spomenici BiH` i pokazana je želja da se još više prošire nadležnosti Komisije u oblasti građenja i planiranja”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je bila svjesna svih opasnosti, kao i zloupotreba koje vrši Komisija, te da je na 21. redovnoj sjednici Predsjedništva glasala za osnivanje radne grupe za izradu odluke o Komisiji i da je jasno naglasila da će podržati samo odluku koja Komisiju vraća u mandat koji joj dodjeljuje Aneks osam.

“Od prvih sastanaka radne grupe postalo je jasno da su predstavnici druga dva kabineta samo formalno tu, dok su predstavnici Kabineta srpskog člana iznosili prijedloge i sugestije koji su dijelom uvažavani ali samo do trenutka kada je bilo potrebno da se dogovori način glasanja, da se uredi postupak pred Komisijom i mandata izvršnog funkcionera”, ukazala je Cvijanovićeva.

Nakon što su odbijeni pobrojani prijedlozi, kaže ona, predstavnici Kabineta srpskog člana Predsjedištva su konstatovali da nije usaglašena odluku, dok su predstavnici druga dva kabineta rekli da nemaju problem sa odlukom koja se našla na 27. redovnoj sjednici.

“Nakon što je Predsjedništvo BiH na 27. redovnoj sjednici koja je održana 12. januara 2026. godine raspravljalo o prijedlogu odluke o Komisiji, Komšić je zaključio tačku tako da nikada nije rekao da je usvojena. Ova tačka je morala ići u drugi krug glasanja da bi se postupak okončao, što se nikada nije desio”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Umjesto toga, podsjetila je ona, odmah nakon okončanja sjednice od Bećirovića krenuli su pritisci posredstvom medija, prijetnje zaposlenima i generalnom sekretaru krivičnim prijavama da bi na kraju takvu spornu odluku potpisao Komšić i to 20 dana nakon sjednice, tačnije 2. ferbuara ove godine, bez obzira na to što prema Poslovniku o radu Predsjedništva BiH ona nije smjela biti potpisana.

“Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH je od dana okončanja 27. redovne sjednice do dana nelegalnog potpisivanja i slanja na objavu `Službenom glasniku BiH` uputio četiri dopisa u kojima smo tražili da se odluka uvrsti kao obavezna na sljedeću sjednicu pošto je u pitanju oblast spoljne politike, ali i što je osporen sadržaj odluke, a stavljene su primjedbe na zapisnik”, rekla je Cvijanovićeva.

Dakle, navodi ona, Kabinet srpskog člana Predsjedništva je tražio da se stvari vrate u normalne tokove onako kako nalažu procedura i pravila.

Ona je napomenula da, međutim, nijedan zahtjev nije ispoštovan, išlo se na mišiće, potpuno zanemarujući i važnost i osjetljivnost teme, ali i proceduralnu stranu donošenja ovakvih odluka.

“Ukratko, umjesto toga, uz prijetnje prema potčinjenim službenicima, praktično iza leđa Kabinetu srpskog člana Predsjedništva i uz potpuno ignorisanje naših zahtjeva, uz isforsiranu neustavnu i protiv-poslovničku proceduru, stavljen je potpis na ovu spornu odluku i poslana je 3. februara na objavu u `Službeni glasnik BiH` u kom je na kraju i objavljena”, kaže Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da je na sjednici Predsjedništva BiH najavljeno da će se Komšić obratiti OHR-u prije nastavka procedure i daljeg tretmana ovog pitanja, ali da je sporna odluka prvo držana nepotpisana, a potom potpisana, pa konačno i objavljena u “Službenom glasniku BiH”.

“Dakle, sve je bilo manipulativnog karaktera od konsultacija i radne grupe kako bi se tobože iznašlo rješenje, potom nedovršeni čin izglasavanja, zatim oglušavanje da se ide u drugi krug glasanja, a potom i potpis i objava, umjesto nastavka glasanja”, rekla je Cvijanovićeva.

Politika

Agonija RiTE Ugljevik u sjeni luksuza! MILIONSKI TENDERI, NOVE FOTELJE I UDOBNE LIMUZINE

Nove fotelje, udobne limuzine, skupocjeni lusteri, nastavak urušavanja elektroenergetskog sektora i milionski tenderi obilježili su prethodnu sedmicu. Dok se javni novac rasipa, građani se suočavaju sa sve većim troškovima života, a dogovora o povećanju najniže plate i dalje nema.

Početak sedmice bio je rezervisan za ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Alena Šeranić koji je raspisao konkurs za direktora Zavoda za dijalizu i transplantaciju, a koji, prema svemu sudeći, baš odgovara aktuelnom v.d. direktoru Goranu Topiću.

Dok brojni povjerioci, među kojima vrlo često i država, ostaju bez miliona maraka u stečajnim postupcima, za neke su oni postali prilika da dođu do zarade i uticaja u preduzećima koja su već na koljenima.

Advokat iz Brčkog Saša Radovanović nastavio je da kupuje potraživanja povjerilca, a posljednje u nizu je potraživanje banjalučke „Toplane“ koje je kupio upola cijene i tako postao povjerilac u stečaju „Metala“. Istu praksu primijenio je i u stečajevima „Ekvatora“ i „Nove Ljubije“, gdje je postao jedan od ključnih povjerilaca. Radovanović je poznat po tome što ujedno zastupa firme povezane sa Gordanom Pavlovićem.

Kancelarija za razmatranje žalbi poništila je tender koji je Agencija za osiguranje RS već sprovela, ugovorila, realizovala i platila, i to tek nakon što je Sud BiH utvrdio da su uslovi nabavke bili diskriminatorni i nezakoniti. Tako je sistem javnih nabavki još jednom pokazao koliko zakašnjele odluke institucija mogu biti besmislene, jer je posao završen, a javni novac potrošen.

Ulaganja u IKT ponovo dominiraju

Objavili smo i da je Ministarstvo civilnih poslova BiH podijelilo 1,34 miliona KM za sport, a kriterijumi su očigledno bili široki, tako da je novca bilo za gotovo svaki sport, između ostalog, i za karling, golf, biatlon.

Vlada Republike Srpske vratila se provjerenom rješenju kada joj ponestane novca za sve planirane potrebe – novom zaduženju. Tako se ove sedmice zadužila emisijom trezorskih zapisa za 50,3 miliona KM, 20 miliona KM više od prvobitnog plana.

„Šume Srpske“ planiraju da za održavanje softvera, licenci i računarske mreže izdvoje čak 7,6 miliona KM za godinu dana. Nakon što su prošle godine isti posao platili 7,2 miliona KM, a prije četiri godine za informacioni sistem izdvojili 17 miliona, milioni za održavanje očigledno postaju redovna stavka u poslovanju ovog preduzeća.

Dok se Elektroprivreda RS tokom ove godine zadužila više od 100 miliona KM, za trogodišnju tehničku podršku IKT infrastrukture izdvojila je gotovo 702.000 KM firmi „Tehnotim“, u vlasništvu bivšeg direktora „Prointera“ Vladimira Perišića. Posebno je zanimljivo da je „Tehnotim“ bio jedini ponuđač i da je posao dobio za svega 24 feninga manje od procijenjene vrijednosti tendera.

Novi vozni park nabavlja Investiciono-razvojna banka RS. Kupovinom osam novih automobila vrijednih 456.300 KM, luksuz na četiri točka koštaće više od prošlogodišnje dobiti banke.

Kad se ima, onda se i ne štedi. Centralna banka BiH platiće gotovo 300.000 KM za jedan luster. Za taj novac moguće je kupiti stan u Sarajevu ili Banjaluci, a umjesto nekretnine Centralna banka dobija 130 kilograma težak luster sa 54 LED sijalice, kristalnim visilicama i motornom dizalicom.

Uhljebljenje

Vijeće naroda RS moglo bi postati političko utočište za nepodobne kadrove SNSD-a, jer se u njega sele Denis Šulić i Anja Ljubojević. Oni su nakon niza kontroverzi ostali bez ranijih funkcija. Umjesto političke odgovornosti, oboje bi mogli dobiti novu funkciju, što još jednom pokazuje kako SNSD kadrovi bez kazni dobijaju novo „uhljebljenje“.

Za razliku od njih fotelju je izgubio dugogodišnji v.d. direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić, a na njegovu poziciju dolazi Jelena Kuridža.

Sa čela komisije Regulatorne komisije za energetiku Srpske direktno u penziju odlazi Vladislav Vladičić, koji je na toj funkciji od 2015. godine.

Bivši direktor „Nove Borje“ Stojko Petković uspio je da na imovini preduzeća obezbijedi hipoteku od čak 4,4 miliona KM, a Okružni sud u Doboju odbio je pokušaj stečajnog upravnika da ospori taj upis. Iako je ukazano na mogući sukob interesa i zloupotrebu položaja, sud je poručio da se time ne može baviti u ovom postupku, već da je to posao nadležnih istražnih organa.

Najdepresivnije za kraj

Ni ove sedmice nas nisu mogle zaobići muke energetskog sektora Republike Srpske. Iako ERS kupuje Rufijev nekvalitetni ugalj za 200 miliona KM i planira 300 miliona KM za Kongresni centar u Trebinju, nema tri miliona KM za eksproprijaciju zemljišta na ležištu Ugljevik Istok 2 zbog čega ne može da počne prijeko potrebno kopanje uglja.

Ali naravno to nije sve. Da RiTE tone sve dublje pokazuje i to da je ovo preduzeće ostalo bez dva ključna izvršna direktora za proizvodnju uglja i električne energije, nakon što su četvorica članova uprave u kratkom roku podnijela ostavke. Možda to čak i nije veliki gubitak jer nismo svjedočili poslovnim poduhvatima RiTE ni dok su bili tu.

Računi za sve te promašaje, ipak, ne stižu onima koji su ih napravili. Na kraju ih plaćaju građani, koji uz sve veće troškove života još čekaju da se poslodavci i sindikati dogovore o povećanju najniže plate.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

Paradoks u poslovanju „Pošta Srpske“ za devet mjeseci! PRIHODI RASTU, A DOBIT GOTOVO ISTOPLJENA ZBOG BRŽEG RASTA TROŠKOVA

„Pošte Srpske“ bilježe drastičan pad dobiti u prvih devet mjeseci ove godine, i to uprkos rastu prihoda u odnosu na isti period prošle godine. Troškovi poslovanja nastavili su da rastu još brže, pa je ovo javno preduzeće nakon devet mjeseci poslovalo sa gubitkom iz osnovne djelatnosti. Dobit je gotovo istopljena, a finansijski izvještaji otvaraju pitanje na šta se troši novac i kako je moguće da veći prihodi ne donose i bolje poslovne rezultate.

„Pošte Srpske“ su za prvih devet mjeseci ove godine ostvarile neto dobit od svega 86.008 maraka, što je čak 95 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine, kada je dobit iznosila 1,71 milion maraka.

Zanimljivo je da ovakav pad nije posljedica manjka prihoda. Naprotiv, poslovni prihodi porasli su za gotovo sedam miliona maraka i dostigli 89,6 miliona. Međutim, rasli su i troškovi, i to još brže.

Prema finansijskom izvještaju objavljenom na Banjalučkoj berzi, poslovni rashodi iznosili su 89,83 miliona maraka, što znači da su premašili prihode za više od 230 hiljada maraka.

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da odgovore na pitanja o ovakvim poslovnim rezultatima treba tražiti od uprave „Pošta Srpske“.

„To bi bilo prvo pitanje za  bilo koga iz upravnog ili nadzornog odbora, da se vidi o čemu se radi. Pazite, detektovati problem je stvar za koju morate dovesti stručnjake, eksperte, ja insisitiram na tome, dakle ne može to obični knjigovođa da kaže. Vi možete da napravite analizu prostih elemenata, tipa broj zaposlenih, isplaćene plate i tako dalje“, kaže Pavlović.

Odgovore iz „Pošta Srpske“ smo pokušali da dobijemo, ali na naše upite iz ovog javnog preduzeća niko nije odgovorio.

Posebno je zanimljiv podatak da su troškovi zaposlenih ove godine porasli za čak 5,75 miliona maraka i dostigli više od 63 miliona maraka. Istovremeno, zvanični podaci pokazuju da je broj radnika povećan za svega 16, što otvara pitanje na šta je otišao toliki novac.

Pavlović ovakav rast troškova povezuje sa činjenicom da je u ovoj izbornoj godini veliki broj stranačkih aktivista i simpatizera dobio posao u javnim preduzećima.

„Javna preduzeća moraju biti profitabilne firme i moraju raditi sa maksimalnom efikasnošću. Kada govorimo o poštama, pošte su vitalni dio svake zemlje. Dakle, vi morate imati poštu u svakom mjestu i to jeste opterećenje u nekoj mjeri u smislu poslovnog prostora i zaposlenika u nekom malom mjestu koje ima svega možda hiljadu stanovnika, jer nema banke na primjer. Ne mogu da kažem da li je taj broj radnika veliki ili mali u odnosu na te troškove, ali ono što je sigurno jeste da se mora napraviti dublja analiza ovog problema i šta se mora uraditi da se situacija popravi“, poručuje Pavlović.

Prema njegovom mišljenju, jedan od razloga lošeg poslovanja „Pošta Srpske“ krije se i u činjenici da ovo javno preduzeće vode ljudi navikli na zastarjele modele poslovanja, koji ne odgovaraju savremenim tržišnim uslovima.

„Danas gotovo da niko ne šalje pisma, razglednice, ne kupuje poštanske markice. Modernizacija života je prisutna, a pošte rade na relativno standardan način, ne unose neke nove aktivnosti koje mogu donijeti dodatne prihode, a to je stvar menadžmenta“, istakao je Pavlović.

Sve se ovo dešava u godini u kojoj je za ovo javno preduzeće iz budžeta Republike Srpske planirano milion maraka subvencija.

Iako „Pošte Srpske“ i dalje posluju sa pozitivnim konačnim rezultatom, podaci pokazuju ozbiljno pogoršanje poslovanja. Uprkos rastu prihoda, dobit je za samo godinu dana gotovo u potpunosti nestala, dok su troškovi nastavili da rastu.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

Poruka iz Beograda za Dodika “STIŽE VAM POZIV OD TUŽILAŠTVA I POLICIJE, nadamo se prije Božića”

Direktor beogradskog Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi odgovorio je predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku na objavu u kojoj je nakon odluka Ustavnog suda BiH napisao da je “umrla BiH”, poručivši mu da stiže poziv od tužilaštva i policije.

Dodik je u petak, nakon odluka Ustavnog suda BiH, na društvenoj mreži X napisao: “Poslije duge i teške bolesti danas je umrla BiH. Na radost mnogih. Eutanaziju je sproveo Ustavni sud BiH. Današnjom odlukom tog krnjeg i nelegitimnog Ustavnog suda pređene su sve crvene linije”.

Beširi mu je na istoj mreži odgovorio danas ujutro.

“Izvinite što ne pratimo vaša baljezganja, bavimo se ispitivanjem višemilionskih nekretnina u Srbiji u vašem posjedu, kao i nelegalnim utjecajem na glasače i izborne procese koji ste imali u posljednjih deset godina. Stiže poziv od tužilaštva i policije, nadamo se prije Božića”, napisao je Beširi.

Beširi je izvršni direktor Instituta za evropske poslove, ali nije precizirao ko konkretno provjerava Dodikovu imovinu.

Ranije je radio u Helsinškom odboru za ljudska prava u Srbiji, Misiji OSCE-a u Srbiji i Agenciji za borbu protiv korupcije, a bio je i član tima Delegacije EU u Srbiji.

Na njegovu objavu je reagovala Gorica Dodik, kćerka Milorada Dodika, koja je iznijela tvrdnju da su priče o nezakonitoj imovini izmišljene.

Nastavi čitati

Aktuelno